Finansiranje stranaka: Donacija u zamjenu za javnu nabavku ili ugovor

Finansijski izvještaji partija za 2019. godinu koje je objavila Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) pokazuju kako su pojedine stranke primale donacije od kompanija koje bi potom dobile ugovore o javnim nabavkama ili sklopile posao sa javnim preduzećima na čijem čelu je kadar iz te određene stranke. 

To se dešavalo i prethodnih godina i na ovo je upozorila i organizacija Transparency International BiH (TI BiH). Ipak, sudeći po izvještajima postoje i noviteti, te se čini da su stranke u prošloj godini u mnogo manjem omjeru primile ovakve donacije nego prethodnih. Tako od 20 parlamentarnih stranaka u Bosni i Hercegovini, njih 16 nije prikazalo nijednu marku donacija privatnih kompanija, tvrdeći da ih niko ne finansira i da su im prihodi iz budžeta i prilozi članova partije jedini izvor finansiranja.

Međutim, iz TI BiH kažu da se vjerovatno radi o tome da su stranke prestale prijavljivati ta sredstva a ne da ih nisu dobili, jer ih je CIK prethodnih godina sankcionirao zbog primanja donacija od kompanija koje su sklapale ugovore sa organima izvršne vlasti, što je po zakonu zabranjeno.

Sporno je i to da troškovi izborne kampanje drastično premašuju iznose koje stranke prikazuju u izvještajima.

“Mi smo ranijih godina, nakon što izađe izvjšetaj podnosili prijave protiv desetina političkih stranaka koje su sve tada navodile donacije pravnih lica koje su kasnije sklapale ugovore o javnim nabavkama. Nakon toga je CIK kada je radio reviziju, uvodio i sankcije političkim strankama, a uglavnom se radilo o obavezi da se ta sredstva vrate. Ono što su negativni efekti tih prijava jesto to što su stranke jednostavno prestale prijavljivati ovu vrstu donacija. Ne radi se vjerovatno o tome da su ih prestale dobijati, nego su ih prestale prijavljivati kako bi ne bile sankcionisane a to im omogućuje Zakon o finansiranju stranaka”, kaže Ivana Korajlić iz TI-ja, koji je prijavio CIK-u neke nepravilnosti iz izvještaja i ove godine.

Dugovi stranaka

Iz objavljenih izvještaja, kada su u pitanju rashodi političkih stranaka, vidljivo je da partije imaju dugove od više od četiri miliona eura, od čega se dobar dio odnosi na poreze, doprinose i dugove javnim preduzećima, ali i dugove kompanijama koje sklapaju milionske poslove sa državom. Najveće obaveze na kraju prošle godine iskazali su SDA i SDP BiH, po 800.000 eura. 

Među obavezama SDP-a našlo se i približno 165.000 eura duga prema kompaniji Analytics Expert, koja se zajedno s kompanijom Ane Karamarko, supruge Tomislava Karamarka, nalazi u centru afere pranja novca, odnosno izdavanja fiktivnih faktura, u Hrvatskoj. Kako navodi Transparency International BiH, rukovodstvo SDP-a tvrdi da je firma iz Hrvatske otkupila ovaj dug, ne navodeći od koga, a iz izvještaja nije moguće utvrditi po kom osnovu je dug nastao. 

Također, SDP je u približno istom iznosu u izvještaju za 2018. iskazao obaveze prema firmi Promotiv d.o.o. iz Širokog Brijega koja je osnovana u julu 2018. godine, pred samu izbornu kampanju, kao agencija za promociju i propagandu, dok se danas na web stranici ove kompanije navodi da se bavi iznajmljivanjem mobilnih dizalica, navode iz TI-ja.

“Mi smo se obratili CIK-u sa svim tim informacijama koje smo izvukli da obrate pažnju na te konkretne transakcije, da li su one izvršene, jer je nedavno objavljeno i da SDP ima obaveze iskazane prema firmama koje su već negdje drugo pod istragama upravo zbog izdavanja fiktivnih faktura”, kaže Korajlić. 

SNSD najviše duguje firmi Integral inženjering (oko 175.000 eura) i to za izgradnju zgrade u Banjaluci, a radi se o preduzeću koje često pobjeđuje na tenderima za najvažnije infrastrukturne projekte u RS-u. 

U izvještaju za 2018, SNSD je prema Integralu za izgradnju zgrade iskazao obavezu od 285.500 eura, a iz javno objavljenih izvještaja ne može se utvrditi koliko je ovaj projekat ukupno koštao. SNSD je tvrdio da će zgrada koštati 1,28 miliona, a TIBIH je tražio od CIK-a da utvrdi koliko je SNSD zaista isplatio dobavljačima, navodi ova organizacija. 

Finansijer SDA na tenderima dobio 24,4 miliona eura

Tako su samo četiri veće parlamentarne stranke prikazale prošle godine manje iznose donacija, a najviše prihoda iskazala je Stranka demokratske akcije (SDA) i to približno 25.000 eura, što je maksimalni iznos po zakonu. Međutim, od toga osam donacija primljeno je iz zabranjenih izvora, odnosno od firmi koje su dobijale tendere. Firma MGM Farm koja se nalazi među finansijerima SDA tokom prošle godine na tenderima je dobila 24,4 miliona eura bez PDV-a i to uglavnom u sektoru zdravstva, od brojnih ustanova kojima upravljaju upravo kadrovi SDA, upozorava TI. 

Zabranjene donacije SDA davale su i firme Ibra doo koja je na tenderima dobila oko 700.000 eura i firma VLAŠIĆ-GRADNJA koja je tokom prošle godine sklopila ugovore vrijedne 650.000 eura, među kojima se u više navrata pominje Općina Travnik.

Prijavom koju je TIBIH uputio CIK-u obuhvaćena je i stranka Platforma za progres Mirsad Hadžikadić koja je među finansijerima navela firmu koja je u prošloj godini sklopila ukupno 48 ugovora sa organima vlasti. 

Poslovi sa rudnicima

Zakon zabranjuje primanja donacije pravnih lica koja sklapaju ugovore sa organima izvršne vlasti, dakle tu ne spadaju javna preduzeća. 

Tako je Pokret Demokratske Akcije primio donacije od firme VERENSTAN iz Živinica, koja je dobila od Rudnika mrkog uglja Banovići posao vrijedan oko 90.000 eura, u trenutku dok su ovim javnim preduzećiem upravljali kadrovi PDA. Također, ova stranka je primila i donaciju od firme REISCH SECURITY koja je dobila posao vrijedan oko gotovo pola miliona eura od Rudnika Kreka Tuzla.

“To su oni nelegalni momenti gdje se ugovori o javnim nabavkama dodijeljuju određenim firmama koje zatim imaju obavezu da se na neki način oduže stranci i slično. I zbog toga i postoji ta odreba u zakonu koja zabranjuje takve donacije, međutim, zbog same ograničenosti kapaciteta revizije CIK-a i zakonskog okvira nikada se ne može utvrditi kompletna slika, da li se to nije desilo ili nije prijavljeno”, kaže Korajlić.

Više od devet miliona eura iz budžeta

Približno 9,2 miliona eura izdvojili su prošle godine iz budžeta svi nivoi vlasti za finansiranje političkih stranaka, a od toga je polovina otišla na račune pet najvećih partija – Stranke demokratke akcije, Saveza nezavisnih socijaldemokrata, Hrvatske demokratske zajednice, Socijaldemokratske partije i Srpske demokratske stranke. 

Kako se na političke partije ne odnosi Zakon o slobodnom pristupu informacijama, njihovi rashodi ne moraju biti poznati građanima, iako 80 posto sredstava kojima se finansiraju dolazi upravo iz njihovog džepa. Ostatak izvora finansiranja čine članirane, donacije pojedinaca i kompanija, izdavačka djelatnost, prodaja propagandnog materijala, organiziranje stranačkih manifestacija te prihodi od imovine u vlasništvu političke stranke.

Što se tiče privatnih donacija, određeno je da maksimalni iznos koji fizičko lice može donirati stranci iznosi 5.000 eura. 

Međutim, Korajlić objašnjava da se u izvještajima navode samo iznosi članarina, i to zbirno a ne pojedinačno, ali ne i privatne donacije. 

“S druge strane svaka stranka ima propisane neke interne procedure gdje funkcioneri koji su na određenim pozicijama ispred te stranke imaju obavezu određeni procenat svojih primanja izdvajati za stranku. Onda kada pogledate podatke za stranke koje jesu prijavile donacije fizičkih lica, uglavnom se radi o stranačkim funkcionerima. Dešavalo se da su se tu pojavaljivala i druga lica sa velikim iznosima, a onda je CIK provjeravao te donatore i otkrio da te osobe uopšte nisu donirale novac, da se jednostavno na taj način pokrivaju neka druga sredstva koja uđu u stranku.”

SNSD naprimjer već godinama prikazuje sve veće prihode od članarina, dok uglavnom nema donacije pravnih i fizičkih lica. 

‘Donacije u činjenu’

Dio kampanje se finansira i nenovčanim transakcijama, “donacijama u činjenju” koje stranke uopće ne prijavljuju.

“Imate firmu koja će raditi za određenu stranku, dati im šatore, hranu, prevoz, i neće naplatiti jer računa da će od te stranke kasnije dobiti nešto. To je toliko zapetljano gdje više ne možete ispratiti od početka do kraja, to je nemoguće”, ističe Korajlić.

Sve ovo je omogućeno zakonom koji dozvoljava brojne zloupotrebe. Tako naprimjer stranke nisu obavezne da posluju isključivo putem bankovnih računa već mogu to uraditi i u kešu, samo imaju obavezu, kada dobiju donaciju od pravnog lica, da izdaju potvrdu i u roku od osam dana uplate iznos na račun. Tako da ako stranka naprimjer dobije donaciju od 50.000 eura, ništa je ne spriječava da prijavi samo 10.000 eura. Po zakonu pravno lice može maksimalno donirati 25.000 eura, a sankcije za kršenje iznose do 7.500 eura.

Na sve ovo već više godina upozorava i Antikorupcijsko tijelo Vijeća Evrope (GRECO). Urađene su određene kozmetičke izmjene zakona, ali i dalje se strankama isplati da prekrše neke odredbe jer su kazne toliko male u poređenju sa sredstvima koje one dobiju na taj način. 

Izvor: Al Jazeera