Istraživanje Al Jazeere: Kako su bogati Rusi kupovali kiparske pasoše

Piše: Istraživački tim Al Jazeere 

Preko 1.000 Rusa dobilo je kiparski pasoš preko programa investiranja u tu zemlju, otkrila je Al Jazeera uvidom u više od 1.400 procurjelih povjerljivih dokumenata kiparske vlade.

Takozvani „Cyprus Papers“ sa povjerljivim podacima sadrži 1.471 prijavu, te imena 2.544 osobe koje su u periodu od kraja 2017. do kraja 2019. godine ostvarile pravo na kiparski paroš.

Istraživački tim Al Jazeere saznao je da je gotovo polovina prijava za pasoš stigla iz Rusije, čija je politička i poslovna elita, među kojima su i milijarderi i kriminalci, kupovala mjesto u Evropskoj uniji, sa mogućnošću nesmetanih putovanja, te pristupom tržištu rada i bankarstvu bloka.

Većina aplikanata je za takozvani „zlatni pasoš“ trebala investirati najmanje 2,5 miliona eura u Kipar.

Na međunarodnom aerodromu Larnaca, natpisi na ruskom jeziku koji nude mogućnosti ulaganja i pristup luksuznim nekretninama, kao i reklame za agente koji čekaju da se pozabave zahtjevima za državljanstvo, pokazuju koliko je Rusija postala značajna za kiparski program investiranja.

‘Strah od ugroženosti u Rusiji’

Mnogi Rusi koji su podnijeli zahtjeve za kiparsko državljanstvo, zaradili su novac kroz političke i ekonomske veze sa svojom vladom, dok ih je nekoliko na državnim pozicijama, što ih čini takozvanim „politički izloženim osobama“ (PEP).

Prema novim pravilima usvojenim prošle godine, tim osobama sada je zabranjeno da kupuju pasoše, ali oni koji su ih dobili prije toga, mogu ih zadržati.

Među onima koji su dobili pasoše su bivši zamjenik ministra Igor Reva, bivši član ruskog parlamenta Vadim Moškovič, a na listi se nalaze i bivši šef podružnice državne željeznice Vitalij Evdokimenko, kao i Vladimir Kristenko, koji potiče iz porodice koja se diči jakim političkim vezama, dok njegova maćeha služi kao aktuelna zamjenica premijera Rusije.

Razlog zbog kojeg su ove osobe izabrale Kipar, te na kraju, Evropsku uniju, je što se plaše da bi u svojoj zemlji mogle biti ugrožene, tvrdi za Al Jazeeru Nigel Gloud-Davies, ekspert za Rusiju na Međunarodnom institutu za strateške poslove iz Velike Britanije.

„Oni ne vjeruju da bi sopstvena država mogla ostaviti na miru njih i njihovu imovinu“, tvrdi Gould-Davies.

„Oni traže mjesto sa vladavinom zakona kojeg nema u njihovoj zemlji, a na kojem se njihove aplikacije neće detaljno proučavati, što im olakšava prijenos novca i dobijanje državljanstva“, tvrdi.

No, njihova vlada nije jedino o čemu brinu.

Sigurno mjesto za pohranu novca

Od 2014, SAD i Evropska unija su Rusiji uvele sankcije, u odgovoru na rusku aneksiju Krima, brojne cyber-napade i kršenje ljudskih prava.

„Kada su političke tenzije postale izraženije u Rusiji, ljudi su počeli manje vjerovati državi da će im omogućiti sigurnost ili ih pustiti na miru. Zato traže alternativu“, kaže Gould-Davies.

„Dobar primjer mogao bi biti napad nervnim plinom u Salisburyju u Velikoj Britaniji u martu 2018. Britanija i SAD su počeli uvoditi nove sankcije Rusije i odmah smo imali veliki odliv kapitala iz Rusije, za koji se tražilo sigurno mjesto“, kaže.

Godine 2014, VTB, koja se često naziva „bankom Kremljina“, i njegove podružnice, bili su među nekoliko velikih banaka koje su se našle na meti sankcija EU-a u SAD-a, nakon ruske invazije na Krim.

