Nakon dogovora o Mostaru: ʽOni su vladari, a građani njihovi podaniciʼ

Mostar već 12 godina čeka na održavanje lokalnih izbora (Arhiva)
Mostar već 12 godina čeka na održavanje lokalnih izbora (Arhiva)

Mostarci će nakon 12 godina moći birati novu lokalnu vlast, u isto vrijeme kada i ostali Bosanci i Hercegovci, čime će konačno biti provedena presuda Evropskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, kao i Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Objava ovog dogovora, koji su nedavno postigli Bakir Izetbegović i Dragan Čović, čelnici dvije najveće političke stranke u Federaciji BiH, SDA i HDZ BiH, po svim bi mjerilima trebala označiti kraj mostarske političke agonije, koja je u gradu na Neretvi iznjedrila stalne blokade, malo more lančanih problema i prišila mu epitet “grada-slučaja”.

No, dok su inostrane diplomate požurile da pozdrave sporazum i zapljeskaju tome što će Mostarcima biti vraćena elementarna demokratska prava kakva se, valjda, sama po sebi podrazumijevaju, počela su se postavljati pitanja šta su to Čović i Izetbegović potpisali i šta će Mostarci, zapravo, (osim samog čina glasanja) dobiti?

Pitanja je još više ako se zna da su čelnici dvije stranke postigli i dogovor o izmjenama Statuta Grada, i to sami, bez učešća ostalih aktera sa mostarske političke scene, na čiji otpor svom dogovoru, evidentno ne računaju.

‘Uništavanje i pljačka’

Prema izjavama dva lidera, te izmjene, na kojima je, kako je rekao Izetbegović, insistirala SDA, trebale bi se dogoditi na prvoj sjednici novoizabranog Gradskog vijeća. Dakle, nakon lokalnih izbora, na kojima će, kako očekuju u ove dvije stranke, HDZ i SDA osvojiti najmanje dvije trećine mjesta u Vijeću. Dovoljno za izmjene.

“Mostar će imati izbore i to je vjerovatno jedina dobra stvar oko političkog cirkusa kojeg smo imali priliku gledati”, konstatuje Irma Baralija, koja je 2018. godine zbog neodržavanja izbora u Mostaru Evropskom sudu za ljudska prava predala tužbu protiv države BiH.

Baralija bi trebala biti najsretnija što je njena višegodišnja borba za Mostar konačno urodila plodom, no, ne čini se sretnom.

“Sve ostalo je teško probavljivo, počev od činjenice da su sporazum koji se tiče naše budućnosti potpisale stranke koje su nam oduzele demokratiju cijelih deset godina, koje su odgovorne za uništavanje i pljačku preduzeća poput Aluminija, Komosa, Fabrike duhana i ostalih, koje su proćerdale novac od najznačajnijeg infrastrukturnog projekta u gradu, projekta izgradnje kolektora otpadnih voda, zbog čega se svako malo gušimo u smeću, jer nisu u stanju riješiti pitanje deponije Uborak”, kaže Baralija, potpredsjednica Naše stranke.

“Sve su to rezultati njihovog višedecenijskog ‘vladanja’ gradom. I evo, kako izjavi gospodin Izetbegović, oni su potpisali da će i dalje zajedno vladati gradom. To dosta govori o načinu na koji oni razumijevaju demokratiju – oni su apsolutni vladari, a građani i građanke njihovi podanici. Nadam se da će im Mostarci i Mostarke na izborima pokazati šta misle o njihovoj vladavini”, dodaje. 

‘Legalizacija podjele grada’

Historičar, publicist i kolumnist Dragan Markovina, porijeklom Mostarac, tvrdi da su Izetbegović i Čović “očito bili prisiljeni na dogovor zbog presude Evropskog suda za ljudska prava i pritiska međunarodne zajednice”, jer bi u protivnom “nastavili bez ikakvih ograničenja raditi što žele”.

Od stranaca smo očekivali više od aplauza i slikanja

Baralija je razočarana što su predstavnici međunarodne zajednice „podržali vaninstitucionalno dogovaranje dvije stranke, prihvatajući tako njihovo ponašanje apsolutnih gospodara sudbine Mostara i njegovih građana i građanki.  

„Od njih smo očekivali mnogo više od aplaudiranja i slikanja sa predsjednicima partija koje su od Mostara napravili ovo što imamo danas“, kaže Baralija.

No, tvrdi da je iz onog što su potpisali “vidljivo je kako su napravili sve da s istom praksom i nastave”.

“Nije nikakav problem, štoviše, razumljivo je da se pokušaju zaštititi interesi svih, ali je nakaradno da to rade isključivo predstavnici dviju nacionalnih stranka, bez sudjelovanja bilo koga drugoga, a koje su k tome temeljito devastirale Mostar i uništile svaku ideju javnog dobra, a sve to uz blagoslov međunarodnih faktora koji žele bilo kakav pomak”, kaže Markovina i dodaje da je “dodatni problem faktična legalizacija podjele grada kroz daljnji život ratnih općina, a sada biračkih jedinica”.

“Na koncu, bez obzira na sve što sam rekao, dobro je i važno da se izbori u Mostaru, koji se komunalno raspada i koji je ostao u zamrznutom konfliktu, konačno organiziraju, što nam omogućuje da se vratimo na najbitnije, a to su građani. Oni, naime, masovnim izlaskom, mogu vlastitim glasom sve to promijeniti i postići dogovor o jednom sasvim drukčijem Mostaru od onakvoga kakvim ga vide SDA i HDZ. Ako to pak ne bude tako, a postoji čitav niz objektivnih razloga da vjerujem kako se taj masovni izlazak nažalost neće dogoditi, preostaje mukotrpni, što aktivistički, što izravno politički rad ljudi koji ne podržavaju aktualno stanje, da pokušaju polako promijeniti svijest što većeg broja građana”, dodaje Markovina, uz napomenu da jedina smislena koalicija protiv SDA i HDZ-a bila ona u kojoj bi bile “istinski građanske stranke, dokazani aktivisti i pojedinci”.

‘Pljuvanje u lice demokratiji’

Baralija je naročito ogorčena na dogovor o izmjenama Statuta Grada, koje bi se trebale izvršiti nakon izbora, dvotrećinskom podrškom od 35 glasova, jer tvrdi da se time HDZ-u i SDA samo omogućava nastavak samovolje u Mostaru.

Baralija kaže da se statutom koji su potpisali “sigurno neće pokrenuti Mostar”.

Najgori model po ideju jedinstvenog Mostara

Baralija kaže da su postojali različiti prijedlozi za Mostar, od principa za koje se zalagala Naša stranka u prijedlogu „Naš Mostar“, do prijedloga koji su svojevremeno SDP i DF uputili u parlamentarnu proceduru. Također je, kaže, postojala i opcija A koja je nastala kao rezultat pregovora od prije nekoliko godina.

„Od svih pomenutih, ovaj model koji su potpisali je najgori po ideju jedinstvenog Mostara. Na sjednici Parlamenta BiH, koja će se vjerovatno održati naredne sedmice, vidjet ćemo ko će se, i na koji način, suprotstaviti ovom dogovoru“, kaže Baralija. 

“U proteklih 25 godina imali smo model koji je za primarni cilj imao zadovoljiti nacionalne kvote. Sve se svodilo na prostu računicu koliko ima Hrvata, a koliko Bošnjaka, pogotovo onih iz HDZ-a i SDA, šta će kome pripasti i slično. To je za njih bila politika. I, pogledajte gdje su nas doveli. No, najgore je što žele tako i da nastave. Potpisali su da će usvojiti Statut na prvoj sjednici Gradskog vijeća. Zamislite tu bahatost i pljuvanje u lice demokratiji – oni su već sada potpisali da će imati dvije trećine u Vijeću i usvojiti svoj model statuta, kao da znaju ko će biti budući vijećnici”, govori Baralija.

Ona smatra da to rješenje predstavlja korak unazad čak i u odnosu na Statut iz 2004. godine, jer “cementira ratne podjele grada i daje veće ovlasti gradskim područjima u odnosu na sam Grad Mostar”.

“Nadam se da njihov statut, onda kada budemo imali Vijeće, neće proći. Mi ćemo svakako učiniti sve da im se suprotstavimo na izborima i pokušamo zaustaviti osovinu HDZ/SDA u provedbi njihovog plana”, kaže Baralija, koja dodaje da se sporazumom dvije stranke samo regulišu njihovi međusobni odnosi, dok su svi van njihove matrice na gubitku.

‘Probosanske stranke jedina opozicija’

Mogu li HDZ i SDA dogovor u izmjenama Statuta provesti u djelo, tačnije, postoji li u Mostaru dovoljno snažna opozicija da to spriječi, kako najavljuje Baralija?

Doc. dr. Semina Ajvaz sa Univerziteta “Džemal Bijedić” u Mostaru, kaže da bi to mogla samo “probosanska opozicija”.

“Opozicija u ovom slučaju mogu biti samo probosanske stranke, a HDZ je nema. Sve stranke sa hrvatskim predznakom su okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS), koji predvodi HDZ, i djelovat će zajednički. Mišljenja sam da, ukoliko žele drugačije rješenje, probosanske stranke trebaju ići sa zajedničkom listom, odnosno blokom po uzoru na Srebrenicu”, kaže Ajvaz.

Uz konstataciju da je bilo kakav dogovor o izborima u Mostaru “dobrodošao”, te da ga kao takvog “treba pozdraviti”, ona ističe da je žalosno što se na njega trebalo čekati 12 godina.

“Mostar je zbog ovakvog stanja postao mjesto u kojem caruje anarhija”, kaže ona.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

No, kao i mnogi drugi, i ona gaji bojazan da Mostaru zbog teškoće usaglašavanja lidera dvoje najveće partije slijedi novi period blokada. Uostalom, to je najavio i sam predsjednik SDA Bakir Izetbegović, izjavom da se “Mostarom mora rukovoditi zajedno”, te da to “znači mnogo blokada, usporavanja i zaustavljanja procesa”.

‘Mogućnost novih blokada’

“Pitanje je da li će politički lideri imati kapaciteta da realiziraju ono što su potpisali. Ne bi bilo nemoguće da se isključivom i beskompromisnom politikom ponovo dogode blokade. Kao što znamo, dogovor za Mostar je uslovljen izmjenama Izbornog zakona i smatram da će se politički lideri teško usaglasiti oko ovih izmjena, jer trebaju biti stvar kompromisa i konsenzusa”, dodala je Ajvaz.

“Još uvijek ne znamo čije će želje biti ispunjene, jer ono što nas očekuje bit će proizvod političkog dogovora i još uvijek smo na samom početku nečega što tek treba da se odvija i neizvjesno je kako će pregovori završiti”, kaže ona.

Na pitanje da li su međunarodni predstavnici u BiH mogli učiniti više, ili su bili zadovoljni samim tim što će biti izbora, Ajvaz je rekla da su oni, “evidentno, izvršili pritisak na političke lidere da se riješi pitanje izbora u Mostaru”, te da će “od njih zavisiti i implementacija dogovora”.

“S obzirom na složenost rješavanja pitanja Mostara, a rukovodeći se dosadašnjim zacementiranim političkim stavovima glavnih pregovarača, učešće i nadzor predstavnika međunarodne zajednice u BiH odigrat će ključnu ulogu u rješavanju pitanja Mostara, a i izmjena Izbornog zakona”, kaže Ajvaz.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO