Italijanski mediji: Manje vijesti o koroni, a više o autocestama i ljetovanju
Nacionalizacija kompanije koja održava blizu tri hiljade kilometara autocesta 20 godina nakon privatizacije centralna je tema italijanskih medija ovih dana.
Prema sporazumu postignutom tokom sedmice, država će preuzeti upravljanje privatnom kompanijom Autostrade per l’Italia (ASPI) koju je do sada držala moćna porodica Benetton.
Promjena vlasničke strukture jedna je od posljedica stravične nesreće koja se desila u avgustu 2018. kada su prilikom rušenja mosta u Đenovi poginule 43 osobe.
Most Morandi, koji je u međuvremenu ponovno izgrađen, održavala je kompanija Autostrade čiji je 88-postotni vlasnik bila porodica Benetton, inače poznata i po istoimenoj fabrici odjeće. Od nesreće prije dvije godine nisu prestale stizati optužbe na račun Autostrada i Benettonovih za loše održavanje italijanskih cesta.
Sporazum koji je vlada Giuseppea Contea postigla nakon dugotrajnih pregovora omogućit će da državna banka Cassa Depositi e Prestiti (CDP) odmah preuzme kontrolu nad Autostradama. Manji paket dionica bit će prodan privatnim kompanijama koje izabere CDP.
Porodica Benetton će dobiti odštetu čija visina zavisi od vrijednosti kompanije nakon što se izvrši dokapitalizacija. Mediji procjenjuju da će inkasirati više od tri milijarde eura.
Vrijednost Autostrada trenutno se procjenjuje na između 9 i 12 milijardi eura i u stalnom je padu. Ova kompanija ima koncesiju nad 43 posto svih italijanskih autocesta, uključujući i pravac A1 Milano – Napoli, koji povezuje sjever i jug zemlje.
Kamen spoticanja
Italijanska javnost podijeljena je u komentarima ishoda komplikovanih i dugotrajnih pregovora. Ekonomski magazin Sole 24 Ore kaže da za konačan sud nedostaje – prava cijena.
“Ključni parametar za ocjenu cijele operacije je podatak koliko će tačno CDP platiti za preuzimanje kontrole u ASPI-ju”, navodi ovaj list.
Također, ostaje i pitanje ko će kupiti ostale pakete dionica. Špekulira se s imenima američkog fonda Blackstone, odnosno australskog Macquaire.
U bilans cijele operacije treba uvrstiti još jednu važnu činjenicu: Austrade su, shodno sporazumu, dužne platiti državi 3,4 milijarde eura kao kompenzaciju za pad mosta Morandi.
Sudbina Autostrada dugo je bila kamen spoticanja u odnosima unutar vladajuće koalicije. Anti-establishment Pokret Pet zvijezda (M5S) zalagao se za hitno oduzimanje koncesije na autoceste, što bi za državu značilo i plaćanje visokih penala.
Demokratska partija (PD) i Italia Viva pokušavali su, s druge strane, izbjeći otvoreni rat sa porodicom Benetton i neizbježan sudski proces, plašeći se finansijskih posljedica. Conte, isprva bliži stavovima M5S-a, na kraju je odveo pregovore u smjeru koji je zagovarao PD: postignut je kompromis i Benettoni su se pristali odreći svoje kompanije (neki analitičari dodaju “s pištoljem na čelu”).
Lider opozicione desničarske Sjeverne lige Matteo Salvini ipak smatra da dogovor zapravo trebaju slaviti samo Benettoni.
Ljetovanja svjetskih lidera
Pregled pisanja italijanskih medija nastavit ćemo u nešto opuštenijim tonovima. Ususret ljetnim odmorima, online izdanje dnevnika Corriere della Sera donosi zabavnu i aktuelnu priču o tome gdje će i kako pojedini svjetski lideri provesti ferije.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Dopisnik milanskog lista iz Pekinga piše da se politička historija moderne Kine u zadnje vrijeme često kovala u ljetovalištu Beidahe, 300 kilometara istočno od prijestolnice.
“Ne zna se tačno kada, krajem jula ili sredinom avgusta, ali se masovna seoba partijskih i državnih prvaka iz Pekinga u njihove izolirane ljetnikovce na obali Žutog mora može naslutiti iz nekoliko tragova: prisustva policajaca sa bijelim rukavicama ispod suncobrana na pješčanim plažama i manjka vijesti o važnim državnim susretima na nacionalnoj agenciji Xinhua”.
Mao Zedong je sa svojim saradnicima 50-ih godina prošlog vijeka upravo u Beidaheu odlučivao o sudbini Tajvana i pisao konture prvog Petogodišnjeg plana i Velikog koraka naprijed. Xi Jinping ovdje je za ljetnog odmora 2014. razvio strategiju borbe sa korupcijom, a 2017. je pripremio zaokret u vanjskoj politici.
“Aktuelni kineski predsjednik sada želi iskoristiti nesigurnosti i slabosti ostatka svijeta kako bi ojačao poziciju Kine, s konačnim ciljem da preuzme vlast u Hong Kongu. Hoće li baš o tome razmišljati u Beidaheu?”, pita se Corriere.
Trump golfer i osunčani Macron
Donald Trump još nema plan za ljeto 2020: izborna kampanja i koronavirus drže američkog predsjednika zatočenikom Bijele kuće, navodi ovaj list. Ipak, iz podataka o troškovima Tajne službe (50 hiljada dolara za neprobojne prozore i ograde) može se zaključiti da će dio ljeta boraviti u svom Trump National Golf Clubu u Bedminsteru, u New Jerseyju.
Avgustovski kako ga on zove “radni odmor”, Trump obično provodi u Bedminsteru sa djecom i unučadi. Na posjedu od 200 hektara se nalaze golf tereni sa 36 rupa, ali također i polje pšenice te mjesto za uzgoj osam koza. Na taj način, kako javlja Wall Street Journal, ovaj se posjed klasificira kao farma, što fiskalno znači da će Trump platiti hiljadu umjesto 80 hiljada dolara poreza.
I evropski lideri ostat će kući. Za Emmanuela Macrona važi deviza ”Été au boulot” ili radno ljeto. Iz izolacije je izašao osunčanog tena jer je, kako kaže, “svakodnevno radio na terasi Elizejske palače”, a kraj ljeta će dočekati u predsjedničkoj rezidenciji u Bregansonu na Azurnoj obali, gdje ljetuju svi francuski predsjednici još od Charlesa De Gaulla.
Macron je 2018. potrošio 34 hiljade eura za gradnju bazena u rezidenciji, što je opravdano kao ušteda u državnom proračunu jer bi, pazite sad, samo na osiguranje predsjedničkog para na plaži godišnje bilo potrošeno 60 hiljada više.
Korona virus je utjecao na običaje Angele Merkel, koja se teško odriče tri stvari: odlaska u kupovinu u supermarket, Wagnerovih koncerata na festivalu u Bajrojtu i ljetovanja u Italiji, na otoku Iskija ili u Južnom Tirolu. U supermarketu je već bila, cijenjeni bavarski muzički festival je otkazan, a umjesto da ljetuje u Italiji, nakon što je pozvala svoje sunarodnjake da odmor provedu u Njemačkoj, isto će učiniti i ona.
Jednako važi i za Borisa Johnsona. Po njemu 2020. je idealna za “staycation”, dakle odmor blizu kuće, piše najtiražniji italijanski dnevni list koji je ovom prilikom, slučajno ili namjerno, na popis svjetskih lidera “zaboravio” uvrstiti svog premijera Giuseppea Contea.
Izvor: Al Jazeera