Italijanski umjetnički festival s balkanskim štihom

Bez empatije, bez toga da se pitamo ko je taj drugi čovjek i šta mu se dešava, mi gubimo na ljudskost, kaže Haris Pašović, umjetnički direktor Mittelfesta (Matija Habljak / Pixsell)
Bez empatije, bez toga da se pitamo ko je taj drugi čovjek i šta mu se dešava, mi gubimo na ljudskost, kaže Haris Pašović, umjetnički direktor Mittelfesta (Matija Habljak / Pixsell)

Kultura kao lijek protiv straha. Tim riječima italijanska državna televizija RAI najavljuje ovogodišnje izdanje umjetničkog festivala Mittelfest koji bi, uprkos pandemiji, trebao biti održan početkom septembra u Čedadu, gradiću na sjeveroistoku zemlje, na granici sa Slovenijom.

Mittelfest je internacionalni festival koji već blizu tri decenije predstavlja najznačajnije teatarske, muzičke, književne i baletne domete iz Italije te zemalja Centralne i Istočne Evrope.

Umjetnički direktor festivala je od 2018. bosanskohercegovački redatelj Haris Pašović, a ovogodišnje izdanje ima balkanski štih po nekoliko pozorišnih predstava uvrštenih u program: monodrami Srebrenica italijanske glumice Roberte Biagiarelli, dramskom prvijencu Mire Furlan Dok nas smrt ne razdvoji u produkciji nezavisne beogradske Radionice integracije te djelu Immaculata, Slovenskog narodnog pozorišta iz Maribora.

Mittelfest će, javlja RAI, u Čedadu (na italijanskom: Čividale) biti održan uz poštivanje mjera za borbu protiv širenja korona virusa. Usljed epidemije, termin festivala je pomjeren sa jula na septembar (otvaranje je 5., a zatvaranje 13.), promijenjene su neke od pozornica kako bi publika i umjetnici mogli držati obavezno odstojanje te je smanjen broj gostujućih trupa.

Empatija kao centralna tema

„Vrlo smo pažljivo pratili situaciju i trebalo nam je puno vremena da shvatimo kako uspješno možemo organizirati festival u ovo teško vrijeme epidemije. Jako nam je bitno da zaštitimo zdravlje i gledalaca i umjetnika, a da, s druge strane, održimo festival u prisustvu publike. Na kraju ćemo, nadam se, uspjeti, pridržavajući se svih propisanih mjera“, izjavio je Pašović.

Sarajevski redatelj očekuje da će iduće sedmice otputovati u Italiju kako bi na mjestu događaja prisustvovao posljednjim organizacijskim pripremama i svjedočio ceremoniji otvaranja.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Internacionalni karakter festivalu donijet će izvođači iz Holandije, Njemačke, Rusije… Iz Slovenije dolazi predstava Livije Pandur, posvećena njenom rano preminulom mlađem bratu Tomažu, a iz Srbije porodična drama po tekstu Zagrepčanke s američkom adresom stanovanja Mire Furlan, koju na sceni izvode beogradski glumci Anita Mančić, Jasna Đuričić, Jovana Gavrilović i Miki Manojlović (ujedno i redatelj).

 „Budući da se Mittelfest održava praktično uporedo sa Filmskim festivalom u Veneciji, upravo se dogovoramo da nam gost u Čedadu bude Jasmila Žbanić, čiji će se djelo Quo Vadis Aida? boriti za Zlatnog lava“, otkriva Pašović.

Centralna tema Mittelfesta 2020. je empatija. Iako njena uloga savršeno odgovara aktuelnom trenutku u svijetu pogođenom pandemijom, Pašović kaže da se za ovu temu odlučio još ranije, prije korona virusa.

„Sada je još jača snaga i poruka te teme, ali sam se za nju odlučio zato što živimo u svijetu koji se sve više ubrzava i postaje sve više tehnološki, u kojem je sve manje direktnog kontakta među ljudima. Bez empatije, bez toga da se pitamo ko je taj drugi čovjek i šta mu se dešava, mi gubimo na ljudskosti“, objašnjava naš sagovornik.

Teatar kao korektiv društva

Upravo je empatija možda i najupečatljivija osobina predstave Srebrenica Roberte Biagiarelli, o kojoj je nedavno u opširnom tekstu pisao Corriere della Sera.

Podsjećajući na jezive činjenice o genocidu u Bosni i Hercegovini prije četvrt vijeka, najtiražniji ovdašnji dnevnik u članku naslovljenom „Srebrenica je ušla u moj život“ navodi da Biagiarelli koristi teatar kao korektiv društva: Ona svojom predstavom koju je napisala 1998. pomaže da se stravični masakr ne zaboravi.

„Srebrenica se nalazi na istoj geografskoj širini kao i moj rodni grad Fano (na obali Jadranskog mora, u provinciji Pezaro i Urbino – op. a.). Kao i svi, znala sam da se desilo nešto strašno, ali kao i svi, nisam mogla pojmiti dimenzije tog događaja.Oči mi je otvorila knjiga Luce Rastella Rat u kući. Bila sam toliko potresena da sam morala saznati više.

Onda sam se 1998. spremila, prešla Jadransko more i posjetila Srebrenicu. Razgovarala sam sa porodicama žrtava… Doživjela sam jedno traumatično iskustvo. Iz svega toga je proizišla monodrama koju sam prvi put izvela na festivalu u Arecu. I nisam se zaustavila do danas“, kaže Biagiarelli za Corriere.

Predstavu je u minule 22 godine izvodila više od 600 puta na pozornicama u Italiji i inostranstvu…

„U cijeloj Evropi. U Jerusalemu. U Sarajevu i Tuzli. Ali u Srebrenici nisam. Vraćala sam se tamo svake godine, svaki put sam jačala veze, bila dijelom raznih projekata… Ali parole opsada i masakr tamo se ne mogu izgovoriti“, dodaje italijanska umjetnica koja će svoju monodramu izvesti 11. septembra, u Crkvi Svete Marije u Čedadu, sjedeći na bosanskom ćilimu koji je donijela iz Sarajeva i kaže da ga svugdje nosi sa sobom.

Jasmila Žbanić u Veneciji

Genocid u Srebrenici centralna je tema filma bosanskohercegovačke scenaristice i redateljice Jasmile Žbanić, koji je uvršten u glavni, takmičarski program 77. Venecija Film Festivala i natjecat će se sa 20 djela iz cijelog svijeta za glavnu nagradu – Zlatnog Lava.  

Zanimljivo, protagonistica filma Quo vadis, Aida? je Jasna Đuričić, koja ima zapaženu ulogu u predstavi Dok nas smrt ne razdvoji.

Venecijanski festival od 2. do 12. septembra bit će prvo veliko okupljanje svjetskih filmskih radnika otkako je izbila pandemija koje će biti održano uz prisustvo publike. Ranije su otkazani festivali u Kanu i Tribeca u Njujorku.

Italijanski mediji polako zagrijavaju atmosferu pišući da se čuvena filmska smotra vraća na svjetsku pozornicu „s maskama“, aludirajući na venecijanski karneval, ali i zaštitnu opremu obaveznu za sve posjetitelje.

Projekcije će, kako se očekuje, biti održane pred manjim brojem gledalaca, ali će biti povećan broj prikazivanja na otvorenom. Prateći koprodukcijski market će se održati samo u online formi, baš kao i prestižni program Virtualna stvarnost (VR).

Među favoritima za Zlatnog lava izdvaja se Nomadland kineske redateljice Chloè Zhao u kojem glavnu ulogu žene koja je izgubila sav imetak u recesiji i odlučila se na nomadski život tumači oskarovka Frances McDormand.

O nagradama će odlučivati žiri na čelu s proslavljenom australskom glumicom Cate Blanchett.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO