Migranti u Tuzli: Od hafiza i doktora do avanturista i kriminalaca

Pomoć migrantima na magistranoj cesti pruža mobilni tim Crvenog križa općine Kalesija (Ustupljeno Al Jazeeri)

Umorni i iscrpljeni, teškim koracima su gazili po asfaltu bosanskog sela. Dvojica mladića iz dalekog svijeta. Znatiželjni mještani, već naviknuti na tamnopute prolaznike, izvirivali su iz svojih bašti, avlija i kuća.

U istočnoj Bosni, dvadesetak kilometara od Drine i granice sa Srbijom, mladići se zaustavljaju pored ulaza u jednu avliju. Na engleskom jeziku se obraćaju muškarcu koji je uređivao avliju.

“Imate li hrane?”, pitaju mladići.

“Imamo. Želite li sendviče?”, odgovara i pita muškarac.

“Može, bilo šta da jedemo”, govore mladići dok tiho i skromno sjedaju na travu na ivici kanala pored lokalnog puta.

Domaćin ih poziva da uđu u avliju. Zajedno sjedaju na travu u hladu voćki. Žena ubrzo donosi sendviče i sok. Mladići se zahvaljuju i počinju jesti.

Jedan je iz Palestine, a drugi iz Irana. Tako su kazali mještanima jednog sela. Dugogodišnji, težak i trnovit put je iza njih. Palestinac je govorio da je bio i u Saudijskoj Arabiji, na sjeveru Afrike, da je deportiran iz Austrije, a potom bio u Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Crnoj Gori, Srbiji i, na kraju, preko Drine, stigao u Bosnu i Hercegovinu.

‘U Bosni su dobri ljudi’

Nakon što pređu rijeku, uglavnom se kreću naseljima gdje žive Bošnjaci, a najčešće teritorijom općine Sapna.

“U Bosni su dobri ljudi”, dodaju mladići, koji, zbog umora i dugog pješačenja prema Tuzli, koje ih je čekalo, svojim domaćinima nisu govorili o iskustvima tokom višegodišnjeg pješačenja kroz različite zemlje.

Obojica su krenuli u potragu za boljim i sretnijim životom. Mještani, koji su tokom rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine protjerani iz ovih dijelova zemlje, razumiju svoje goste. A oni se nadaju da im je Bosna i Hercegovina samo prolazna stanica. Objašnjavaju da žele u Italiju, kako bi na kraju stigli do Holandije. Čuli su da u ovoj zemlji migranti imaju veća prava i velike šanse da dobiju azil.

Sendviče su brzo pojeli. Kazali su da moraju dalje, prema Kalesiji, a potom Tuzli. U mobitelima imaju mapu trase koju moraju preći. Palestinac govori da ga njegova višečlana porodica već čeka na stanici u Tuzli. Zahvaljuju se i odlaze asfaltnim putem. Čeka ih još više od 30 kilometara pješačenja.

Dvojica mladića će se kasnije pridružiti drugim grupama migranata, koji posljednjih mjeseci dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Uglavnom prelaze preko Drine na područje opštine Zvornik, a potom preko Sapne ili Osmaka, idu prema Kalesiji i Tuzli.

Velike grupe migranata se skoro svakodnevno mogu vidjeti pored magistralnog puta Tuzla – Zvornik, dok odmaraju u parkovima, na autobuskim stanicama ili na obližnjim livadama. Pomoć im pruža mobilni tim Crvenog križa općine Kalesija.

Pomoć za 180 osoba

“Protekle sedmice, kroz aktivnosti distribucije prehrambenih i neprehrambenih artikala, prve pomoći i psihosocijalne podrške, pomogli smo 163 izbjeglice/migranta. Distribuirano je 267 prehrambenih i neprahramebnih artikala, pružene su 74 usluge prve pomoći i 129 usluga psihosocijalne podrške”, navode iz kalesijskog Crvenog križa.

Slična situacija je skoro svake sedmice, a broj migranata kojima se sedmično pruži pomoć dostiže i 180 osoba.

Dolaskom u Tuzlu, migranti i izbjeglice se uglavnom okupljaju oko glavne autobuske stanice, odakle dalje putuju prema Sarajevu i Krajini. Početkom ove godine oko stanice je bilo formirano improvizirano šatorsko naselje, gdje je boravilo stotine migranata. Humanitarne organizacije i pojedinci su dostavljali obroke i drugu pomoć. Međutim, 11. marta šatori su uklonjeni, a migranti, njih oko 500, izmješteni u Blažuj kod Sarajeva.

Dolaskom u Tuzlu, migranti i izbjeglice se uglavnom okupljaju oko glavne autobuske stanice

Danas, skoro svakodnevno, u gradu soli mogu se vidjeti migranti, uglavnom mladići. Jedni na semaforima prodaju papirne maramice, dok drugi traže novac i hranu ispred tržnih centara. Nekolicina njih, koji su imali više sreće, uz podršku dvije humanitarne organizacije, smješteni su u kućama u Tuzli.

Ispred jedne kuće zatičemo Senada Pirića Čupu, dok u maloj bašti pored kuće veže paradajz za kočiće. Radna je atmosfera oko kuće, a migranti mu pomažu oko uređivanja žive ograde. Ovaj tuzlanski humanitarac i aktivista više od dvije i po godine pomaže migrantima u Tuzli.

Grafički dizajner iz Maroka

U jednoj od soba u kući  na zidovima nam pokazuje bajramske čestitke i želje migranata, ali i zastave država iz kojih migranti dolaze, iznad kojih piše “Ne zaboravimo Srebrenicu”. Dok nas upoznaje s aktivnostima u jednoj kući, Muhamed i Hamza iz Maroka pripremaju bosansku kahvu. Obojici im je želja da dođu do Španije, jer smatraju da zakoni u ovoj zemlji omogućavaju migrantima da žive i rade.

“U Španiji možete dobiti papire za boravak dvije godine. U tom periodu možete i raditi. Kasnije možete aplicirati za pasoš i druge dokumente. Mnogo Marokanaca živi u Španiji, a u ovoj zemlji borave i neki članovi moje familije. Moji otac, majka i sestra trenutno žive u Libiji”, govori nam Hamza, koji se bavi grafičkim dizajnom, a želja mu je da taj posao radi i u budućnosti.

I Muhamedova je želja da nastavi raditi posao koji je do sada radio. On je profesionalni kuhar.

“Imam dvije diplome za svoj posao. Tokom mjeseca ramazana ovdje u kući sam pripremao tradicionalna jela iz Maroka. Uvijek sam volio kuhati. I moja želja je da idem u Španiju, jer u ovoj zemlji daju papire za migrante, dok u drugim zemljama ne daju”, govori Muhamed.

Svjedoče da su se susretali sa različitim problemima. Hamza govori da su mu jednom pokušali oteti biciklo, jer su mislili da je ukradeno, dok su drugi ljudi u autobusu izbjegavali sjesti do njega, iako je bilo praznih mjesta.

Neko daje obrok, neko dušek

No, ima i drugih, svijetlih primjera. Tokom razgovora, jedan od komšija je u kesi donio krompir i jaja, kako bi mogli pripremiti obrok, dok je druga komšinica, prije nekoliko dana, poklonila dušek.

Senad Pirić nam govori da u dvije kuće ukupno boravi 31 migrant. Jedna kuća je počela s radom u februaru, a druga početkom aprila. Prednost boravka u kućama imaju maloljetne i povrijeđene osobe, ali i drugi koji su sami krenuli na put ka Zapadnoj Evropi.

“Mi dajemo prednost porodicama s djecom. Jutros [petak] smo imali jednu porodicu, koja je došla iz Irana, ali su otišli za Sarajevo. Ljudi često govore da ne vide žene i djecu, ali ih ne vide zato što ih mi ne ostavljamo na ulici. Zna se desiti u tri ili četiri [sata] ujutro da dođu i da se pobrinemo za njih. Ali, većinom su muškarci i mlađi ljudi”, govori Senad.

Senad Pirić više od dvije i po godine pomaže migrantima u Tuzli, a u jednoj od soba pokazuje bajramske čestitke i želje migranata

Za migrante koji trenutno prolaze kroz Tuzlu, dodaje, “ne postoji ništa”, osim nekolicine nevladinih organizacija, koje im pružaju hranu i vodu. Na tuzlanskog glavnoj stanici, objašnjava, situacija je takva da policija upućuje migrante da nastave put prema kampu Blažuj kod Sarajeva, koji je također ispunjen.

“Među njima ima ljudi koji nemaju novca. Ti ljudi se ovdje zadržavaju. Spavaju po napuštenim objektima, livadama, gdje stignu… To svi građani mogu vidjeti. Zbog problema koji se dešavaju u gradu, a koje, naglašavam, vrši manja, problematična grupa ljudi, potrebno je skloniti 20 do 30 ljudi sa ulice i sve bi bilo uredu. Mi smo dvije i po godine upozoravali šta će se desiti”, govori Senad.

‘Najbolji postaju najgori’

Ističe da su pojedini migranti u “katastrofalnom psihofizičkom stanju”, jer se mnogi od njih, nakon više neuspjelih prelazaka u Hrvatsku i premlaćivanja, vraćaju u Tuzlu.

“Dešava nam se da najbolji momci postanu najgori. Upravo zbog toga što svaki put kada probaju preći granicu hrvatska policija ih istuče, oduzme mobitele, i to se ponavlja više puta. To njima stvara velike probleme. Pitanje je koliko će sve ovo dugo trajati”, navodi ovaj humanitarac.

Konstatira da se preko društvenih mreža uglavnom stvara negativno mišljenje o migrantima, ali da članovi organizacija koji rade s ovom populacijom imaju i pozitivna iskustva. Navodi primjer fudbalera iz Maroka, koji bi, ukoliko dobije papire, mogao igrati za jedan klub,  te dodaje da su kroz kuće prodefilirali i hafizi Kur'ana, doktorica iz Irana, ekonomisti, pravnici…

“Tu ima svakakvih ljudi, i to ne sporimo. Imate pravih izbjeglica, ekonomskih migranata, avanturista, a ima i ljudi koji se bave kriminalnim radnjama”, ističe Senad.

Upravo ovi posljednji i stvaraju najviše problema u Tuzli i najmnogoljudnijem kantonu. U Ministarstvu unutrašnjig poslova (MUP) Tuzlanskog kantona (TK) je potvrđeno da je u prošlom mjesecu evidentirano 1.800 migranata, od kojih najviše dolazi iz Pakistana i Afganistana, a potom iz Bangladeša i Maroka. Tu su i migranti iz Somalije, Palestine, Kameruna, Indije, Iraka, Irana, Sirije, Libije, Alžira, Sudana i Egipta.

Krajem prošlog mjeseca tuzlanska policija je uhapsila 26-godišnjeg Marokanca koji je muškarcu oteo mobitel te pokušao oteti mobitel jednoj ženi. Predat je Kantonalnom tužilaštvu TK-a. Početkom juna je mladić iz Maroka preminuo, dok je jedan povrijeđen, u požaru koji je izbio u jednoj kući u Tuzli.

Pokušaji ubistva, krađe, razbojništva…

Kantonalno tužilaštvo TK-a trenutno radi na većem broju predmeta u kojima su osumnjičena ili optužena lica migranti koji borave na teritoriji Tuzle i TK-a.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Radi se o različitim krivičnim djelima, uglavnom iz oblasti krvnih delikata ili zloupotrebe droga, ali u najvećem broju slučajeva je riječ o imovinskim deliktima”, govori Admir Arnautović, glasnogovornik Kantonalnog tužilaštva TK-a.

Navodi da je MUP TK-a u prvoj polovini 2020. godine Kantonalnom tužilaštvu TK-adostavio 17 izvještaja o počinjenim krivičnim djelima koji se vezuju za migrante. Uz nekoliko krivičnih djela krvnih delikata, poput pokušaja ubistva ili nanošenja teških tjelesnih povreda, veći dio predmeta se odnosi na teške krađe, razbojništva, krađe, oštećenje tuđe stvari ili narušavanje nepovredivosti doma.

“U većini situacija postupajući tužioci za počinitelje ovih krivičnih djela predlažu mjere  pritvora i produženja pritvora, iz razloga opasnosti od bjekstva ovih lica, koji ilegalno borave na teritoriji Bosne i Hercegovine. U posljednjih šest mjeseci najveći broj počinitelja je iz Maroka, a jedan dio njih iz Alžira i Libije”, navodi Arnautović.

Najteži slučaj koji je zabilježen do sada je ubistvo, koje je počinjeno krajem jula prošle godine. Kantonalni sud u Tuzli je u maju ove godine donio prvostepenu presudu za  dva migranta, alžirska državljana (Hičama Belarbija i Karima Čeminija), i izrekao im kazne zatvora u trajanju od po 15 godina zbog krivičnog djela ubistvo.

Zaglavljeni na granici EU-a

Osuđeni su jer su nožem iz koristoljublja usmrtili svog sunarodnjaka u blizini Robne kuće “Tuzlanka” u Tuzli.

Iz Kantonalnog tužilaštva TK-a naglašavaju da su svi predmeti vezani za migrante u fokusu i rade se u hitnoj proceduri.

Migranti sve više dolaze u Bosnu i Hercegovinu. Nakon što je u Tuzli zatvoren Terenski centar Službe za poslove sa strancima, policijski službenici migrante upućuju u Sarajevo, gdje se trebaju registrirati. Uglavnom su skoncentrirani u Tuzlanskom, Unsko-sanskom i Kantonu Sarajevo. Stotine ih dolazi, a tek rijetki uspijevaju doći do željene destinacije u Evropi. Oni koji pređu, humanitarcima u Tuzli se javljaju porukama iz Italije, Slovenije, Austrije i drugih zemalja.

A oni koji ostaju zaglavljeni su na granici Evropske unije. Veći priliv migranata će stvarati i veće probleme, s kojima će se država Bosna i Hercedgovina u narednom periodu morati ozbiljnije suočiti.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO