Treći pokušaj zabrane rada nedjeljom u Hrvatskoj

Već više od dvadeset godina u Hrvatskoj se raspravlja o zabrani ili barem ograničavanju rada trgovina nedjeljom, a to se pitanje dvaput pokušalo zakonski regulirati. Inicijative da se ozakoni neradna nedjelja u više navrata su kretale iz Katoličke crkve, točnije Hrvatske biskupske konferencije. Prvi puta još 1997. godine, a zatim i 2000., 2004. i 2012. godine.

Rad trgovina nedjeljom dvaput je i bio zabranjen. Godine 2003. to je učinila koalicijska vlada Ivice Račana (SDP), a stupila je na snagu u siječnju 2004. te potrajala tek do svibnja kada ju je „srušio“ Ustavni sud. U srpnju 2008. godine tadašnja HDZ-ova Vlada na čelu s Ivom Sanaderom također je zabranila rad trgovina nedjeljom.

Zakon je stupio na snagu početkom 2009. godine, a taj put je zabrana potrajala nešto duže – do rujna, kada je ponovno „pala“ na Ustavnom sudu. Zahtjev za ocjenom ustavnosti tada su podnijeli veliki trgovački lanci, a Ustavni sud je ocijenio da se zabranom rada nedjeljom ograničavaju poduzetnička prava i slobode te trgovci međusobno dovode u neravnopravan položaj zbog niza iznimki.

Vlada razmatra ‘austrijski model’

Aktualna vlada Andreja Plenkovića treća je u ovih dvadeset godina koja pokušava „progurati“ zabranu rada trgovina nedjeljom. Iako je najavila još u jesen 2018. godine, o tome se intenzivno počelo raspravljati tek u protekla dva mjeseca kada su na snazi bile restriktivne protuepidemijske mjere. Mnogi smatraju da je u pitanju politički tajming uoči parlamentarnih izbora početkom srpnja te da je Plenkovićevom HDZ-u zabrana rada nedjeljom jedna od predizbornih tema za koju očekuje podršku Crkve, koja je u zadnje vrijeme ponešto oslabila. Kao “pokazna vježba” iskorištena je izvanredna situacija zbog epidemije korona virusa tijekom koje su trgovine bile zatvorene nedjeljom.

‘Najvažnije je zadovoljstvo radnika’

 „Mi smo za neradnu nedjelju, ali pod uvjetom da ne bude iznimki. Znači, da nedjeljom ne rade svi naši konkurenti i sudionici tržišne utakmice kao što su kiosci, pekare, čak i benzinske postaje. Svi oni odreda imaju puno širi asortiman nego što su imali do sada. Dakle, želimo ravnopravnu tržišnu utakmicu, da svi budemo u istom položaju, što nam je i Ustavom zagarantirano. U suprotnom, ja ću svoju trgovinu onda nazvati pekarom i radit ću nedjeljom“, kazao nam je Damir Aščić, predsjednik Saveza udruga malih trgovaca Hrvatske i vlasnik lanca nekoliko malih trgovina u Slavoniji.

On smatra da je zadovoljstvo radnika najvažnije.

„Njima je ta nedjelja dragocjena za obiteljski i privatni život, a to je moment koji se onda preslika i na posao. Moja četiri prodajna mjesta ne rade nedjeljom. I ništa se nije dogodilo. Ljudi su zadovoljniji, a promet nam se ionako prelije na subotu ili ponedjeljak“, kaže.

Ministar gospodarstva Darko Horvat odbacuje tvrdnje o „predizbornom triku HDZ-a“ napominjući kako se zakonski prijedlog – koji još nije predstavljen javnosti – brusi već dvije godine. On je zasad javnosti jedino otkrio kako se razmatra uvođenje tzv. austrijskog modela prema kojemu bi poslodavcima bilo omogućeno četrnaest radnih nedjelja u toku godine koje bi sami mogli odabrati. Do tih 14 radnih nedjelja došlo se, kaže ministar, analizom koja je pokazala da je upravo toliko radnih nedjelja u godini profitabilno poslodavcima.

No, inicijativa je očekivano naišla na snažan otpor i kritike velikih trgovačkih centara, malih liberalnih stranaka (HNS-a i HSLS-a) koje su partneri HDZ-a, niza malih trgovaca koji tvrde da su im nedjelje glavni izvori zarade te (neo)liberalnih ekonomista koji zabranu rada nedjeljom smatraju pogrešnom u vrijeme kada se Hrvatska i svijet nalaze na pragu najveće ekonomske krize u ovom stoljeću. Potonji upozoravaju da bi odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom dovela do vala otkaza te da bi, po nekim procjenama, bez posla ostalo više od deset tisuća ljudi.

‘Jurimo u krizu, a smanjujemo ekonomske aktivnosti’

Primjerice, profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, Kristijan Kotarski, u analizi napravljenoj za ekonomski panel Udruge poreznih obveznika Lipa, ističe kako hrvatsko gospodarstvo više ovisi o trgovini i srodnim djelatnostima od ostatka EU pa bi zabrana rada nedjeljom smjesta gurnula Hrvatsku niže na svjetskoj listi konkurentnosti. Daleko konstruktivnijim rješenjem smatra povećanje plaća radnicima za rad nedjeljom i praznicima.

„Mi smo protiv bilo kakvih zabrana. U turističkoj zemlji to je potpuno pogrešno. Istraživanje prof. Kotarskog pokazuje da bi bilo kakva regulacija rada, zabrana ili ograničavanje negativno utjecali na našu konkurentnost, a time i na BDP. Mislim da je najluđa stvar, koju Vlada nikako ne bi smjela raditi u ovo vrijeme, povlačiti poteze koji vode snižavanju ekonomske aktivnosti i konkurentnosti. To je neshvatljivo! Jurimo prema najvećoj krizi u zadnjih trideset godina, a oni idu na smanjivanje ekonomskih aktivnosti“, kaže nam Davor Huić, predsjednik udruge Lipa.

S druge strane, ekonomski stručnjak i profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Ljubo Jurčić, smatra kako rad nedjeljom apsolutno ne povećava promet trgovina ni ekonomsku aktivnost jer je prodaja u trgovini određena dohotkom građana i potrebama ljudi, a ne time kada i koliko trgovine rade.

„I američka i europska istraživanja pokazuju da ljudi u prosjeku provedu dnevno u trgovini manje od pola sata. Trgovine u pravilu rade od osam, neke i od sedam do 20 sati pa ljudi imaju dovoljno vremena da obave kupovinu kroz tjedan, a imaju i subotu prijepodne a neke veće kupovine u šoping-centrima. U tradiciji je hrvatskog i ostalih društava s ovih prostora da nedjeljom do deset sati rade pekare jer ljudi žele jesti „kruh naš svagdanji“, ali nema nikakve potrebe da se radi nedjeljom. Čak ni antiklerikalni komunizam nije dirao tu tradiciju niti je bilo potrebe za tim.  Nedjelja treba ostati dan za druženje, socijalizaciju, porodični život, stvaranje društvenih vrijednosti u koje se uklapaju i one religiozne. Kaže se da čovjek ne živi samo od kruha nego i od duha“, kazao je Jurčić za Al Jazeeru.

Hrvatska strši iznad evropskog prosjeka

Nesporno je da pitanje rada nedjeljom u Hrvatskoj nije samo ekonomsko, nego i svjetonazorsko. Prevladava mišljenje da u zemlji čijih se 90 posto stanovnika deklariraju kao katolici treba čuvati „svetost“ nedjelje i obitelji koja jedino tog dana može biti na okupu, a i neke novije ankete govore da čak 80 posto građana podržava zabranu rada trgovina nedjeljom. No, kritičari na to cinično uzvraćaju kako su parkirališta šoping-centara nedjeljom puna istih tih „vjernika“ i dušebrižnika. Neumoljivi, pak, podaci Eurostata kazuju da Hrvatska po pitanju rada nedjeljom strši iznad europskog prosjeka. Dok u ostatku EU nedjeljom u prosjeku radi 25,3 posto radnika, u Hrvatskoj ih radi čak 36,7 posto. Zanimljiv usporedni podatak iznosi i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Kad spominjemo austrijski model, tamo vam trgovina može raditi 72 sata u tjednu, a u Hrvatskoj čak 168 sati. Stoga smo tražili korekciju Zakona o trgovini u kojem je ostala pravna praznina zbog koje je u Hrvatskoj moguće raditi od 0 do 24 sata. I to sve dane! Praktički, samo se na Božić, Novu godinu i Uskrs ne radi. Zbog toga želimo nedjelju kao dan tjednog odmora u trgovini i smatramo da je to općedruštveno pitanje. Trgovina nije djelatnost u kojoj treba raditi i nedjeljom jer se građani mogu kvalitetno opskrbiti od ponedjeljka do subote. Predložili smo da poslodavac može predložiti pet nedjelja kada želi raditi, a od ministra gospodarstva čuli smo prijedlog o 14 radnih nedjelja tijekom godine. Vjerujem da se između ta dva prijedloga može naći dobar kompromis“, kazala nam je sindikalistica Štulić.

Inače, u Hrvatskoj je u sektoru trgovine zaposleno više od 200.000 ljudi, od kojih oko 135.000 radi u trgovini na malo. Radna nedjelja najviše pogađa žene koje čine gotovo dvije trećine zaposlenih u maloprodaji. „To su žene koje imaju svoje obitelji i djecu i svoje privatne živote i žele bar taj jedan dan biti sa svojom obitelji“, ističe Štulić.

Prijeti li veliki val otkaza?

Tvrdnje da će zabrana rada nedjeljom dovesti do velikog vala otkaza, ekonomist Jurčić smatra plašenjem koje dolazi od stranih trgovačkih lanaca i velikih šoping-centara. Ti trgovački centri, zbog činjenice da se nalaze izvan središta gradova, najveći promet ostvaruju nedjeljom. 

„Oni znaju da ako im se oduzme nedjelja da njima promet pada, jer za dolazak do njih trebate potrošiti i više od pola sata, a tu komociju imate jedino nedjeljom. No, tu se stvara kriva društvena navika. Rad nedjeljom nema utjecaja na zaposlenost, utjecaj ima promet trgovine, a taj promet ne određuju radno vrijeme trgovine nego dohodak kupaca. Gledate li promet u Hrvatskoj po kupcu, dovoljno je da se radi dva dana u tjednu“, kaže Jurčić.

Huić iz udruge poreznih obveznika “Lipa“ uvjeren je, pak, u masovna otpuštanja te zgrožen spoznajom da je netko uopće spreman „baciti na ulicu“ desetak tisuća ljudi.

„To su brojke koje su iznijeli direktori kompanija koje će ta otpuštanja provesti. Udruga trgovaca je rekla da će tolike brojke biti. Ako ima stotinu tisuća zaposlenih u trgovini, a ako bude otpušteno 15 posto radne snage, možda to ipak neće biti 15 tisuća. Ali, zar 10 tisuća nije dovoljno? Jednostavno ne shvaćam kako netko može u zemlji koja je siromašna i ima toliko nezaposlenih donijeti odluku kojom će povećati njihov broj. Tko ima moralno opravdanje za to“, zapitao se Huić te nam rekao kako je uvjeren da će Ustavni sud i po treći puta srušiti odluku o zabrani rada nedjeljom.

Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine Hrvatske uvjerena je da neradna nedjelja neće dovesti do masovnog otpuštanja radnika.

„Čelnik Hrvatske udruge poslodavaca rekao je da su i prije krize trgovci radili s velikim deficitom radnika. Dakle, nekoliko tisuća radnika moglo se istog trena zaposliti, a Državni zavod za statistiku pokazuje da se i u travnju 1800 ljudi zaposlilo u trgovini. Svi ćemo osjetiti krizu, ali radna nedjelja neće poboljšati rezultate. Nas će privući cijena robe i usluga, a radno vrijeme nije faktor koji će utjecati na osobnu potrošnju. Ovi koji zagovaraju radnu nedjelju mahom su trgovački centri kod kojih su trgovci u najmu i moraju raditi po pravilima koje je vlasnik trgovačkog centra propisao. Ako su u vrijeme koronavirusa građani navikli da trgovine ne rade nedjeljom, vjerujem da će se naviknuti i ubuduće. Ljudi su svojedobno navikli  da se više ne puši u uredima. Navike se mijenjaju“ zaključila je Štulić.

Izvor: Al Jazeera