Sigurne kuće, prepuštene same sebi u vrijeme pandemije

Pandemija korona virusa poremetila je cijeli svijet, otežala rast, razvoj i oporavak brojnih segmenata ljudskog života i zbog nje su milioni mjesecima prinuđeni biti zatvoreni u svojim domovima. Ova situacija dovela je do velikog porasta nasilja nad ženama i nasilja u porodici i ukazala na važnost institucija kao što su sigurne kuće.

Jedno od takvih utočišta u Sarajevu, glavnom gradu Bosne i Hercegovine, vodi nevladina organizacija Fondacija lokalne demokratije.

Od osnivanja 2000. godine do danas u Sigurnoj kući Sarajevo je boravilo više od 2.000 žena i djece. Slučajevi nasilja u porodici su u porastu, pa podaci za 2019. godinu pokazuju kako je u toj godini povećan broj prijema žrtava u Sigurnu kuću za 62 posto više u odnosu na 2018. godinu.

Poziv generalnog sekretara UN-a

Mubera Hodžić Lemeš, menadžerica Sigurne kuće, ističe kako je u svim državama svijeta zabilježen porast nasilja nad ženama za vrijeme pandemije, u nekim zemljama čak i do 30 procenata.

“O globalnom rastu nasilja nad ženama izvjestio je i generalni sekretar Ujedinjenih naroda Antotnio Gutteres, koji je od vlada zatražio da sprečavanje nasilja nad ženama tretiraju kao ključni dio borbe protiv korona virusa”, ističe sagovornica Al Jazeere i dodaje kako je u momentu proglašenja krize u Sigurnoj kući na smještaju bilo 27 žrtava nasilja.

“Zbog njihove sigurnosti, kao i sigurnosti osoblja, bili smo prisiljeni privremeno obustaviti smještaj novih korisnica, jer nismo imali prostorije za izolaciju. Krajem maja stekli smo uslove za ponovno otvaranje Sigurne kuće za nove prijeme. Tokom perioda krize izazvane pandemijom suočili smo se s povećanim brojem poziva na SOS telefon za prijavu nasilja. Tokom aprila zaprimili smo trostruko veći broj poziva u odnosu na mart.”

Zbog sve situacije odlučili su se omogućiti sugrađankama psihološku podršku i besplatno pravno savjetovanje preko telefona i maila. Uglavnom su se žene javljale zbog psihofizičkog nasilja, dodaje Hodžić Lemeš.

“Ono što je specifično jeste veliki broj novih prijava, dakle javljale su se žene po prvi put koje su do početka krize imale funkcionalne brakove. Bračni partneri su ostajali bez zaposlenja, suočeni s teškom materijalnom situacijom, koja je, zajedno sa strahom i neizvjesnošću uzrokovanih pandemijom, dovela da poremećaja partnerskih odnosa, poteškoća u komunikaciji i emocionalnog nasilja među partnerima.”

Pomoć nije bila potrebna samo žrtvama, već i onim ljudima koji su se trudili da im pomognu…

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Najteži period je iza nas. Prva dva mjeseca Sigurna kuća u Sarajevu je bila prepuštena sama sebi. Izostala je sistemska i institucionalna podrška u finansijskom smislu, izuzev podrške Općine Centar, koja se ogledala u donaciji higijenskih i prehrambenih artkala. Kasnije smo dobili podršku međunarodnih donatora, poput Njemačke ambasade, UNWOMEN, OSCE, USAID, OAK…”, navodi sagovornica.

Važna uloga sigurnih kuća

Ovakva situacija nije samo u Sarajevu. U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje osam sigurnih kuća (pet u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine, tri u bh. entitetu Republika Srpska). Kod sigurnih kuća u Federaciji još uvijek nije regulirano pitanje njihovog finansiranja, koje je od ključnog značaja za njihov opstanak, govori menadžerica sarajevske Sigurne kuće.

Smještaj u Sigurnu kuću se vrši po preporuci nadležnog centra za socijalni rad, ili policijske uprave, a na osnovu potpisanog protokola o saradnji s Kantonalnim centrom za socijalni rad i Ministarstvom unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, kojim je reguliran način zbrinjavanja žrtve nasilja u Sigurnu kuću.

Osnovna svrha smještaja u Sigurnu kuću je fizička zaštita i sigurnost žrtava, ali i niz drugih usluga koje će im pomoći u njihovoj rehabilitaciji i resocijalizaciji, što će ih u konačnici osnažiti da se odupru nasilju i preuzmu kontrolu nad vlastitim životom.

Sigurna kuća je veoma značajna za žrtve porodičnog nasilja, koje se dolaskom u nju po prvi put osjećaju prihvaćeno, dobiju razumijevanje, pažnju i vraćanje dostojanstva. Sve usluge koje nudi Sigurna kuća su besplatne za žrtve nasilja.

Prema Zakonu o Zaštiti od nasilja u porodici, žrtve nasilja mogu ostati u Sigurnoj kući do šest mjeseci, izuzetno i duže, uz saglasnost organa starateljstva (centra za socijalni rad). Zbog nepostojanja sistemskog rješenja u periodu tranzicije prema samostalnom životu, poslu, smještaju i sigurnom životu bez nasilja, Fondacija lokalne demokratije je pokrenula fond “Zajedno smo sigurne”, kako bi sakupili neophodna sredstva za siguran smještaj i pokrivanje troškova života za žene i djecu, žrtve nasilja, koji moraju napustiti Sigurnu kuću.

Kako navode, potreba za pokretanjem i postojanjem ovog fonda se potvrđuje i podacima porasta nasilja u porodici tokom perioda uvednih mjera karantina i izolacije zbog pandemije korona virusa te broja poziva na SOS telefon (033/222-000).

Riječ žrtve nasilja u porodici

Kolika je važnost sigurne kuće i svega što je prati najbolje pokazuju riječi osobe koja je doživjela nasilje u porodici i koja je našla utočište, pomoć i podršku kroz sigurnu kuću.

“Prije šest godina sa svojom djevojčicom ušla sam u Sigurnu kuću za žene žrtve nasilja, kako bih pobjegla od nasilnog partnera. Od trenutka kada sam ih pozvala na besplatan telefon pa do danas osoblje Sigurne kuće i Fondacije lokalne demokratije moji su prijatelji”, kaže Dženana Juzbašić, koja ne krije kako se osjećala, kao ni zahvalnost onima koji su bili uz nju u teškim trenucima.

“Da li znate šta znači biti žrtva nasilja? Kako hodati tim putem? Kako otići korak dalje? Sve su to pitanja koja postavljate sebi u najtežim momentima života, a niko u vašoj okolini nema odgovor ili rješenje za vas. Danas sam uspješna, obrazovana, stabilna žena i majka, a Sigurna kuća i Fondacija lokalne demokratije su meni u tome pomogli. Danas njima treba moja i vaša pomoć, kako bi mogli pomoći drugim ženama i djeci.”

Ističe kako je ženi koja je preživjela nasilje u porodici u prelomnom trenutku kada napušta Sigurnu kuću jako potrebna podrška, “kako se ne bi vratila u krug nasilja”.

“Uvjerena sam da će javnost prepoznati važnost Fonda ‘Zajedno smo sigurne’ te da će se, uz podršku građana i društveno-odgovornih kompanija, prikupiti neophodna sredstva koja će se utrošiti na obezbjeđenje sigurnog smještaja i plaćenih troškova života u prelaznom periodu svake žene koja je koračala ovim putem”, naglasila je Juzbašić.

Hodžić Lemeš ukazuje na potrebu podizanja svijesti građana kada je u pitanju nasilje u porodici.

“Treba podizati svijest u smislu da nasilje nije privatni problem jedne porodice, da se njegove posljedice reflektiraju na cijelo društvo, da za nasilje nikada nije kriva žrtva, već je isključivo odgovoran onaj ko ga čini, te da smo ga svi kao građani obavezni prijaviti.”

Oni koji žele anonimno prijaviti nasilje u porodici to mogu uraditi na besplatni SOS telefon 1265 (Federacija Bosne i Hercegovine) i 1264 (Republika Srpska).

Izvor: Al Jazeera