Amerika u rasnom i ektremističkom haosu

Po ulicama SAD-a se održavaju višemjesečni protesti protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti (Reuters)
Po ulicama SAD-a se održavaju višemjesečni protesti protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti (Reuters)

Rasne nejednakosti u Americi odavno blokiraju svaki korak u kazneno-pravnom procesu, od policijskih zaustavljanja, pretresa, uhićenja, pucnjava i drugih upotreba sile do naplaćivanja odluka, nepravomoćnih osuđujućih presuda i kazni. Zaključak analitičara glasi – strukturalna ili institucionalna pristranost uperena protiv nebjelačkog stanovništa, oblikovana dugogodišnjom rasnom, ekonomskom i socijalnom nejednakošću, inficira i kaznenopravni sustav.

Ove sistemske nejednakosti također mogu dovesti do toga da snage sigurnosti favoriziraju ili stigmatiziraju pojedine grupacije što utječe na njihove svakodnevne aktivnosti u interakciji s javnošću. Policijske reforme, često nametnute nakon incidenata rasističkih ponašanja ili brutalnosti, usredotočene su na rješavanje ovih nesvjesnih manifestacija pristranosti. Naprimjer, američko Ministarstvo pravosuđa zahtijeva sveoubuhatnu obuku protiv pristranosti s ciljem iskorijenjavanja diskriminatorne prakse u agencijama za provođenje zakona.  

Iako su ove reforme dobronamjerne, njima se nije uspjelo zaustaviti eksplicitni rasizam, koji je duboko usađen unutar policijskih snaga i koji ima mnoge oblike, od članstva ili povezanosti s nasilnim bijelim supremacističkim organizacijama i krajnje desničarskim militantnim skupinama do diskriminitarnog ponašanja prema građanima i kolegama – policajcima, pa do rasističkih izjava koje dijele po društvenim mrežama.

Iako su ove činjenice o policajcima – rasistima poznate, bilo na lokalnoj ili federalnoj razini, vlasti ne čine dovoljno da ih identificiraju ili prijave njihovo ponašanje tužiteljima koji često temelje svoje slučajeve na sudu upravo na njihovim svjedočenjima.

Domaći terorizam kao posljedica rasizma

U 2017. godini FBI je prijavio da bijeli supremacisti predstavljaju “stalnu prijetnju sa smrtnosnim posljedicama” te da su, od 2000. godine, izvršili više ubojstava nego bilo koja druga kategorija domaćeg terorizma. Alarmantno je to da je FBI upozorio svoje agente, kroz internu komunikaciju, da bijeli supremacisti i protuvladine milicije često imaju “aktivne veze” sa snagama sigurnosti. I pored toga Ministrarstvo pravosuđa, koje ima ingerencije nad FBI-om, još uvijek nije izradilo nacionalnu strategiju za identificiranje policajaca koji su bijeli supremacisti niti strategiju za zaštitu građanskih prava u zajednicama u kojima takve osobe patroliraju ulicama.

Iako je samo mali dio pripadnika snaga sigurnosti među aktivnim članovima bijelih supremacističkih grupa, od 2000. godine takve su osobe identificirane u Alabami, Californiji, Connecticutu, Floridi, Illinoisu, Louisiani, Michiganu, Nebraski, Oklahomi, Oregonu, Texasu, Virginiji, Washingtonu, West Virginiji i drugdje.

Najveću terorističku prijetnju danas u Sjedinjenim Državama predstavljaju desničarske, rasističke organizacije, od supremacista do neonacista i bijelih milicija. U vremenu do terorističkih napada od 11. rujna 2001. godine u Americi je zabilježen samo jedan slučaj da je pripadnik neke strane terorističke organizacije izveo smrtonosni napad. Riječ je o napadu u vojnoj bazi u Pensacoli na Floridi koji je 6. prosinca 2019. godine izveo Mohammed Al-Shamrani u kojem je taj Saudijac ubio troje ljudi. Al-Qaida s Arapskog poluotoka je preuzela odgovornost za ovaj napad.

“U skoro 19 godina od najvećeg terorističkog napada na Ameriku džihadisti su ubili 107 ljudi unutar Sjedinjenih Država”, navodi FBI. Tu je riječ o teroristima koji su imali američko državljanstvo i koji su preko interneta bili radikalizirani idejama al-Qaide ili ISIL-a. Bijeli supremacisti i slične grupacije, često povezane s kršćanskim fundamentalizmom, ubili su 112 ljudi. Evidentirani su i napadi crnih separatista i nacionalista. Oni su odgovorni za smrt 12 ljudi. Lako je zaključiti da Sjedinjene Države imaju problem s domaćim terorizmom.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Direktor FBI-a Christopher Wray je na svjedočenju u Kongresu 5. veljače ove godine govorio o rasno motiviranom nasilnom ektremizmu: “Važno je naglasiti da su 55.7 posto ubojstava, povezanih s domaćim nasilnim ektremizmom, počinjenim od 2009. do 2018. godine, počinili bijeli supremacisti, dok samo 3.2 posto otpada na ljevičarske ektremiste, uključujući anarhiste i crne nacionaliste. U 2019. godini 81 posto ubojstava, povezanih s nasilnim ektremizmom (što je blaži naziv za terorizam), počinili su bijeli supremacisti”, rekao je direktor FBI-a. 

Čak i u vrijeme pandemije i korona virusa, bijeli supremacisti, koji odreda podržavaju Donalda Trumpa, nastavljaju s ektremnim aktivnostima. U jednom su slučaju, u Missouriju, agenti FBI-a ubili bijelog supremacistu koji je htio dići u zrak bolnicu u kojoj su se liječili oboljeli od korona virusa. Taj terorista, Thimoty Wilson, također je planirao izvesti bombaške napade na škole s pretežno crnim učenicima, kao i na sinagoge i džamije. To je samo jedan od primjera. Takvi su ektremisti vrlo aktivni na zastraživanju građana u vrijeme pandemije, izlaze na ulice, naoružani do zuba, jer ne žele nositi zaštitne maske na licu, dijele prijeteće letke onima koji nisu uz njih …

Čak su i Ujedinjeni narodi upozorili na opasnost od bijelih supremacista u Americi izražavajući strahovanja da bi se takvo ponašanje moglo proširiti po svijetu. UN njihove nasilne akcija naziva domaćim terorizmom.

Američke ulice pune krvi

S druge strane, po američkim ulicama se održavaju višemjesečni prosvjedi protiv policijske brutalnosti i rasne nejednakosti. Ti su prosvjedi, osobito u početku, nakon što je policija 25. svibnja brutalno ubila George Floyda u Minneapolisu, znali biti nasilni, dolazilo je do pljačkanja ili paljenja zgrada. Kasnije su ti prosvjedi bili mirniji da bi se stvari počele mjenjati prije sedam dana kada je u gradu Kenosha u Wisconsinu policajac ispalio sedam metaka u leđa Jacoba Blakea, koji je preživio, ali je paraliziran. I Floyd i Blake su Afroamerikanci.

Dva dana kasnije, jedan 17-godišnjak je ubio dva i ranio jednog prosvjednika u Kenoshi. Nekoliko dana iza toga u Portlandu je došlo do sukoba između prosvjednika, koji se svaki dan okupljaju više od 90 dana i Trumpovih pristaša. Jedan je čovjek poginuo, a na sebi je oznake jedne desničarske organizacije. Trumpove pristaše se nisu pojavljivale u nekom većem broju tamo gdje se održavaju protesti protiv policijske brutalnosti i rasne neravnopravnosti. Sve do sada.

Bolje rečeno od kada je predsjednik Trump održao govor na stranačkoj konvenciji u kojem je žestoko napao ulične prosvjede, nazvavši ih terorističkim. Nijednom riječju se nije oglasio o ekstremno nasilju bijelih supremacista. Izravno je napao demokratskog predsjedničkog kandidata Joe Bidena da podstiče “anarhiste i radikalne ljevičare” u rušenju američkih gradova, iako Biden to nikada nije učinio. Što više, osuđivao je nasilje na ulicama i rekao da podržava samo mirne prosvjede.

Sada treba vidjeti hoće li se nastaviti agresivniji izlazak Trumpovih pristaša na ulice, hoće li se mješati s onima koji prosvjeduju, uglavnom, mirno već mjesecima, hoće li doći do daljnje eskalacije nasilja u Americi? Ono što smo vidjeli u posljednjih 48 sati ulijeva strah u kosti, jer situacija će se možda još zaoštriti kako se približavaju predsjednički izbori 3. studenog.

Postaje vidljiva još jedna stvar – američki građani su siti uličnih prosvjeda i nasilnih i miroljubivih. Izmučeni pandemijom žele mir i stabilnost, a to kao da Demokratska stranka ne uviđa. Trump i republikanci to koriste u kampanji. Zaključimo rečenicom Lewsa Blacka: “Demokratska stranka je stranka bez ideja, a Republikanska stranka je stranka s opasnih ideja”.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO