‘Yugosplaining’ – globalna kriza i jugoslovensko iskustvo

'Yugosplaining' podrazumijeva i uspostavljanje kritičkog odnosa prema kompletnoj jugoslovenskoj prošlosti (EPA)

“Šesto čulo” za političke nepogode, autoritarne vladare i naivne iluzije upravo je ono što ljudima koji imaju “jugoslovensko iskustvo” daje jedinstvenu perspektivu nad globalnim događajima i procesima današnjice – ksenofobiji, rasizmu, nacionalizmu, nasilju, etničkim konfliktima, autoritarizmu, slabljenju i raspadu multinacionalih federacija… Zbog toga je simpozij, koji je okupio brojne umjetnike, književnike, sociologe, antropologe, politologe i druge naučnike iz bivše Jugoslavije, koji uglavnom žive ili su se obrazovali na Zapadu, predstavlja izuzetno vrijedan doprinos u razumijevanju ovih simptoma globalne krize.

Projekat simboličnog naziva “Yugosplaining the World” obuhvatio je 18 eseja objavljenih na blogu The Disorder of Things, u kojima 30 autora, svako u svom polju djelovanja i interesa – od lingvistike, književnosti, feminizma, historije, filozofije, politike pa do međunarodnih odnosa – spretno povezuju prošlost sa sadašnjicom, a pri tom ne pokušavajući ponovo analizirati ili na neki način oživljavati Jugoslaviju, isticati jugonostalgiju ili žaliti za nekom idealiziranom multikulturalnom, antikolonijalnom prošlošću kako bi naglasili ksenofobiju danas.

Ironičnost naziva simpozija, koji obuhvata engleski pojam “splaining” negativne konotacije, neformalnu skraćenicu riječi “explaining” (objašnjavanje i objašnjavati), odnosi se na potrebu autora da se suprotstave “westernsplainingu”, kojem su, kako kažu, dugo bili izloženi, odnosno objašnjavanju drugih o tome šta oni jesu, šta je njihov identitet te šta je bila država u kojoj su nekada živjeli. Sada je vrijeme, ironična je poruka simpozija, da se svijet “objasni” iz ugla ljudi iz bivše Jugoslavije, međutim, u ovom slučaju takav proces je konstruktivan i nudi korisne lekcije.

Morbidni simptomi Trump i ‘trumpizam’

“‘Splaining’ se obično koristi u negativnom smislu, vezujući grupe ili lica koji su u strukturalno privilegiranoj i nadmoćnoj poziciji s ‘objašnjenjem’. Naprimjer, ‘mansplaining’ – kada muškarci objašnjavaju ženama kako je njima, šta da rade, šta su, zapravo, htjele kazati. Mi smo to ‘splaining’ ironično povezali s našim identitetom ‘Yugosa’, koji, zapravo, više i ne postoji, jer nam već desetljećima drugi objašnjavaju ko smo, šta smo, šta se to kod nas dogodilo, zašto se Jugoslavija raspala, zašto je bio rat… Ovi eseji su naš pokušaj da iz tog našeg, do sadaa negiranog ili poništenog subjektiviteta – koji uzima Jugoslaviju kao polaznu tačku – kažemo nešto o svijetu u kojem sada živimo”, objašnjava Aida Hozić, profesorica političkih nauka na Univerzitetu na Floridi, koja je jedna od organizatorica simpozija.

Njen kolega Srđan Vučetić, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Otawi, također jedan od organizatora i dugogdišnji urednik bloga The Disorder of Things, dodaje da pojam jeste ironičan, ali i podsjetnik da objašnjavanje kao takvo nikad nije trans-historijsko i među-kulturalno, već da uvijek ima neke svoje specifičnosti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Samim tim, mi koji djelimo ovo jugoslovensko iskustvo imamo puno toga reći o trenutnoj globalnoj krizi, to jest o njenim morbidnim simptomima kao što su predsjednik SAD-a Donald] Trump i ‘trumpizam’. Uzmimo za primjer Aleksandra Hemona [jednog od autora eseja]. On je već u februaru 2016. godine objavio u časopisu Rolling Stone članak u kome savjetuje Amerikance da ne doživljavaju Trumpa kao tamo nekog klovna”, kaže Vučetić.

Rasizam, ksenofobija, supremacija…

Prema njegovim riječima, “yugo-objašnjavanje”, osim toga, podrazumijeva i uspostavljanje kritičkog odnosa prema kompletnoj jugoslovenskoj prošlosti. “Predsocijalističkoj, socijalističkoj, te postsocijalističkoj, koja, naravno, uključuje rat i genocid.”

Međutim, dodaje, nove generacije koje dolaze – i u regiji, i dijaspori – bilo da se radi o vladajućim elitama, širokim narodnim masama, većinama, manjinama, uglavnom nemaju taj odnos ili ga aktivno negiraju kroz neku vrstu selektivne amnezije. “A to je problem, jer se gubi znanje i svijest o nekim drugim načinima borbe protiv ove krize, o kojoj eseji u simpoziju govore na razne načine.”

Jelena Subotić, profesorica političkih nauka na Georgia State Univerzitetu, osim “trumpizma”, dodaje i druge probleme s kojima se svijet danas suočava – “novoojačani rasizam, ksenofobija, mreže bele supremacije i suprematista, od kojih se neki i pozivaju na jugoslovenski slučaj kao inspiraciju, etnički konflikti, slabljenje i raspad multinacionalinih federacija, kao što je Brexit, i slabljenje Evropske unije”.

“Dakle, nije cilj bio samo, niti čak prvobitno, ponovna analiza i reevaluacija Jugoslavije, nego kako slučaj Jugoslavije u svoj svojoj kompleksnosti može da osvetli današnje probleme širom sveta.”

Hozić ističe da kriza na Zapadu podsjeća na “već viđeno” pred raspad Jugoslavije, a većina tada nije prepoznala šta će se desiti. Međutim, dodaje, sada su, na osnovu tih iskustava, mnogi razvili neko “šesto čulo” za političke nepogode, za autoritarne vladare i način na koji oni grabe i čuvaju vlast, te za te neke iluzije da će vojska pomoći, institucije istrati, dobri ljudi pobijediti na izborima… 

‘Cilj je da učimo jedni od drugih’

Koliko su objavljeni eseji aktuelni i nude zanimljivu percepciju ukazuje i činjenica da su izazvali dijalog, ne samo među samim autorima, nego i u naučnoj i široj zajednici, a posjećenost bloga je prevazišla sva očekivanja urednika.

“Svaki od 18 eseja je inspirisao i dalje inspiriše na desetine dijaloga, kritika i samokritika među autorima, i to njih 30. Tu imamo pjesnikinje, umjetnice, sociologe, antropologe, stručnjake za Afriku, Južnu Ameriku… Cilj je bio da učimo jedni od drugih. Taj blog, The Disorder of Things, uređujem sa kolegama politolozima već deset godina, i to sa dosta uspjeha u ovom našem polju, ali ovako dobru posjećenost još nismo vidjeli”, zaključuje Vučetić.

Naravno, nijedna serija članaka, čak s toliko okupljenih autora s različitim pozadinama i perspektivama koliko je bilo na ovom simpoziju, ne može predstavljati cjelokupnu, konačnu analizu, na šta i upozoravaju urednici. Međutim, dodaju, to nije ni bio cilj. Poenta je stvoriti početnu tačku za nastavak “Yugosplaininga”.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO