Sinanović: Trump je slika urušenosti američkog političkog sistema

Svi pokazatelji ukazuju da je Trumpova desno orijentirana baza i dalje čvrsto uz njega i da su postali još zagriženiji, tvrdi Ermin Sinanović (Ustupljeno Al Jazeeri)
Svi pokazatelji ukazuju da je Trumpova desno orijentirana baza i dalje čvrsto uz njega i da su postali još zagriženiji, tvrdi Ermin Sinanović (Ustupljeno Al Jazeeri)

Donald Trump gubi podršku birača, pokazuju ankete u Sjedinjenim Američkim Državama, prema kojima su šanse demokratskom kandidatu Joeu Bidenu da na novembarskim izborima porazi aktuelnog američkog lidera nenadano skočile.

Nenadano, jer prema svemu viđenom, Joe Biden tokom proteklih nekoliko sedmica nije radio gotovo ništa na svojoj kampanji, ali zato njegov protivnik gotovo da nije preskakao nijedan dan medijske pažnje. Krizu sa korona virusom i ubistvo Afroamerikanca Georgea Floyda Trumpu su omogućili priliku da odgovarajućom reakcijom sebi zaradi dodatne poene pred izbore i dokaže da je lider koji je spreman voditi naciju i u najtežim momentima.

No, kako stvari stoje, on ih je izgubio. Prema izvještajima nekoliko agencija za statistiku, da su izbori sutra – Trump bi bio poražen.

Dr. Ermin Sinanović, politolog i izvršni direktor Centra za islam u savremenom svijetu na američkom Univerzitetu Shenandoah iz Virginije, stava je da Trump zakašnjelom reakcijom na pandemiju korona virusa i ratobornim ponašanjem nakon Floydovog ubistva jeste sebi umanjio šanse da osvoji drugi mandat u Bijeloj kući, no i da to ne mora značiti ništa.

  • Kakvu je sliku svog liderstva Donald Trump poslao u svijet u korona krizi?

– Način na koji predsjednik Trump vodi Sjedinjene Američke Države nije dostojan jednog demokratski izabranog lidera niti jedne države, a pogotovo ne one države koja sebe smatra pretečom demokratije i slobode. On je prvi američki predsjednik koji svoja mišljenja iznosi prvenstveno i svakodnevno preko Twittera. To nam daje dobar uvid u način njegovog razmišljanja, bez ikakvih filtera i spinova medijskih stručnjaka. Koristi svoju poziciju i funkciju u svrhu promicanja vlastite ličnosti, a ne kako bi dao usmjerenje državi i državnim službama. On je također pao na ispitu pokazivanja suosjećajnosti prema oboljelima i žrtvama korone. Svaki trenutak je koristio kako bi veličao samoga sebe i ponižavao svoje političke protivnike.

Pozivao se na teorije zavjere, proturječio stručnjacima i naučnicima, ismijavao neistomišljenike. To ponašanje iz niskih pobuda je istovremeno i zbunjujuće i zabrinjavajuće. Narcisoidnost i egoizam, uz pomenuti nedostatak suosjećajnosti, glavna su obilježja njegove ličnosti i vodilje u njegovom ponašanju. Ovo šalje jako negativnu sliku o njemu samom, kao i o urušenosti američkog političkog sistema. Ako uzmemo u obzir nedavnu anketu koja kaže da 98 posto vodstva američkih republikanaca stoji uz Trumpa, onda je ta slika još poraznija. Stoga ne čudi da mnogi širom svijeta gube povjerenje u američko vodstvo, što može imati negativne posljedice za demokratiju i ljudska prava na globalnom planu.

  • Koliko su kriza s korona virusom i ubistvo Georgea Floyda, dva događaja koja su se nadovezala jedan na drugi, utjecali na Trumpove izborne šanse?

– Trenutačni pokazatelji govore da su Trumpove šanse na izborima umanjene zbog ovih događaja. Međutim, ima još dosta vremena do novembra kada se održavaju predsjednički izbori. Ljudsko pamćenje je uglavnom kratko i novi događaji mogu ponovo dosta toga promijeniti. Puno se toga može desiti u narednih pet mjeseci. No, sigurno je da je Trumpova baza još više mobilizirana, jer sada smatraju da postoji zavjera protiv Trumpa što ih čini još tvrdokornijim. Na prošlim predsjedničkim izborima određeni broj bijelaca koji su prethodno glasali za Obamu, nisu dali svoj glas Hillary Clinton, nego Trumpu. Ostaje da se vidi da li će vratiti svoj glas Bidenu ili će, pak, ostati uz Trumpa. Od toga dosta ovisi rezultat izbora jer su ostale glasačke kategorije poprilično konstantne. Moje mišljenje je da su Trumpove šanse da bude ponovo izabran relativno niske, uz zadršku da je ogromna većina tako razmišljala prije četiri godine i znamo šta se desilo.