No, Kipar nije vidio ništa sporno da bi razmotrio prodaju državljanstva Evropske unije trojici viših djelatnika VTB-a, Viktoriji Vanurinoj, Vitaliju Buzorevji i Akelseju Jankovitskom, pa su svi dobili kiparske pasoše, istog dana, u maju 2018.

Među 1.000 ruskih imena na listi su i neki koji spadaju među najbogatije u zemlji, a Al Jazeera je otkrila najmanje devet oligarha, “teških” preko milijardu dolara.

Preko deset njihovih rođaka sada su kiparski državljani, što im omogućava prijenos novca po svijetu, uz manju mogućnost da će se taj novac označiti „visokorizičnim“, jer su u poziciji da koriste državljanstvo Evropske unije.

Nakon otkrića Al Jazeere, počeli su pozivi da se program investiranja u Kipar izmijeni.

Osam milijardi dolara investicija

U pismu evropskom komesaru za pravdu, član Evropskog parlamenta Sophie in ‘t Veld tvrdi da je „krajnje vrijeme da Komisija preduzme odlučniju akciju po ovom pitanju“.

„Jasno je da situacija posaje neizdrživa i neobjašnjiva za građane Evropske unije koji se bore za jednakost i protiv korupcije“, navodi se u pismu Sophije in ‘t Veld.

„Hitno su potrebni ambicioznija politika Evropske unije i regulacioni okvir“, poručila je.

 

 

Kipar je program investiranja uz dobijanje državljanstva pokrenuo kako bi spasio ekonomiju koja se 2013. našla u velikoj krizi.

Od tada, u kiparsku ekonomiju se slilo osam milijardi dolara, većinom ruskog novca.

U odgovoru na toliki odliv novca van svojih granica, Rusija je preduzela akciju, tražeći sporazume na osnovu kojih bi povećala prihode od poreza na novac koji ide u kiparske banke.

„Putin je neke od svojih visokopozicioniranih poslovnih ljudi stavio pod veliki pritisak, pokušavajući zaustaviti slanje novca u inostranstvo i usmjeriti ga u investiranje u Rusiju“, kaže Gould-Davies Al Jazeeri.

„Iako je veoma moćan, oni su ga uspjeli izignorirati. Nije zadovoljan time, ali još nije pronašao način da zaustavi ovaj proces. No, pokušava pronaći načine da ga oteža“.

Bogati Rusi u Putinovoj nemilosti

Grupa bogatih poslovnih ljudi koja je nekada bila dobro uvezana, već je u Putinovoj nemilosti. Većina ih je optužena za finansijski kriminal, ali njihovi kiparski pasoši pomogli su im da ostanu van ruskog dometa.

Bivši čelnik Gazproma, Nikolaj Gornovskij je jedan od njih. Rusija ga traži zbog zloupotrebe moći, ali Velika Britanija ga zasad odbija izručiti.

Juri Obodovski, ruski bankar, tražen je zbog podmićivanja i korupcije u vezi ugovora državne željeznice. Vjeruje se da se krije u SAD-u.

Na kraju, braća Aleksej i Dmitri Ananijev optuženi su za pronevjeru iz banke koju su odnovali. Dmitri živi na Kipru, a njegov brat je u Londonu.

Od 2013, EU redovno krtizira kiparski program, tvrdeći da bi ta zemlja mogla postati stražnja vrata za ulaz u Uniju.

„Kriminalci ugrožavaju evropsku sigurnost ili ovdje žele prati novac“; kaže Veda Jourova, koja je 2018. bila potpredsjednica Evropske komisije.

„Ne želimo Trojanskog konja u EU“, dodala je.

Kipar je pod pritiskom izmijenio program 2019. godine,  a potom i u julu 2020, što mu omogućava da oduzme kupljeno državljanstvo onima koji budu označeni prijetnjom kiparskom nacionalnom interesu.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Odjel Al Jazeere za istraživačko novinarstvo otkrio je da su kiparske vlasti prodavale pasoše visokim dužnosnicima i političarima koje je Evropska unija klasificirala kao osobe visokog rizika u pogledu pranja novca i korupcije. U drugom dijelu priče o takozvanim Kiparskim dokumentima, do kojih je Al Jazeera uspjela doći, otkrivamo kako je Kipar zaradio milione dolara […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO