Profil: Šta znamo o Basharu al-Assadu

Sirijski predsjednik Bashar al-Assad naslijedio je poziciju u julu 2000, mjesec dana nakon smrti svog oca, vojnog moćnika Hafeza al-Assada.

Ali od marta 2011, njegova je vladavina nad Sirijom ugrožena, a ovu državu je zadesilo nasilje u kojem je smrtno stradalo, kako se procjenjuje, 465.000 ljudi, a svjetske sile su se uplele u užas kojem se kraj ne nazire.

Iako zapadne i arapske države podržavaju opoziciju, Assad je preživio sedam godina rata i odbija odstupiti s vlasti.

Ali ko je on? Evo šta o njemu znamo:

Student medicine

• Vladajuća porodica: rođen 11. septembra 1965, Bashar al-Assad drugi je sin bivšeg sirijskog predsjednika Hafeza al-Assada, i njegove supruge Anise.
• Njegov otac je došao na vlast preko sirijske vojske i manjinske alavitske političke stranke prije nego je preuzeo kontrolu nad Sirijom 1970.
• Studije: Bashar al-Assad je obrazovan u arapsko-francuskoj školi al-Hurriya u Damasku gdje je naučio tečno govoriti engleski i francuski.
•  Završio je školu 1982. i nastavio je studirati medicinu na Univerzitetu u Damasku, diplomiravši 1988.
• Velika Britanija: Otišao je u London 1992. u bolnicu Western Eye da unaprijedi svoje studije. U ovo vrijeme je vladar živio životom studenta medicine i nije imao ambicije da započne političku karijeru.

Put do predsjedništva

• Bratova smrt: U dobi od 29 godina, Assad je bio prisiljen da se iz Londona vrati u Damask nakon što je njegov stariji brat Basil – koji se inicijalno pripremao za predsjedništvo – poginuo u saobraćajnoj nesreći 1994, u dobi od 33 godine.
• Krenuo je na vojnu akademiju u Homsu, smještenu na sjeveru Damaska i brzo je postao potporučnik, za pet godina. Potom je promovisan u poručnika u januaru 1999.
• Tokom ovog perioda, bio je i savjetnik ocu i slušao je žalbe građana i vodio kampanju protiv korupcije.
• Očeva smrt: kada je Hafez al-Assad preminuo 10. juna 2000, sirijski je Parlament nabrzinu izglasao da se smanji minimalna dob za predsjedničke kandidate sa 40 na 34, kako bi Assad mogao biti izabran.
• Assad je preuzeo vlast 11. jula 2000. Bio je i odabrani lider Baasističke stranke i zapovjednik vojske.
• Izabran je za predsjednika, zvanično sa više od 97 posto glasova, a u svom inauguracijskom govoru potvrdio je svoju posvećenost ekonomskoj liberalizaciji i obećao je da će uvesti neke političke reforme.

Odbijanje kao politika

• Bashar je odbio demokratiju zapadnjačkog stila kao prikladan model za sirijsku politiku.
• Ekonomija je bila slaba, a vladina birokratija je otežala privatnom sektoru da se pojavi. Ipak su neki znaci napretka bili evidentni, posebno u oblasti telekomunikacija.
• „Prioritet nam je ekonomska situacija, da unaprijedimo njen performans i poboljšamo život našim građanima. I borba protiv korupcije nam je prioritet“, kazao je al-Assad, predsjedavajući prvim Kongresom Basističke stranke.

Ustanak u Libanu

• U međunarodnim pitanjima, Assad se suočio sa nestabilnim odnosom s Izraelom, vojnom okupacijom u Libanu i tenzijama s Turskom zbog prava na vodu.
• Započeo je postepeno povlačenje iz Libana 2000, što je ubrzano kada je Sirija optužena za učešće u ubistvu bivšeg libanskog premijera Rafika Haririja.
• Ova je optužba dovela do ustanka u Libanu, a izazvala je i međunarodni pritisak da se uklone sve čete. Sirija je opovrgla svaku umiješanost.
• „Sve smo uvjereniji…da Sirija nema nikakve veze s ovim zločinom“, rekao je Assad nekoliko dana prije objavljivanja UN-ovog izvještaja o istrazi al-Haririjevog ubistva.
• „Ako istraga UN-a zaključi da su Sirijci bili umiješani, ti bi ljudi bili smatrani izdajicama koji bi bili optuženi za izdaju i bili bi suočeni sa međunarodnim sudom ili sirijskim sudskim procesom“, CNN je citirao Assada da je rekao.
• Stotine hiljada demonstranata se okupilo u Bejrutu zahtijevajući okončanje sirijskog utjecaja u Libanu, a 26. aprila 2005. zadnji je sirijski vojnik napustio libansku teritoriju.

Slamanje opozicije

• Uprkos obećanjima o reformama u oblasti ljudskih prava, nije se mnogo tog promijenilo nakon što je Assad preuzeo vlast.

• U 2006, Sirija je proširila svoju upotrebu zabrana putovanja protiv disidenata, spriječivši mnoge da napuste državu.
• U 2007, održan je referendum da se potvrdi predsjednički kandidat bez opozicionih stranaka.
• Birači su pitani „odobravaju li kandidaturu dr. Bashara al-Assada za poziciju predsjednika republike“.
• Opet je pobijedio sa 97 posto glasova.
• U 2007, i opet u 2011, društvene mreže poput Facebooka su blokirane. Grupe za ljudska prava su izvještavale da su politički oponenti Bashara al-Assada rutinski mučeni, zatvarani, nestajali i ubijani.
• Prema Human Rights Watchu, u 2009. je sirijska situacija s ljudskim pravima bila među najgorim u svijetu i „dodatno se pogoršavala“.

Arapsko proljeće

• Nakon Arapskog proljeća u Tunisu, Egiptu i Libiji, protesti su započeli u Siriji 15. marta 2011, zahtijevajući političke reforme, ponovno aktiviranje građanskih prava i okončanja vanrednog stanja, koje je bilo na snazi od 1963.
• Assad je insistirao da je Sirija imuna na ustanke koji su se proširili po arapskom svijetu.
• Ali antivladini protesti koji su pozivali na „revoluciju“, „sunovrat korupcije“ i oslobađanje političkih zatvorenika, raširili su se po državi, a grupe za ljudska prava su izvijestile da je više od 2000 ljudi ubijeno do šestog mjeseca protesta.
• Kritičari su rekli da mu je nemanje iskustva u politici otežalo da uspostavi sirijsko mjesto u novom svjetskom poretku. „Sirija je postala diktatura bez diktatora“, rekao je evropski diplomata u Damasku 2005.
• On je prethodno odbacio komentare nekih posmatrača da nije imao punu vlast u Siriji, rekavši: „Ne možete biti diktator i nemati kontrolu. Ako ste diktator, imate punu kontrolu…ja imam autoritet na osnovu sirijskog Ustava“, kazao je on u intervjuu za CNN.

Smrti civila

• U prvih osam mjeseci protesta, dok je rastao broj umrlih u Siriji, a sve veći broj izbjeglica je prebjegao u Tursku, Liban i Jordan, Assad se primirio, i obratio se svega nekoliko puta u javnosti.
• U svojim se govorima uopćeno referirao na potrebu za nacionalnim dijalogom dok je za proteste govorio da su djela stranaca koji unose nemir.
• Njegova vlada, rekao je, je pogođena političkom zavjerom. „Zavjere se, kao bakterije, množe posvuda, svakog trenutka i ne mogu biti iskorijenjene“, kazao je on 2011.
• U decembru 2011, Assad je rekao da njegova vlada nije kriva za slamanje protesta. Istakao je da on nikada nije izdao naredbu sigurnosnim snagama čiji je zapovjednik „da ubiju ili budu brutalni“.
• „To nisu moje snage“, rekao je Assad američkoj televiziji ABC kada je upitan za slamanje.
• „To su vojne snage [koje] pripadaju vladi. Ja ih ne posjedujem. Ja sam predsjednik. Ova država nije moje vlasništvo. Nijedna vlada na svijetu ne ubija svoje ljude, osim ako je predvodi luđak“, rekao je on u decembru 2011.
• Do jeseni 2011, mnoge su države pozivale Bashara al-Assada da da ostavku, a Arapska liga je suspendovala Siriju, zbog čega je sirijska vlada pristala i dozvolila arapskim posmatračima pristup državi.
• U januaru 2012 je izviješteno da je sirijska milicija ubila više od 5000 civila, a 1000 ljudi su ubile antirežimske snage.
• Tog marta su Ujedinjene nacije podržale mirovni plan koji je skicirao bivši sekretar UN-a Kofi Annan, ali to nije zaustavilo nasilje.

Hemijski napadi

• U junu 2012, zvaničnik UN-a je izjavio da su ustanci prerasli u pravi građanski rat, a Međunarodni komitet Crvenog križa također je ovaj sukob proglasio građanskim ratom.
• Ali sukob se nastavio. Svakodnevno su stizali izvještaji o civilima koji stradaju od vladinih snaga i kontratvrdnje Assadovog režima da su te smrti iscenirane ili da su rezultat vanjskih agitatora.
• U avgustu 2013. se Assad našao na meti lidera iz cijelog svijeta, jer je upotrijebio hemijsko oružje protiv civila.
• Međutim, uspio je spriječiti stranu investiciju uz pomoć ruskog predsjednika Vladimira Putina, koji je pristao pomoći da se uklone sirijske zalihe hemijskog oružja.
• Do 2013, UN je procijenio da je više od 70 000 ljudi ubijeno od početka ovog sukoba u martu 2011.

Lažni izbori

• Bashar al-Assad je nastavio svoju kampanju protiv pobunjeničkih snaga dok je odbacivao pozive iz vana da odstupi i održao je lažne izbore u junu 2014.
• Glasanje je održano samo u predjelima pod kontrolom vlade, isključeni su bili veliki dijelovi sjeverne i istočne Sirije koje su držali pobunjenici.
• Assadov slogan tokom kampanje 2014. bio je „sawa“, što na arapskom znači „zajedno“. Nije se pojavljivao u javnosti nakon objave kandidature da diskutuje o svom programu. Assad je osigurao 88 posto glasova.
• Njegova je pozicija ojačana narednog septembra, kada je Rusija pristala da pruži vojnu podršku njegovim snagama.
• Do februara 2016, u ovom sukobu je, prema procjenama, stradalo 470 000 ljudi u Siriji i to je bio povod za međunarodnu debatu o tome kako se nositi s milionima izbjeglica koje su pokušavale pobjeći od brutalnosti.

Američki napadi

• U aprilu 2017, nakon vijesti o još jednom krugu hemijskog oružja kojim su napadnuti civili, američki predsjednik Donald Trump naredio je zračne napade na sirijsku bazu, što su oštro osudili Assad i sirijski saveznici Rusija i Iran.
• Godinu dana kasnije, u aprilu 2018, pojavili su se snimci mrtvih Sirijaca i izvještaji da je Assad opet upotrijebio hemijsko oružje.
• Predsjednik Trump je nazvao Assada „životinjom“ i čak je javno kritikovao Putina što je štitio sirijskog lidera.
• Trinaestog aprila 2018, SAD je naredio zračne napade u Siriji u saradnji sa Velikom Britanijom i Francuskom.
• Assad je negirao da Sirija ima hemijsko oružje (maj 2018.). “Međunarodna agencija za hemijsko oružje (OPCV) je sprovela istragu o tome i jasno je dokumentovano da mi nemamo takvo oružje”.

Ofanziva i pandemija korona virusa

• Godine 2018. Assadove snage pojačale su napade na provincije Deraa i Quneitra, koje drže pobunjenici.

• U februaru 2020. Vladine snage preuzele su kontrolu nad autoputem Halep-Damask i nastavile ofanzivu na posljednja pobunjenička uporišta u provinciji Idlib i okolini Halepa.

• Sjedinjene Američke Države uvele su sankcije za 39 visokorangiranih režimskih dužnosnika u Siriji, uključujući Bashara al-Assada i njegovu suprugu.

• Pored rata, Siriji prijeti i epidemija korona virusa. Širenje korona virusa u Siriji moglo bi dovesti do jedne od najtežih epidemija na svijetu, navodi Međunarodni odbor za spašavanje (IRC). Devet godina sukoba ostavilo je sirijski zdravstveni sistem u ruševinama.

  Izvor: Al Jazeera