Crna Gora očekuje da bude ‘corona free’ i spasi turizam

Rasim Lajić: Crna Gora ima interes za najbolje moguće odnose sa Srbijom (Al Jazeera)
Rasim Lajić: Crna Gora ima interes za najbolje moguće odnose sa Srbijom (Al Jazeera)

Vlasti u Crnoj Gori očekuju da će ona biti prva “corona free” država u Evropi i da će joj to pomoći da ima kakvu takvu turističku sezonu u avgustu i septembru.

Vlada je u petak saopštila da je epidemija Kovid-19 u Crnoj Gori pod potpunom kontrolom, nakon što se, kako su naveli, Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti (NKT) upoznalo sa izvještajem Instituta za javno zdravlje.

“Sve bliže smo Crnoj Gori bez korone! Da li ćemo uspjeti, što je značajno za svakog građanina i našu ekonomiju, zavisi samo od nas! Svi se moramo pridržavati svih mjera koje su na snazi”, poručeno je na Twitter nalogu Vlade.

Turizam čini 25 odsto crnogorskog brutodomaćeg proizvoda. Čak 95 odsto turističkog prometa ostvaruju strani gosti, tako da turizam i čitava ekonomija zavise od toga da li će, kada i pod kojim uslovima biti otvorene granice, koje su zatvorene još od sredine marta.

Međunarodni monetarni fond predvidio je pad crnogorske ekonomije za devet odsto, što je duplo više od pada nakon krize iz 2008. godine. Rejting-agencija “Standard and Poor’s” (S&P) prognozira da će crnogorska ekonomija u ovoj godini zabilježiti pad za 7,8 posto, a Svjetska banka očekuje pad od 5,6 odsto.

Jedina dobra vijest je sve manje oboljelih

S&P je u novom izvještaju promijenila šanse kreditnog rejtinga Crne Gore sa stabilnih u negativne, uz potvrdu ocjene B+/B, što je korak do najgoreg mogućeg rejtinga.

Javni dug Crne Gore iznosi 73 odsto njenog BDP-a, što bi uz ovaj pad ekonomije i novo zaduženje od 400 miliona eura, kojeg najavljuje Vlada, značilo rast javnog duga na 90 do 100 odsto BDP-a.

Jedine dobre vijesti jeste da je u Crnoj Gori sve manje oboljelih od korona virusa. Ova država je najduže u Evropi odolijevala ovoj bolesti. Bila je posljednja u kojoj otkriven prvi slučaj, a po najavama epidemiologa mogla bi biti prva koja će ga se osloboditi.

Od ukupno 324 zaraženo do subote se oporavilo 274, osmoro je preminulo a bolest je aktivna kod još 42 oboljela, od kojih je svega jedan na bolničkom liječenju.

Trgovine, zanatske radnje, kladionice, prevoznici i taksisti koji nijesu radili od 15. marta, počeli su sa radom 4. maja.

Preporuke još čekaju

“Veliko otvaranje”, u kojm bi sa radom počeli ugostiteljski objekti, tržni centri i plaže, nedavno je bilo najavljeno za 18. maj. Međutim, direktor Instituta za javno zdravlje Crne Gore epidemiolog Boban Mugoša je prošle srijede u intervjuju na Televiziji Crne Gore kazao da je epidemiloška situacija sve bolja i da je moguće da rad ugostiteljskim objektima, plažama, hotelima dozvole i prije 18. maja. On je naveo i da će otvaranje granica biti posljednja mjera koja će biti donijeta.

Ugostitelji su očekivali i da će Vlada u četvrtak već donijeti odluke o tačnom datumu kada će im biti dozvoljen rad i uslovima pod kojim će morati da rade, ali je u petak iz kriznog štaba ipak saopšteno da će se sa otvaranjem kafića, tržnih cenatara i plaža sačekati još najmanje do 18. maja. Takođe ni javno preduzeće koje daje plaže pod zakup “Morsko dobro” nije donijelo odluke o radu i uslovima rada na plažama.

Prema nezvaničnim informacijama, za takve odluke se čeka novi izvještaj epidemiologa koji bi mogao biti predstavljen u ponedjeljak, 11. maja.

Zakupci plaža i pored tih najava i dalje ne mogu do svojih objekata, niti mogu započeti priprema za njihovo otvaranje.

Zakupac za plažu treba da plati 60.000 eura

Jedan od najvećih zakupaca na ulcinjskoj Velikoj plaži, direktorica “Copacabana” Marina Čađenović kaže da ih zvanično još niko nije obavijestio kada će moći da rade i pod kojim uslovima, kada i da će im trebati vremena da se pripreme.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Kao prvo još ništa nemama zvanično da ćemo moći početi sa radom 18. maja ili bilo kojeg drugog datuma”, kazala je Čađenović.

U okviru njena firme osim plažnog bara, posluje kamp naselje kao i mali apartmani.

“Sve rezervacije smještaja za maj i jun su nam otkazane. Od ove sezone očekujemo pad prihoda od 70 odsto, ali eto nada zadnja umire”, kazala je direktorica “Copacabana”.

Oni za sezonu “Morskom dobru” treba da plate 48 hiljada eura za zakup plaže i još 12 hiljada za kamp.

“Smatramo da bi naknade trebalo smanjiti za 70 odsto jer je izgubljena predsezona ani dio sezone je neizvjestan. Imamo problema i sa obezbjeđivanjem radnika, jer su nam do sada polovinu zaposlenih čini strani radnici iz regiona, koja sada ne mogu doći i neizvjesno je kada će to biti moguće”, kazala je Čađenović.

Direktor “Morskog dobra” Predrag Jelušić je u međuvremenu kazao da bi naknadu mogli umanjiti za hotele koji su svoj prostor ustupili za karantinski smještaj, kao i restoranima i hotelima koji rade tokom čitave godine, dok bi za plažne barove i zakupce plaža tu dažbinu mogli samo odložiti.

Turističke kompanije čekaju nove mjere Vlade

Odbor za turizam Privredne komore predložio je Vladi više mjera, a među njima su značajno smanjivanje naknada za Morsko dobro, članarina turističkim organizacijama, opštinskih dažbina, odlaganja poreskih obaveze kao i duži periodu za otplatu kreditnih obaveza.

Turstičke kompanije već koriste mogućnosti da od države dobiju subvencije u visini bruto minimalne zarade po radniku od 360 eura, mogućnost motarorijuma na kredite i poreze i doprinose za 90 dana.

Predsjednik ovog odbora Ranko Jovović najavio je da će Vlada uskoro donijeti novi paket mjera podrške za turističku privredu. 

“Sve dok se preciznije ne bude znalo trajanje ove pandemije i njeno kretanje tokom i nakon ljetnje turističke sezone, ne možemo preciznije govoriti ni o obimu posledica koji će pandemija izazvati na naš turizam. Turistički aranžmani se ugovaraju unaprijed (i po godinu dana), pa prisutna neizvjesnost onemogućava planove turističkim radnicima i za narednu ljetnju sezonu, što dodatno usložnjava obim i trajanje krize za ove kompanije”, kazao je Jovović u intervjuu podgoričkim Vijestima.

Sve manje oboljelih najbolja reklama

On kaže da ih ohrabruje što je epidemija u Crnoj Gori u silaznoj putanji i što će spremni dočekati trenutak stabilizaciije dravstvene situacije u regionu i zemljama iz kojih dolazi najviše gostiju.

“Naše aktivnosti treba da budu usmjerene ka promovisanju Crne Gore kao bezbjedne turističke destinacije u svakom smislu. Od ove godine, usled pandemije, bezbjednost ima dodatnu dimenziju, pa povoljnu epidemiološku situaciju treba istaći u prvi plan, budući da će to ove godine biti presudan faktor od koga će zavisiti želja za putovanjem velikog broja ljudi”, kazao je Jovović.

On se zahvalio ljekarima, rekavši da osim ljudskih života zaustavljanjem epidemije spašavaju i turizam i ukupnu crnogorsku ekonomiju.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Vlasti Crne Gore još nisu objavile zvanične podatke o posljedicama pandemije korona virusa na ekonomiju te zemlje. Zaposleni u sektoru turizma i ugostiteljstva na kojem se zasniva četvrtina domaće ekonomije, prema procjenama stručnjaka, mogli bi biti najviše ugroženi. Država je u proteklih mjesec dana usvojila dva seta mjera pomoći koji bi, prema vladinim očekivanjima, trebalo […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO