‘Zviždači’ u BiH: Sistemsko zastrašivanje pravednih

Zbog pandemije korona virusa, još nije okončan krivični postupak protiv zviždača-biznismena iz Velike Kladuše Nermina Aleševića, pokrenut jer je objavio razgovor s predsjednikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) Bosne i Hercegovine, krovne pravosudne institucije u zemlji, koji je privatno vodio u jednom ugostiteljskom objektu u Banjoj Luci.

Alešević je obaviješten iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine da Tužilaštvo do sada nije provelo sve planirane i previđene istražne radnje, među kojima je i ispitivanje osumnjičenog u ovom predmetu, “… ali se u najskorije vrijeme može očekivati da će istraga biti okončana … te donesena tužilačka odluka”.

Početkom mjeseca također je odgođena rasprava u sjedištu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine u Banjoj Luci u disciplinskom postupku koji ova institucija vodi protiv Emira Mešića, zviždača-zaposlenika Uprave. Rasprava u slučaju Mešića je prekinuta zbog potrebe naknadnog dostavljanja dokaznog materijala.

Držani službenici su ‘nedodirljivi’

Alešević i Mešić tek su dva od brojnih bosanskohercegovačkih “zviždača”, prijavitelja korupcije koji kažu da trpe posljedice nakon što su prijavili nepravilnosti u radu najvećih državnih institucija u Bosni i Hercegovini.

Na audiosnimku koji je Alešević ustupio medijima čuje se kako mu predsjednik VSTV-a BiH Milan Tegeltija obećava da će se raspitati u kojoj fazi je krivična prijava koju je Alešević ranije podnio protiv više drugih državnih službenika Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu. Na snimku se naknadno čuje da Alešević još daje novac trećoj osobi, inspektoru Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA). Time je, kaže Alešević, htio pokazati da ni ljudi na najvišim pravosudnim institucijama nisu imuni na mito.

Snimak je krajem maja prošle godine potakao proteste u Sarajevu, zahtjeve opozicije za smjenu Tegeltije i snažnu osudu međunarodne zajednice, ali je čelni čovjek VSTV-a prošao bez sankcija. Disciplinska komisija VSTS-a odbacila je disciplinsku tužbu i zahtjev za suspenziju Tegeltije. U međuvremenu je Tužilaštvo Bosne i Hercegovine Aleševića osumnjičilo za neovlašteno snimanje i davanje mita.

Mešić je prijavio nepravilnosti u UIO. BIRN BiH je u junu objavio kako je više od polovine od 330 miliona konvertabilnih maraka (oko 150 miliona eura) prikupljenih po osnovu parkiranja na carinskim terminalima u Bosni i Hercegovini u proteklih deset godina završilo na računima privatnih firmi. U međuvremenu, dok se čeka tužilačka odluka po Mešićevoj prijavi, Uprava je protiv njega pokrenula dva disciplinska postupka. Iako se disciplinski postupci ne odnose direktno na Mešićeve prijave Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, on vjeruje da su disciplinski postupci posljedica njegovog “zviždanja”.

Sami finansiraju svoju odbranu

“Cijeli slučaj mi je donio mnogo odsustva sa posla, potrošenog novca i vremena”, kaže Alešević za Al Jazeeru.

“Ali, nisam se pokajao zbog svega”, rekao je on, iako mu za neovlašteno snimanje prijeti novčana ili kazna zatvora do godinu dana, prema Krivičnom zakonu nh. entiteta Republika Srpska, na koji se poziva državno Tužilaštvo. 

Slično objašnjava i Mešić. Kaže da je tražio od sindikata, čiji je član deset godina, pomoć u finansiranju odbrane, ali se sindikat oglušio.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Dakle, po srijedi je sistemsko obeshrabrivanje zviždača”, rekao je Mešić, koji ističe da neće odustati u prijavljivanju korupcije unatoč posljedicama.

“Imam podršku jedino od javnog zastupnika zviždača Bojana Bajića. I od nekih kolega…”

Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina je ove godine ocijenjena sa 36 [na skali od 0 do 100], što predstavlja najlošiju ocjenu od 2012. godine, svrstavajući je tako u red zemalja koje globalno u kontinuitetu najviše nazaduju.

Među najgorima u regiji i svijetu

Na rang-listi Indeksa koju je objavio Transparency International, Bosna i Hercegovina je pala za 11 mjesta u odnosu na prošlu godinu i, zajedno s Kosovom, zauzela 101. poziciju od 180 država. Od zemalja iz regije najbolje je plasirana Hrvatska, koja je ipak nazadovala za tri mjesta i zauzima 63. poziciju, Crna Gora i Srbija dobile su istu ocjenu kao i prethodnih godina i zauzimaju 66, odnosno 91. poziciju.

Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama Bosne i Hercegovine stupio je na snagu 1. januara 2014. godine. Uloga tog zakona je djeluje stimulativno na prijavitelje korupcije, čime bi se broj koruptivnih radnji u javnim institucijama smanjio na minimum, a istovremeno povećala učinkovitost rada državnih tijela. Prema procedurama, kada službenik državne institucije primijeti nepravilnosti u instituciji, to može prijavi rukovodiocu ili pravosudnim organima, a Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju je taj koji prijavitelja korupcije treba štititi od eventualnog progona i diskriminacije u radnom okruženju.

Ipak, prema mišljenju eksperata, bosanskohercegovački Zakon o zaštiti prijavitelja korupcije u institucijama Bosne i Hercegovine to ni izbliza ne garantira. Zakon obuhvata tek uposlenike na državnom nivou, uključujući nešto više od 70 državnih institucija, ili između 22.000 i 23.000 zaposlenih u državnim institucijama. Zakon nije obuhvatio ljude koji rade u institucijama na nivou entiteta, kantona, Brčko distrikta, kao ni u privatnom sektoru.

Nelosn: Ništa bez pomoći građana

Zbog ograničenih zakonskih propisa Mešić, kao uposlenik UIO BiH, dobio je status zaštićenog prijavitelja korupcije, dok Alešević, kao privatni biznismen, nema taj status.

Američki ambassador u Bosni i Hercegovini Eric Nelson apelirao je da je građanima potrebna zaštita kada se uhvate ukoštac s korupcijom.

“Vrlo su važni zakoni o ‘zviždačima’. Ako su građani dovoljno hrabri da se u to upuste, onda im treba pružiti i pomoć i zaštitu”, rekao je on za Glas Amerike (VoA) sredinom augusta.

Od 2014. godine nešto više od 20 osoba u Bosni i Hercegovini je podnijelo zahtjeva za status zaštićenog prijavitelja korupcije. Taj status je odobren za njih sedam, kaže za Al Jazeeru Hasim Šabotić, direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Bosne i Hercegovine.

Sa statusom ‘zviždača’ i u penziju

“Razlog što ostalim [podnosiocima] nismo dodjelili status je upravo taj što se zakon ne odnosi na njih”, rekao je Šabotić.

Zakon ima i drugih manjkavosti, uključujući da nije predvidio na koji način osoba može prekinuti status zaštićenog svjedoka nakon što joj Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcijeagencija dodijeli taj status, priznaje i direktor ove agencije.

“Osobi koja je dobila status zaštićenog prijavitelja korupcije taj status ne možemo skinuti ni kada ode u penziju, jer zakon nije predvidio kada, kako i pod kojim uslovima taj status prestaje”, kaže Šabotić.

“Zviždač” Mešić u međuvremenu kaže da do sada nije osjetio direktnu korist od toga što je dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije.

Izvor: Al Jazeera