Čekajući novu školsku godinu: Djeca zaključana u društvenoj međuzoni

Kako će se u predstojećoj školskoj godini odvijati nastava u osnovnim i srednjim školama u Bosni i Hercegovini, pitanje je na koje se u javnosti nudi mnogo različitih odgovora, no, konačnog , onog koje trebaju ponuditi nadležne institucije, još nema.

Činjenica je da je, nakon kratkotrajnog poboljšanja, epidemiološka situacija u državi ponovo došla u fazu zabrinjavajuće, tako da se u javnosti sve više spominje mogućnost da djeca u novu školsku godinu krenu onako kako su i završila prošlu – online nastavom, dok se javljaju glasovi koji zagovaraju kombinaciju dvije vrste nastave.

Uprkos evidentnim nedostacima u poređenju sa klasičnom nastavom, u koje su se uvjerili sami nastavnici, učenici, ali i roditelji dok su svoju djecu vodili stramputicama učenja na daljinu, čini se da je to jedini način da se rizik od širenja korona virusa svede na minimum, tim prije što poslije ljeta slijedi i sezona gripe, koja bi, kako tvrde svjetski stručnjaci, epidemiološku situaciju mogla učiniti još složenijom.

Nadležni organi u dva entiteta još razmatraju moguće scenarije, te tvrde da je konačan odgovor na pitanje još uvijek rano dati, jer se situacija mijenja jako brzo.

U RS žele u školu, u FBiH dileme

Dok je u bh. entitetu Republika Srpska odluka o načinu provođenja nastave isključivo na Ministarstvu prosvjete i kulture, u drugom bh. entitetu, odlučivanje je prepušteno kantonalnim organima, pa su se tako nastavni procesi odvijali različito po kantonima.

Uoči nove školske godine, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke održalo je tematsku sjednicu Koordinacije ministara obrazovanja i nauke u FBiH o temi online nastave, što je bila prilika da se napravi retrospektivni pregled efekata online nastave po kantonima i razgovara o mogućim scenarijima na početku nove školske godine.

„Iako je teško predvidjeti šta će se u septembru sa epidemiološkom situacijom dešavati, razgovarano je o nekoliko mogućih scenarija za odvijanje nastavno-obrazovnog procesa, od mogućnosti da u potpunosti ponovo zaživi klasičan model nastave, a da se u njoj iskoriste sva pozitivna iskustva stečena u online nastavi, mješovitog modela nastave u kojoj će samo učenici nižih razreda imati nastavu u školi, a svi drugi online, te i smanjivanju broja učenika u razredu i rad u manjim grupama, kako bi se mogli ispoštovati infrastrukturni kapaciteti škole, neophodna distanca i zaštita učenika, do nastavka online nastave u septembru, ako se epidemiološka situacija pogorša“, kaže Nadija Bandić, pomoćnica u Sektoru za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje entitetskog Ministarstva.

„No, izgledni scenarij za sljedeću školsku godinu u ovom trenutku nije moguće donijeti zbog neizvjesne epidemiološke situacije“, dodala je.

Iako Ministarstvo prosvjete i kulture entiteta RS ima ambiciozan plan da nastavu počne u školskim klupama, odnosno, objektima, ističu da će, ipak, slijediti smjernice nadleženih zdravstvenih institucija.

‘Online nastava je samo nužan model’

„Do kraja jula definisaćemo jasne smjernice za nastavni proces u novoj školskoj godini, kao i mjere zaštite od korona virusa u obrazovnim ustanovama“, rečeno nam je u odgovoru iz Ministarstva.

„Svakako, postupit ćemo prema preporukama i mjerama Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite i Instituta za javno zdravstvo RS-a, ali tražit ćemo i najbolje rješenje koje će zadovoljiti i obrazovnu i zdravsvenu komponentu u obrazovanju u uslovima koje nam nameće korona virus“, dodali su.

U ovom ministarstvu su stava da je online nastava realizovana uspješno, ali da takav isključiv vid nastave nije najbolji model za sticanje znanja učenika, posebno nižih razreda osnovnih škola, te da je bio nužan samo u uslovima u kojima smo se našli.

Da je tako, potvrdit će čitav niz prosvjetnih radnika i u entitetu FBiH, od kojih mnogi priželjkuju normalizaciju situacije.

„Iz mog iskustva, profesora iz struke, mogu reći da niko nije time oduševljen. U online nastavi je teško procijeniti kvalitet rada učenika i koliko zaista napreduju i uče. Zato se svi nadamo da ćemo se vratiti u škole“, kaže Jasna Kovo, profesorica bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti u Drugoj gimnaziji Sarajevo.

Ona je dodala da se trenutno u KS-u raspravlja o mogućnosti da se nastava podijeli tako što će jedna smjena ići u školu, a druga raditi od kuće, ali i da su to nagađanja.

Podjela učenika po grupama

Tu informaciju potvrdila nam je i prof. dr. Sajma Krkić-Sautović, infektolog i članica Naučnog tijela za praćenje i analizu situacije izazvane korona virusom Ministarstva zdravstva Kantona Sarajevo, koja nije nimalo optimistična po pitanju razvoja epidemiološke situacije u FBiH i državi BiH, pa tako i povratka đaka u školske klupe.

„Kako je prva pojava virusa SARS-CoV2 bila u novembru i decembru prošle godine, jasno je da je virus svesezonski“, kaže ona.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Imajući u vidu trenutnu epidemiološku situaciju u FBiH, te procjenjujući ponašanje sugrađana na javnim mjestima, u zatvorenom prostoru i javnom saobraćaju, veoma sam zabrinuta. Veliki broj sugrađana ne poštuje preporuke o nošenju maski u zatvorenom prostoru, a jedan dio ih ne nosi pravilno, preko nosa, nego ispod nosa“, dodaje ona, te kaže da „zbog toga ne očekuje smirivanje trenutne situacije, nego održavanje iste, te možda i pogoršanje“.

 „Zato je upitna školska godina koja počinje početkom septembra. Mislim da će se za prvačiće trebati omogućiti rad u više smjena sa malim grupama sa po 10, ili maksimalno 15 učenika, koji će biti smješteni u klupe sa dobrom distancom. Poslije svake smjene treba osigurati dezinfekciju radnih površina. Za starije razrede, ako se ne može osigurati razumna distanca, uz maske u razredu, vjerovatno će ponovo biti organizirana online nastava“, rekla nam je Krkić-Dautović.

Online nastava je, općenito, ocijenjena uspješnom, ako se posmatra s aspekta iznenadne krizne situacije na koju niko nije niti mogao biti spreman, niti je nastavni program unaprijed bio prilagođen učenju na daljinu.

Uticaj na socijalni razvoj

No, činjenica je da se online nastava ne može staviti u istu ravan sa uobičajenom, te da učenici nisu mogli pratiti kompletan program, koji je skraćen.

Šta bi donijela još jedna takva školska godina? Upućeni kažu – ništa dobro, dok pedagozi tvrde da su djeca svakim danom online nastave na sve većem gubitku, ne samo sa obrazovnog, već i sa sociološkog aspekta. 

„COVID-19 je utjecao na djecu na različite načine, pa tako i obrazovno, ali i na njihovo mentalno zdravlje. Djeca se suočila sa mnogo toga novog, prije svega s izolacijom i smrtonosnim virusom koji je oko njih, dok nisu bila niti u kontaktu sa vršnjacima i učiteljicom, a to im je, kako pokazuju mnoga istraživanja, najviše nedostajalo. Kompletna nesigurnost je utjecala na njihovo mentalno zdravlje, sposobnost učenja, praćenje nastave, kreativnost, usvajanje znanja… Osim toga, dosta roditelja nije imalo kapacitete pomoći djeci s online nastavom, a tu postoji i problem nedostatka njihove informatičke pismenosti i opremljenosti. Mnoga djeca nisu mogla sama, a nisu imala podršku koju inače imaju u školi od učiteljica“, kaže Mirjana Gavrić, pedagog iz Sarajeva.

„Opšte je poznato da, svake godine, kada počne raspust, počne i zaboravljanje naučenih stvari, a djeca su u ovoj situaciji na raspust već ušla sa zaboravom. Inostrana istraživanja govore da bi djeca, posebno ona mlađa, u čitanju mogla kasniti tri, a u matematici pet mjeseci. Zato imamo razloga biti zabrinuti“, dodaje.

Ono na šta posebno upozorava, kada je riječ o online nastavi, je nedostatak kontakta sa vršnjacima i učiteljicom, što negativno utiče na njihov socijalni razvoj. Ukoliko nova školska godina krene s online nastavom, taj će problem posebno pogoditi nove prvačiće.

Odgođeni početak separacije od roditelja

„Da, naročito one koja nisu imala predškolsko. Polazak u školu trebao bi biti momenat početka socijalizacije i separacije od roditelja, što je važan događaj za njihov razvoj. No, umjesto da počnu učiti raditi u timu, u grupama, ostat će zaključana u nekoj međuzoni između škole i porodice“, kaže Gavrić.

„Prvačići koji su u prošloj školskoj godini pohađali online nastavu imali su drugačiji doživljaj nego što su trebali imati – s roditeljima su, ali moraju i na nastavu, ali bez kontakta s drugima, bez pokreta i druženja, što je nezamjenjivo za razvoj djece. Odjednom su se od njih počele tražiti kognitivne sposobnosti, dok ona nisu bila spremna na visok nivo pažnje“, kaže Gavrić, uz opasku da je teško predvidjeti kakve bi mogle biti posljedice preduge online nastave za djecu.

„To je individualno, ali već sada je jasno da se obrazovni ishod kod prvačića nije mogao niti mjeriti“, rekla je.

Dok traje neizvjesnost oko odluke nadležnih organa, jasno je da epidemija ne jenjava, te da će, ukoliko se situacija ne popravi, ponovo djeca biti ta koja će snositi najteže posljedice.

Izvor: Al Jazeera