Pandemija mora staviti tačku na našu samodopadnost

Pišu: Bertrand Badre i Yves Tiberghien
Iznenadni šok okreće rutinsko donošenje odluka i prisiljava lidere da nešto hitno poduzmu. Kombinacija nepovjerenja, pogrešne percepcije i straha razara spone koje drže modernu civilizaciju.
Godina je 1914, kada je Evropa provela ljeto mobilizirajući se za rat. Ali ovaj opis bi se lagano mogao primijeniti na ljeto 2020. Najgora pandemija nakon epidemije gripe u periodu 1918.-1920. brzo se prelijeva u sistemsku krizu globalizacije, potencijalno stvarajući uslove za najopasniju geopolitičku konfrontaciju nakon kraja Hladnog rata.
U svega nekoliko sedmica, pandemija COVID-a 19 je zatvorila jednu trećinu globalne ekonomije i pokrenula najveći ekonomski šok nakon Velike depresije. Gledajući unaprijed, najvažniji faktor koji će oblikovati način na koji će se ova kriza razvijati jeste kolektivno vodstvo. No, te ključne komponente nema.
Budući da su SAD i Kina u lošim odnosima, globalno liderstvo će morati doći odnekud drugo, a ne iz Washingtona ili Pekinga.
Mit o diskreditaciji globalizacije
Štaviše, da bi se otvorio put za obnovljenu međunarodnu saradnju, potrebno je razotkriti tri mita. Prvi je da je COVID-19 neočekivani „crni labud“ za koji se niko nije mogao pripremiti. Zapravo, zagovornici javnog zdravstva kao što je Bill Gates i epidemiolozi poput Michaela Osterholma s Univerziteta u Minnesoti godinama već podižu uzbunu zbog sistemskih rizika koje predstavljaju korona virusi i gripa, a to rade i vodeće obavještajne agencije.
Dubina trenutne krize proizvod je našeg kolektivnog neuspjeha da razmišljano nelinearno ili da obratimo pažnju na jasna upozorenja naučnika. Još gore, COVID-19 je tek proba u odnosu na katastrofe koje nas čekaju kao rezultat klimatskih promjena – posebno nakon što pređemo prag zagrijavanja od 1,5 stepeni Celzija iznad predindustrijskih nivoa, počev u ranim 2030-im.
Drugi mit je da je COVID-19 diskreditovao globalizaciju. Istina je, međunarodna putovanja avionom jesu proširila korona virus po svijetu mnogo brže nego što bi to uradile starije metode putovanja. Ipak, globalizacija nas je opremila sa informacijama, lijekovima, tehnologijom i multilateralnim institucijama potrebnim da se poraze ne samo virusi, već i sve druge kolektivne prijetnje.
Zato što danas postoji globalna naučna zajednica povezana pomoću informacija i komunikacionih tehnologija, genom novog korona virusa je sekvencioniran i postao javno dostupan do 12. januara, dvije sedmice nakon kineskog izvještaja o nizu slučajeva. A sada, istraživači širom svijeta dijele svoje pronalaske u potrazi za vakcinom. Nikada ranije nije tako mnogo ljudi iz toliko mnogo država sarađivalo na istom projektu.
Potrebne nove liderske koalicije
Treći mit da nas trenutni politički alati i institucionalni aranžmani mogu izvesti iz ove krize. Zapravo, međunarodne organizacije mogu mobilizirati samo dio resursa potrebnih da se suzbiju virus i njegove ekonomske posljedice. Ako ne promijenimo način na koji djeluju institucije kao što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i uradimo više da izravnamo resurse privatnih djelatnika, naša očekivanja neće biti zadovoljena.
Pandemija COVID-a 19 desila u ključnom trenutku i ubrzala je dublju krizu međunarodne saradnje. Da bi se riješilo oboje bit će potrebne značajne inovacije i veliki napor na saradnji da bi se postigla stabilna ravnoteža između ekonomskog rasta i društvene dobrobiti. Ovo neće biti lako. Nije dovoljno da samo promijenimo institucije i šire ekonomske sisteme, moramo promijeniti sebe.
Program koji nam je potreban uključuje pet dijelova. Prvo, moramo se kretati ka inkluzivnijem vodstvu na globalnom nivou. Uzimajući u obzir trenutne poteškoće u odnosima između SAD-a i Kine, ostatak grupe G20 mora se udružiti kako bi iznjedrio nove ideje za rješavanje ove krize u globalnom trgovinskom sistemu, sve izraženiju neutralnu konkurenciju u vezi tehnologije, i urušavanje povjerenja u multilateralnim okvirima. Evropska unija, Velika Britanija, Japan, Kanada, Indonezija, Indija, Južna Koreja i posebno Brazil, moraju odigrati veću ulogu u popunjavanju vakuuma u liderstvu.
Zatim, potrebne su nam nove liderske koalicije na više nivoa koje će se sastojati od organizacija civilnog društva, privatnog sektora, ekspertskih organizacija i drugih. Kada uobičajeno liderstvo odozgo prema dole nije djelotvorno, drugi moraju na sebe preuzeti tu obavezu.
Osim toga, moramo osigurati gladak proces razvoja i distribucije vakcine za COVID-19. Države članice G20 moraju ispuniti svoja ranija obećanja da će raditi sa relevantnim međunarodnim organizacijama i partnerima iz privatnog sektora u kreiranju platforme za isporuku vakcine brzo i pravedno. Ovo je izazov bez premca i zahtijeva takvu koaliciju.
Veći angažman na klimatskim i okolišnim pitanjima
Zatim, potreban nam je veći kapacitet za rješavanje predstojeće finansijske krize u novim i ekonomijama u razvoju. Međunarodni monetarni fond treba odmah izdati novu tranšu svojih tzv. specijalnih prava vučenja, a Pariski klub suverenih kreditora, u bliskoj koordinaciji s Kinom, mora se pozabaviti neodrživim nivoima kredita kod zaduženih država.
U konačnici, međunarodna zajednica mora početi graditi koalicije potrebne da se osigura uspjeh na Konferenciji UN-a o biodiverzitetu, i na Klimatskoj konferenciji UN-a (COP26) iduće godine. Svijetu je očajnički potreban veći angažman na klimatskim i okolišnim pitanjima, pogotovo da bi se razvrgnula veza između gubitka staništa i epidemija zoonotskih bolesti.
Historičarka Margaret MacMillan zaključuje svoju analizu svjetskog marša u rat 1914. sa ključnom porukom: „Ako želimo upirati prstom iz 21. stoljeća, možemo optužiti one koji su poveli Evropu u rat za dvije stvari. Prvo, za neuspjeh imaginacije u neviđenju koliko će destruktivan takav sukob biti, i drugo, za njihov manjak hrabrosti da se usprotive onima koji su rekli da nema izbora već da se ide u rat. Uvijek ima izbora.“
Cijena nedjelovanja danas već je zapanjujuća. Umjesto što naprosto prihvatamo kolaps multilateralnog sistema, moramo početi zamišljati nove mehanizme solidarnosti koje ova kriza zahtijeva.
Izvor: Project Syndicate