  • Da li su demokrate, kao i njihov kandidat Joe Biden u protekla dva mjeseca na pravi način odgovorili na Trumpove kontroverzne poteze ili su, možda, sve posmatrali previše pasivno?

– Bidenove šanse su trenutno više nego što su bile prije dva mjeseca. No, to nije zbog nečega što su on ili njegove kolege u Demokratskoj partiji uradile, nego je većim dijelom posljedica loših poteza predsjednika Trumpa, kao i dešavanja koja su izvan njihove kontrole. Mogućnosti političkog organiziranja i kampanje su drastično smanjene zbog korona pandemije. Veći broj ovih aktivnosti se preselio u virtualni svijet, na internet. No, nakon ubistva Georgea Floyda, veliki broj aktivista koji su puno bliži demokratama je izašao na ulice. Ovo može donijeti određenu prevagu demokratama, pogotovo ako uzmemo u obzir da su simpatije američke javnosti definitivno na strani demonstranata.

I 2016. je trebala pobijediti Hillary Clinton, ali nije
  • Kakvo je trenutno raspoloženje u SAD-u? Hipotetički, šta bi se desilo da su sutra izbori?

– Na pitanje za koga bi Amerikanci glasali da su izbori danas, najnovija anketa CNN-a, koja je provedena od 2. do 5. juna, pokazuje da Biden ima 14 poena ili postotaka prednosti and Trumpom (55:41). Druge ankete stavljaju tu prednost na 4-10 posto, a većina ih je u opsegu 7-8 posto prednosti koju ima bivši potpredsjednik Biden. Ovo je izuzetno visoka prevaga koju nosi Biden, ako se posmatra historijski.

Oko 54-55 posto Amerikanaca ne podržava Trumpa. Na osnovu ovih podataka, moglo bi se zaključiti da bi se trebalo desiti čudo da Trump ponovo bude izabran. No, ponovo se prisjećamo, sve su ankete pokazivale da je Hillary Clinton trebala pobijediti 2016., a to se nije desilo. Za one koji se nadaju promjeni u Bijeloj Kući, ovi podaci ipak nude nadu za jedan oprezni optimizam.

No, ništa od ovoga se nije desilo zbog neke posebne političke strategije demokrata ili samoga Bidena. Stiče se dojam da demokrate vjeruju da će se Trump sam od sebe urušiti i da su se na neki način prepustili stihiji događaja. To je riskantna strategija i ostaje da se vidi da li će u narednih 4-5 mjeseci demokrate poduzeti konkretnije poteze. Još jedna nepoznanica jeste gdje trenutni nemiri mogu odvesti i da li će to u krajnjem slučaju koristiti Trumpu ili Bidenu. Prerano je donijeti konačan sud po ovom pitanju.

  • Postoji i druga strana priče, da je Trumpovo ponašanje tokom ove dvije krize samo ojačalo njegovu, desno orijentiranu glasačku bazu, te da, zapravo, nije izgubio ništa. Da li je to tako? 

– Svi pokazatelji ukazuju da je Trumpova desno orijentirana baza i dalje čvrsto uz njega i da su postali još zagriženiji. Da li se ova baza povećava ili smanjuje, trenutno se ne može sa sigurnošću ustanoviti. Iako nije izgubio srž svoje baze, mislim da je popriličan broj Amerikanaca koji su prethodno imali simpatije prema Trumpu i bili spremni ponovno glasati za njega promijenio mišljenje po tom pitanju. Ovdje se radi o tzv. swing votersima, dakle onim glasačima koji nemaju predodređeno mišljenje na osnovu partijske ili ideološke pripadnosti. Ti glasači vrlo često donose odluku na sam dan glasanja. Ovo preporučuje određenu dozu zadrške u predviđanjima, ali je zasigurno da će bar neki od njih odustati od Trumpa i glasati za Bidena.

  • Ovih dana su intenzivirane priče da je Trump dolaskom na mjesto predsjednika ohrabrio ekstremno desne grupe i praktično potaknuo eskalaciju rasnih, kao i ostalih podjela u Americi. Koliko ima istine u tome?

