Hrvatska gradi novu deponiju otpada uz granicu sa BiH

Priča o gradnji centralnog županijskog odlagališta u najjužnijoj hrvatskoj županiji (Dubrovačko-neretvanska županija) aktuelna je već desetak godina, a uglavnom su je potencirali lokalni mediji i udruženja te aktivisti koji se bore za očuvanje okoliša. Centar za gospodarenje otpadom Dubrovačko-neretvanske županije “Lučino razdolje” (CGO), planiran je da se izgradi u selu Trnovica, oko jedan kilometar od državne granice sa Bosnom i Hercegovinom. Međutim, još nisu reagovali u susjednim općinama Neum i Ravno, niti su zabilježene reakcije nadležnih državnih i entitetskih ministarstva u Bosni i Hercegovini. Izostale su aktivnosti i nevladinih organizacija za zaštitu okoliša.

U blizini sela Trnovica [oko jedan kilometar zapadno] planirana je gradnja deponije „Lučino razdolje“ u čijoj okolini su i ostala primorska sela kao što su: Lisac, Rudine, Čepikuće, Točionik, te hercegovačka sela smještena preko brda na udaljenosti oko 500 metara zračne linije, i to sela Drijen, Trebimlja i Dobri Do.

Za predstojeći projekat prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije predviđena je izgradnja Županijskog centra za gospodarenje otpadom na lokaciji „Lučino razdolje“. Na stranici Agencije za gospodarenje otpadom navedeno je da obuhvat zahvata Centar za gospodarenje otpadom “Lučino razdolje” (CGO “Lučino razdolje”) zauzima 34,4 hektara od čega se unutar ograde nalazi 19 hektara. Predviđeni vijek trajanja zahvata je 25 godina. Takođe između ostalih tehničkih podataka stoji da je cilj da služi organiziranom, gospodarski usmjerenom i cjelovitom načinu gospodarenja otpadom sa navedenog područja (pet gradova: Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen, te 17 općina ove županije). Na prostoru za privremeno skladištenje odvojeno prikupljenih komponenti otpada prikupljat će se i privremeno skladištiti manje količine posebnih vrsta otpada. U sklopu CGO “Lučino razdolje” vršit će se obrada otpadnih voda na uređaju za njihovu obradu.

Radi se o projektu ukupne vrijednosti 494 miliona kuna, od čega je 70,18 posto osigurano iz fonda EU-a Konkurentnost i kohezija, 19,82 posto osigurava Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a deset posto osigurava Dubrovačko-neretvanska županija (DNŽ). Nakon potpisivanja ugovora između Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Agencije za gospodarenje otpadom 1. jula 2020. godine u Slanom, zaokružena je cjelokupna financijska konstrukcija cijelog projekta.

Osim udruženja za zaštitu okoliša, borba je vođena i na političkom planu u cilju odustajanja od gradnje deponije. Tako se na sjednici županijskog vijeća DNŽ  8. jula ove godine, na zahtjev 15 vijećnika, raspravljalo o izgradnji Centra za gospodarenje otpadom u Lučinom razdolju, a opozicija je kao jedan od zaključaka predložila protivljenje izgradnji Centra na lokaciji Lučino razdolje.

Između ostalih diskutanata Mirko Mujan vijećnik opozicionog Mosta, je izjavio da Dubrovnik već ima problema u vodosnadbijevanju, jer voda koju dobijaju iz Trebišnjice (BiH) nije čista, a zbog najavljene gradnje deponije moguća je dodatna zagađenost pitke vode za Dubrovnik. Ipak, zaključak opozicije nije prihvaćen, te je izglasan županov prijedlog sa 20 glasova za i devet protiv. Time su završene administrativno-pravne regulative te bi CGO Dubrovačko-neretvanske županije Lučino razdolje trebao bi biti izgrađen do kraja 2022, a sa radom početi tokom 2023. godine.

Predstavnici vlade Republike Hrvatske su izrazili zadovoljstvo gradnjom deponije, te je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić izjavio kako je CGO vrh piramide sistema gospodarenja otpadom u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i nakon Pelješkog mosta, jedan od najvažnijih projekata za najjužniju hrvatsku županiju. Ministar je podsjetio i na preuzetu obavezu Hrvatske do kraja 2020. godine prema kojoj treba odvajati 50 posto otpada. Direktor Agencije za gospodarenje otpadom Josip Bačić izjavio je kako se očekuju građevinske dozvole za tri pretovarne stanice, za jednu je u toku izrada glavnog projekta, a za najveće stanice u Dubrovniku i Metkoviću očekuju se lokacijske dozvole, odnosno idejni projekat. 

Izostale reakcije iz Bosne i Hercegovine

Iako su upućeni upiti Ministarstvu vanjskih poslova BiH, Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, te općini Neum, nismo dobili odgovore, a jedini odgovor došao je iz Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša HNK. Iz Kabineta Ministarstva trgovine, turizma i zaštite okoliša Hercegovačko-neretvanskog kantona su saopštili da ovo ministarstvo nema nikakvu službenu informaciju o najavljenoj gradnji deponije komunalnog otpada u Republici Hrvatskoj, u neposrednoj blizini granice Bosne i Hercegovine. Takođe su iz Kabineta dodali: “Nažalost, čak i da posjedujemo takvu informaciju, ne bi mogli ništa konkretno poduzeti, jer su međudržavna pitanja u nadležnosti Vijeća ministara odnosno nadležnog državnog ministarstva”.

Stručnjaci koji se bave tlom, vodama i zaštitom okoliša iz Hrvatske i BiH se slažu da je uticaj gradnje deponija komunalnog otpada na okoliš neminovan, ali da se poštivanjem standarda gradnje i raspolaganja u toku rada, ali i nakon zatvaranja takvih deponija, mogu izbjeći teža onečišćenja tla i voda, kao i zraka. Zabrinjavaju tvrdnje opozicije u DNŽ, kao i izjave nekih stručnjaka da je predviđena tehnologija gradnje i instalacija deponije “Lučino razdolje” zastarjela i da se u svijetu koriste novije tehnologije koje su znatno sigurnije.

Propusnost krškog tla lako može dovesti do zagađenja

Kada se govori o postanku ovog tla, ono je tektonsko-prodornog karaktera inače karakteristično po tome da se nalazi u geološkim područjima krša (kredinog vapnenca). Zbog profila tla ove vrste vodopropusnost je uglavnom umjerene ili visoka, što nije povoljno u slučaju bilo kakvih građevinskih zahvata. Stručnjak za vodu i prečišćavanje voda iz Subotice, Osman Šantić, smatra: “Krški pojas koji se prožima duž hrvatskog priobalja i regije Hercegovina u BiH je jedinstvenih geomorfoloških, geoloških, hidroloških i pedoloških obilježja. Vlada Republike Hrvatske je prepoznala značaj ovog prostora i osnovala je Vijeće za krš. Razvoj krških prostora predstavlja jedan od strateških ciljeva Republike Hrvatske te upravo zbog toga iznenađuje da su se opredijelili za gradnju deponije u ovom području.”

Šantić je mišljenja da obzirom na sastav tla u području predviđenom za gradnju deponije, kao i u području u BiH koje je sastavni dio tog geografskog pojasa, realno je očekivati da otpadne materije iz deponije završe u podzemnim vodama ili kroz tlo dođu do vodenih tokova, odnosno do mora i to sa obe strane granice.

Građanska inicijativa “Pravo na zavičaj” sastavljena je od šest udruženja iz Dubrovačkog primorja i šire okoline, te su najglasniji u protivljenju gradnje CGO u selu Trnovica. Ova Inicijativa već nekoliko godina kroz aktivizam organizira javne prosvjede, stručno-znanstvene tribine, angažirali su toksikologe i ekologe, koji su jedinstveni u ocjeni da je to projekt visokog rizika, koji će ne samo uništiti Trnovicu i bližu okolicu, nego i šire područje od špilje Vjetrenice u okolici Ravnoga (BiH) pa do Malostonskog zaljeva. U ovom zaljevu se uzgajaju čuvene kamenice i mušule, koje će po tim istraživanjima uništiti procjedne vode iz centra za odlaganje otpada. Iz inicijative “Pravo na zavičaj” su obavijestili javnost da je izgradnja Centra za gospodarenje otpadom ‘Lučino razdolje’ opasna za Malostonski zaljev, jer je još u decembru 2008. godine utvrđena povezanost prilikom trasiranja voda koje je napravio profesor Antun Šimunić. Iz ove inicijative je upozoreno i da će se u Trnovici u CGO vršiti spaljivanje smeća i proizvodnja RDF (nus proizvod spalionica), te da će biti transportovan u cementaru Kakanj u BiH.

Školjkari iz Stona i okoline su takođe zabrinuti i uputili su dramatičan apel za pomoć Vladi Republike Hrvatske zbog bojazni da će uzgoj školjki biti uništen zbog loših odluka i zastarjelih projekata. Izgradnja budućeg CGO-a planira se na krškom terenu, pa će sve što uđe u njegove podzemne tokove i mnogobrojne vrulje završiti u Malostonskom zaljevu. Krška morfologija ovog područja je prednost Malostonskog zaljeva jer nutrijenti koje donosi slatka voda omogućavaju bujanje ekosustava. Ne dopustimo da naše tisućljetne prednosti u budućnosti postanu uzročnici naše propasti – stoji u apelu upućenom Vladi. Najveći problem za stonske školjkare je procjeđivanje teških metala kroz podzemne vodotoke i kraški teren, koji će završiti u uzgajalištima kamenica i mušula u Malostonskom zaljevu.

“Prevelika je propusnost krškog tla za vodu, a ranija istraživanja su pokazala da su ova tla vrlo ranjiva na razna zagađenja. Prema dostupnim podacima o istraživanju zagađenosti krških područja u Hrvatskoj i BiH, znatni dijelovi tih krških tala onečišćeni su većim količinama teških metala, iznad nivoa maksimalno dozvoljenih granica. Ti podaci jasno ukazuju na to da ako je već ranije došlo do zagađenja krških područja, realna je opasnost od novog zagađenja tla u širem području predviđene deponije komunalnog otpada u blizini granice sa BiH, a to znači zagađenja područja općina Neum i Ravno”, zaključuje Šantić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Na prvom sastanku Koordinacijskog tijela BiH za problematiku odlaganja radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovske gore, kod Dvora u Hrvatskoj, dogovoreno je formiranje stručnog i pravnog tima. Tim stručnjaka imat će 21 člana, a sastav pravnoga tek trebaju dogovoriti. Sastav oba tima mora potvrditi Vijeće ministara, nakon čega BiH počinje diplomatske aktivnosti prema Hrvatskoj. Najavljuju i […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO