Povratak u učionice u Sarajevu: Roditelji u nedoumici

Odluku od povratku dodatnog broja učenika u školske klupe na području Kantona Sarajevo pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH Goran Čerkez, ocijenio je rizičnom. 

Uprkos tome, kantonalne vlasti za sada ne odustaju od namjere da povećaju broj učenika u školama.

Od ponedjeljka će dodatnih deset hiljada učenika biti vraćeno u školske klupe na području Kantona Sarajevo, potvrdio je Al Jazeeri Saudin Sivro, predsjednik Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja, nakon što je školska godina 1. septembra otvorena oprezno, poslije skoro petomjesečne blokade zbog COVID-a 19.

Na području tog kantona ove godine osnovne škole pohađa oko 37.000 učenika, dok je oko 16.000 učenika u srednjim školama, na nešto više od 413.000 stanovnika. U prvoj sedmici u školske klupe vraćeno je prvih deset hiljada osnovaca, od prvog do četvrtog razreda. Kantonalno Ministarstvo obrazovanja sada taj broj želi povećati, vraćajući u školske klupe sve osnovce, kao i prve razrede srednjih škola.   

Dva modela obrazovanja u Kantonu Sarajevo su ponuđena učenicima u vrijeme pandemije novog korona virusa. Prvi model je da se učenici vrate u školske klupe, u grupama ne većim od 15 učenika. Jedna grupa nastavu sedmicu sluša iz školskih klupa, a druga preko interneta iz svojih domova. Zatim se grupe mijenjaju. Drugi model je da učenici u potpunosti nastavu prate iz svojih domova. Koji model žele izabrati, odlučuju roditelji učenika.

Za sada naš obrazovni sistem funkcioniše jako dobro, nismo imali niti jednu zarazu u školama, kaže Sivro.

‘Kako do škole i iz škole’

Premda kantonalne vlasti tvrde da čine sve kako bi obezbijedili najsigurniju i najkvalitetniju nastavu u vrijeme pandemije, roditelji vide mnogo propusta. I ne samo s aspekta epidemiološke sigurnosti, već i s aspekta kvaliteta organizacije same nastave. Sve liči na to da su zapostavljena djeca koja su se odlučila da ovu školsku godinu započnu od kuće. Približno jednoj trećini roditelja na području Kantona Sarajeva tražili su da njihova djeca nastavu prate preko interneta.

„Ne postoje jasne upute kako će izgledati model [sistem obrazovanja] za djecu koja su odlučila da nikako ne dolaze na nastavu [u vrijeme pandemije]“, kaže Merima Bećarević iz Udruženja Vijeće roditelja Kantona Sarajevo. Ti učenici, naprimjer, nisu obavezani da budu uz računare dok su njihove školske kolege na nastavi. Nastavnici im tokom dana šalju kratke upute šta su to njihove kolege slušale na časovima.

„Da, slažemo se da je zdravlje najvažnije, ali mi moramo voditi računa i o kvalitetu obrazovanja“, kaže Bećarević. „Ovo je jako zbunjujuća situacija za roditelje.“

Roditelji čija djeca idu na nastavu se pak brinu kako će nastava izgledati tokom zimskih mjeseci. Za učenike u Kantonu Sarajevo nije osiguran ni bezbjedan javni prijevoz do škole. Za sada neke od njih dovoze roditelji, ili jednostavno rizikuju koristeći gradski prijevoz.

Bosna i Hercegovina je jedna od pogođenijih zemalja COVID-om 19 u regiji Zapadnog Balkana, s više od 22 hiljade zaraženih od početka marta, i više od 670 preminulih na oko 3,5 miliona stanovnika.

‘Nemoguće živjeti u potpunom lockdownu’

„Život se mora početi vraćati […], nemoguće je živjeti u potpunom lockdownu“, kaže za Al Jazeeru Zarema Obradović, profesorica na Fakultetu zdravstvenih studija u Sarajevu.

Obradović misli da Bosna i Hercegovina provodi mjere koje su u skladu s trenutnom epidemiološkom situacijom, uključujući i preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.

“U osnovi svega je što se radi o kategoriji koja se rjeđe razbolijeva. Do 11 godine je obolijevanje vrlo rijetko, a ako se i desi, onda je klinička slika vrlo blaga“, ocjenjuje Obradović najave o povratku djece u školske klupe i rizik od novog vala virusa. „Bitnije je s kim žive djeca, odnosno da li žive s ljudima koji imaju hronična oboljenja“. Naravno, kaže Obradović, ne može se isključiti rizik od dodatnog širenja virusa nakon povratka učenika u školu, navodeći primjer Njemačke ili Izraela.

Poput Bosne i Hercegovine, i neke druge zemlje u Evropi na sličan naći vraćaju djecu u školske klupe, u manjim grupama, kako bi u učionicama osigurali dovoljno razmaka između njih. Italija, naprimjer, planira zakupiti dodatan broj prostorija za učenike, kako postojeće učionice ne bi bile prenatrpane.       

Izvor: Al Jazeera