Kako je imigrant iz Libana postao italijanski Vitez

Od medicinskog osoblja do volontera, od naučnih radnika do čistača, predsjednik Italije je odlikovao najvišim državnim priznanjem 57 građana koji su istakli pomažući drugima za vrijeme krize izazvane epidemijom COVID-a 19.

Među dobitnicima ordena Vitez Republike je i Elena Pagliarini, medicinska sestra iz Cremone, čija je slika dok je usnula za radnim stolom na kraju iscrpljujuće smjene u bolnici obišla svijet i postala simbol borbe protiv korona virusa. Ona je u međuvremenu obolila i ozdravila.

Predsjednik Italije Sergio Mattarella je priznanja u povodu Dana Republike uručio i ljekaru koji je dobio ideju da adaptira ronilačku opremu i koristi je umjesto respiratora te inženjeru koji je tu istu ideju realizirao, kao i taksisti koji je besplatno vozio trogodišnju djevojčicu na onkološki pregled iz malog mjesta u Kalabriji do Rima i nazad, blizu 1.300 kilometara.

“Priznanja su uručena pojedincima, ali simboliziraju zajedničke napore, solidarnost i humanost ljudi širom Italije u trenucima krize”, saopćeno je iz predsjednikovog ureda.

Hiljadu zaštitnih maski

Mahmoud Lufti Ghuniem, 35-godišnji imigrant iz Libana, koji u Italiji živi od 2012. godine i radi kao dostavljač hrane u Torinu, također je postao Vitez Republike Italije.

Mahmoud se jednog dana za vrijeme krize pojavio u prostorijama Crvenog krsta u Torinu i donirao hiljadu zaštitnih maski koje je kupio vlastitim novcem.

“Potrošio sam 500 eura da kupim maske. Želio sam uraditi nešto za moju zemlju, za Italiju, koja me je primila otvorenih ruku kada sam došao iz Libana”, ispričao je novinaru online magazina Open.

Mahmud na biciklu dostavlja restoransku hranu mušterijama. Radi između 8 i 12 sati dnevno i mjesečno zarađuje ne više od 1.000 eura. Za kupovinu maski potrošio je pola plaće.

Njegov san?

“Ponovno se zaposliti kao bolničar, što sam radio u svojoj zemlji prije dolaska u Italiju. Kupiti kuću. I ne vratiti se u Liban, gdje se još uvijek ratuje”, ispričao je za Open.Mahmudovo sredstvo rada je trenutno najtraženija roba u Italiji, bicikl je ono što je prije nekoliko mjeseci bio toalet papir.

Jagma za biciklima

Magazin Il Post piše da ovakva jagma za biciklima nikad prije nije zabilježena. Proizvođači su već ispraznili magacine, a u prodavnicama se formiraju redovi slični onima ispred supermarketa na početku epidemije.

Razlog? Italijanska vlada je građanima omogućila podsticaj za kupovinu bicikala, romobila i sličnih malih prijevoznih sredstava koja ne štete okoliš. Svaka odrasla osoba iz mjesta sa više od 50 hiljada stanovnika može dobiti bon u iznosu od 60 posto od vrijednosti proizvoda, a maksimalno 500 eura.

„U posljednje dvije sedmice maja prodali smo bicikala koliko prodamo u dva mjeseca“, ispričali su Postu u jednoj specijaliziranoj trgovini u Milanu.

Istovremeno, renomirani lanac prodavnica sportske opreme je objavio da je samo u jednom danu, 18. maja, plasirao 11 hiljada bicikala.

Nije Italija jedina zemlja u kojoj je procvjetala prodaja bicikala, piše magazin, pa navodi podatak da je ovo tržište u martu, s izbijenjem pandemije, na globalnom nivou poraslo za 100 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Mnogi su evropski gradovi objavili planove favoriziranja bicikla u javnom prijevozu, a čak je i Svjetska zdravstvena organizacija 20. aprila preporučila svima koji to mogu da koriste dvotočkaše.

Pokretanje turizma

Italija je 3. juna otvorila regionalne kao i državne granice sa zemljama Schengena, a od 15. ovog mjeseca u zemlju će moći ući i građani većine evropskih država. Sloboda kretanja bez ograničenja će, nadaju se vlasti, doprinijeti ponovnom pokretanju turizma, grani industrije koja čini čak 13 posto bruto domaćeg proizvoda.

Sektor u kojem radi 4,2 miliona ljudi, odnosno nešto manje od petine svih zaposlenih, od izbijanja pandemije je pretrpio žestoke gubitke. Ekonomski dnevnik Il Sole 24 ore navodi podatak da je u 100 dana lockdowna izgubljeno 26 milijardi eura prihoda.

„U izostanku gostiju, 95 posto hotela još je zatvoreno, a većina uposlenih je na čekanju“, navodi Il Sole.

U tekstu stoji da je teško prognozirati kako će se odvijati ljetna sezona. Italiju je lani posjetilo 94 miliona ljudi iz inostranstva, a ukupno je zabilježeno 429 miliona noćenja.

Predsjednik Italijanske turističke zajednice Giorgio Palmucci u intervjuu za The Local je rekao da u ovom trenutku postoji samo 300 hiljada rezervacija iz inostranstva, najviše iz Velike Britanije i SAD-a (iako još nije poznato kada će biti dopušteni ulasci iz zemalja van Evrope). Palmucci se nada da će sezonu koliko-toliko spasiti domaći turisti.

„U normalnim okolnostima, pola od ukupnog broja gostiju čine Italijani, a pola stranci. Ove godine očekujemo da se taj odnos promijeni“, kazao je Palmucci.

Zaplijenjenje slike Picassa, De Cara

Prema njegovim riječima, italijanski turizam se u najboljem slučaju može potpuno oporaviti tek 2022. godine. Da li će hoteli, restorani i drugi objekti preživjeti dotad, ostaje da se vidi.

Policija je u petak zaplijenila imovinu vrijednu blizu 20 miliona eura od jednog brokera osuđenog za finansijske malverzacije na deset godina i sedam mjeseci, prenosi Il Giorno. Među konfiskovanom imovinom su dvije luksuzne vile na Sardiniji i 67 umjetničkih djela i antikviteta, uključujući i slike Pabla Picassa, Lorenza De Cara i Niccole Cassana.

Alessandro Jelmoni, porijeklom iz Trevisa a samo formalno prijavljen kao stanovnik Luksemburga, kreirao je kompleksne šeme za izbjegavanje plaćanja poreza za italijanske firme. Osuđen je prije nekoliko dana.

Izvor: Al Jazeera