– Ova tvrdnja je u potpunosti tačna. Trump je omogućio mnogim desničarskim grupama i organizacijama, pogotovo onima koje su protiv imigranata i rasnih manjina, da izađu iz svojih ljuštura i otvoreno počnu zagovarati svoju mržnju. Sam se Trump okružio savjetnicima i pomagačima, kao što je Stephen Miller, koji zagovaraju tvrde antiimigrantske stavove i daju krila desničarskim grupama. Od samoga početka njegovog mandata, kada je pokušao donijeti tzv. Muslim ban, odnosno zabranu useljavanja u Ameriku stanovnicima muslimanski većinskih zemalja, postalo je jasno da su se ova retorika i politika preselile sa margina u samu Bijelu kuću.

Agresivno isticanje američke zastave, simbola američkog nacionalizma i patriotizma, skupovi gdje se veličaju desničarske vrijednosti i promovira mržnja protiv rasnih i vjerskih manjina (prvenstveno muslimana i Jevreja), postale su američka svakodnevnica od dolaska Trumpa u Bijelu Kuću. The New York Times je nazvao ovaj fenomen globalnom mašinom desničarskog esktremizma u reportaži iz avgusta 2019. Drugim riječima, Trump je poslao poruku desničarima širom svijeta da je u redu mrziti drugog i drugačijeg, po bilo kojem osnovu. Ovo je ogroman kontrast u odnosu na predsjednika Baracka Obamu, kojem se ima dosta prigovoriti po pitanju politike i konkretnih poteza, ali ne na nivou retorike i osjećaja. Ova spona desničarskog ekstremizma i bjelačkog nacionalizma, koju Trump predstavlja, dala je poticaja mnogim takvim pokretima širom svijeta, a istovremeno i inspirirala veći broj nasilničkih činova protiv rasnih manjina.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

U ovom se sklopu mora posmatrati i teroristički čin masakra nad muslimanima Novog Zelanda. Ne treba čuditi da Trumpova retorika ima prođu kod nacionalista na Balkanu ili da je terorista na Novom Zelandu slušao srpsku nacionalističku muziku koja je veličala ratne zločine Karadžića i Mladića dok je bio na kobnom putu prema džamiji u Christchurchu.

  • Ako govoreći o muslimanima i ostalim manjinama u SAD-u, da li se njihov položaj u zemji u Trumpovom mandatu promijenio? Postoji li u muslimanskoj zajednici strah od zagovornika ekstremne desnice kojih, kako pokazuju informacije, ima mnogo?

– Ne vjerujem da postoji strah, ali postoji zabrinutost zbog zaoštravanja međurasnih odnosa u Americi, koja su posljedica Trumpove politike i izjava. Svjedočimo jednom paradoksu u položaju muslimana u SAD-a. S jedne strane, Trumpova zvanična politika je antimuslimanska, koju vidimo u tzv. Muslim ban, odnosno zabrani useljavanja ljudima iz većinski muslimanskih zemalja u SAD, kao i u njegovim komentarima vezanim za islam i muslimane općenito. Njegovi sljedbenici, kao i mnogi unutar Republikanske partije, dijele slična mišljenja. Poznata je Trumpova izjava: “Islam nas mrzi”.

No, istovremeno se dešava drugi momenat, a to je da je unutar građanskog društva i nevladinih organizacija, kao i u Demokratskoj partiji, došlo do puno većeg prihvatanja muslimana. Biti otvoreno musliman nije više hipoteka koju su nekad muslimani nosili kao obilježje u Americi. TV serije i filmovi na streaming servisima sada imaju muslimane za glavne karaktere i protagoniste. Tu je i veći broj muslimanskih zvijezda (celebrities), kao što su Mahershala Ali, Ramy Youssef, Hasan Minhaj, Ibtihaj Muhammad i mnogi drugi. Donedavni kandidat za predsjednika unutar Demokratske partije, Bernie Sanders, imao je muslimana za glavnog menadžera svoje kampanje. Ramazan i Bajram se sada spominju i obilježavaju u američkim medijima zajedno sa drugim vjerskim blagdanima. Bidenova predsjednička kampanja je nedavno objavila “Agendu za muslimansko-američke zajednice”.

Drugim riječima, muslimani SAD-a su ušli u mainstream američkog društva, osim unutar desno orijentirane političke struje. Ukupni dojam je da se položaj muslimana u SAD-u jako popravio, pogotovo ako se uzme u obzir period u godinama nakon terorističkih napada 11. septembra.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO