Bečić: O redovnoj vakcinaciji protiv Covida-19 odlučivat će WHO

Treba obratiti pažnju na to ko će snositi troškove uništenja doniranih lijekova nakon što im istekne rok upotrebe, kaže profesor Fahir Bečić (Armin Durgut / PIXSELL)
Treba obratiti pažnju na to ko će snositi troškove uništenja doniranih lijekova nakon što im istekne rok upotrebe, kaže profesor Fahir Bečić (Armin Durgut / PIXSELL)

Dekan Farmaceutskog fakulteta u Sarajevu, profesor Fahir Bečić, rekao je u intervjuu za Al Jazeeru da će vakcina protiv Covida-19 biti najbolje rješenje za ovu bolest, no ne vjeruje da će čovječanstvo vakcinu dobiti tako brzo.

U međuvremenu će, rekao je, klinike širom svijeta koristiti više ili manje učinkovite terapije, od kojih niti jedna do sada nije dala zagarantovan i tako visok učinak kod liječenja novog korona virusa.

Da li će, kada jednog dana bude otkrivena, vakcina protiv Covida-19 biti uvrštena kao redovna vakcina kod djece? Profesor Bečić kaže da će se o tom krupnom pitanju vjerovatno odlučivati na nivou Svjetske zdravstvene organizacije, kada za to dođe vrijeme. No, napominje, već sada je jasno da takva ideja ima veliki broj zagovornika, ali i jednako toliko oponenata.

  • Američka uprava za hranu i lijekove (FDA) dozvolila je hitnu upotrebu lijeka remdesivir za liječenje Covida-19. Je li to trenutno, lijek sa najboljim rezultatima u liječenju novog korona virusa?

– Prema najnovijim informacijama i Japan je po uzoru na FDA odobrio remdesivir za liječenje bolesti Covid-19, također, za pacijente s težim oblicima bolesti.

Prije svega, treba naglasiti da dozvola za hitnu upotrebu nije isto kao formalno odobrenje za liječenje koje zahtijeva viši nivo analize i ispitivanja. Dozvola za hitnu upotrebu FDA se odnosi samo na teško oboljele pacijente i to samo privremeno a zasnovana je na kliničkom ispitivanju provedenom na 1.063 osobe u SAD-u, Aziji i Evropi koje je pokazalo da su se oboljeli od Covid-19 koji su uzimali lijek remdesivir oporavili 30 posto brže od placebo grupe. Rezultati su pokazali da je remdesivir skratio trajanje simptoma teško oboljelih sa 15 dana na 11 dana. Pacijenti koji su primali remdesivir imali su nešto nižu stopu smrtnosti – 8 posto u odnosu na 11 posto ali to nije bilo dovoljno da bi se mogli smatrati statistički značajnim u studiji.

Na osnovu navedenih podataka se ne može reći da li je to najbolji lijek, možda bi ispravniji izraz bio tretman za liječenje teško oboljelih od Covida-19, jer nedostaju opsežnije studije kako za ovaj tako i za druge potencijalne lijekove koji su u fazi ispitivanja. Ispitivanja učinkovitosti remdesivira provedena su samo na pacijentima u teškom stanju, nedostaju studije na oboljelim sa umjerenim simptomima bolesti, komparacija sa većim placebo grupama ispitanika i pacijentima koji se liječe standardnom terapijom. Studija provedena u Kini, na znatno manjem broju ispitanika pokazala je da remdesivir nije utjecao na poboljšanje stanja pacijenata u odnosu na standardnu terapiju. Nakon mjesec dana istraživanja pokazalo se da je umrlo 13,9 posto bolesnika koji su primali remdesivir, kao i 12,8 posto bolesnika u kontrolnoj skupini. Ta razlika nije statistički značajna.

Kada se govori o remdesiviru kao lijeku treba reći da spada u antivirotike i da se pokazao učinkovitim protiv širokog spektra korona virusa sličnih novom korona virusu te je vjerovatno u tom kontekstu i uključen u ispitivanja. Djeluje tako što “napada” enzim koji je virusu potreban da bi se razmnožavao unutar humanih stanica, odnosno zaustavlja mehanizam replikacije korona virusa.

  • Prema podacima državnog Ministarstva civilnih poslova, od 2.070 zaraženih osoba od početka pandemije u Bosni i Hercegovini – 960 pacijenata se oporavilo [Podaci od petka]. Imate li podatke o tome koje terapije su bosanskohercegovački ljekari primjenjivali u liječenju takvih pacijenata?

– Na web stranicama zdravstvenih ustanova u Bosni i Hercegovini u kojima se liječe oboljeli od Covida -19 mogu se naći odgovarajući protokoli/preporuke za liječenje prema kojima terapija zavisi od težine simptoma i kliničke slike oboljelih. Prema tim protokolima/preporukama pacijenti sa blagim simptomima bolesti liječe se samo simptomatski.

Terapija bolesnika sa srednje teškom kliničkom slikom bolesti uz simptomatsku terapiju koristi se lopinavir/ritonavir ili hlorokin/hidroksihlorokin/hlorokin fosfat. Neki protokoli uključuju i terapiju azitromicinom.

Terapija pacijenata sa izrazito teškom kliničkom slikom pored naprijed navedene terapije preporučuje se alfa-interferon i remdesivira (u slučaju dostupnosti). Također, kod ovih bolesnika po potrebi se uvodi i antimikrobna terapija. Ono što je potrebno naglasiti da se svakom pacijentu pristupa pojedinačno u odnosu na starosnu dob, komorbiditet, specifičnost i težinu kliničke slike.

  • Svijet s nestrpljenjem iščekuje vakcinu protiv novog korona virusa. Da li to znači da će, kada vakcina bude završena i puštena u upotrebu, uz ostale vakcine i ta ‘korona vakcina’ biti uvršetana u redovnu vakcinaciju djece?

Smatram da nismo još uvijek blizu tako željnoj i isčekivanoj vakcini protiv korona virusa. Kao i za sva druga slična oboljenja bilo bi dobro da čovječanstvo ima na raspolaganju vakcinu. Što se tiče eventualne redovne vakcinacije djece protiv oblijevanja od Covida-19, vjerovatno će se odlučivati na nivou Svjetske zdravstvene organizacije ili putem Svjetske zdravstvene organizacije. Čini mi se, da je trenutno po ovom pitanju dualan pristup. Postoje i oni koji su za a i oni koji se žestoko protive. U svakom slučaju treba raditi na imunizaciji.

  • Vlasti Bosne i Hercegovine nedavno su izvijestile o 22.800 tableta Hydroxychloroquine Sulphate koje će od poznate švicarske kompanije SANDOZ dobiti kao donaciju. Šta se do sada zna o tom lijeku u kontekstu Covida-19?

Hidroksihlorokin sulfat je antimalarik, lijek koji se osim za liječenje malarije koristi i u terapiji autoimunih bolesti – sistemskog eritemskog lupusa i reumatoidnog artritisa. U laboratorijskim uvjetima pokazao je djelovanje novi korona virus tako što utječe na sposobnost virusa da uđe u ćelije i najvjerovatnije blokira njihovu replikaciju. Činjenica je, da je u nedostatku lijekova za terapiju Covida -19, korišten nekim državama u kombinaciji sa azitromicinom ali nedostaju iskustva i rezultati dobiveni i na osnovu liječenja većeg broja pacijenata posebno onih sa težom kliničkom slikom kao i pouzdana poređenja po efikasnosti sa drugim antivirusnim lijekovima i njihovim kombinacijama. Također, treba naglasiti da je, prema dostupnim podacima, uvršten u protokole za liječenje Covida-19. Ono što je veoma važno naglasiti, ovaj lijek se ne smije uzimati preventivno i bez strogog nadzora ljekara zbog kardiotoksičnosti, poremećaja metabolizma i gastrointestinalnog sistema.

  • Na web stranici Novartis, u čijem sastavu posluje SANDOZ, također stoji napomena da su hidroksiklorokin i srodni lijek klorokin trenutno u fazi kliničkih ispitivanja kod liječenja Covida-19. Zašto je kompanija donirala nešto čija učinkovitost nije potvrđena? Zbog čega je BiH uopće tražila tu vrstu lijeka?

– Prema dostupnim podacima veliki broj zemalja se, zbog nepostojanja adekvatne terapije za Covid-19, odlučio za primjenu klorokina/hidroksiklorokina u terapiji oboljelih sa težom kliničkom slikom u kombinaciji sa antimikrobnim lijekovima. O tome svjedoče protokoli i preporuke za liječenje koje su ove lijekove uvrstili u terapiju.

Pretpostavljam da su odgovorni u Bosni i Hercegovini smatrali da bi bilo dobro da imamo određene količine ovih lijekova jer su uvršteni u protokole za liječenje a, također, mogli bi biti korisni i u slučaju da brojne studije koje su u toku pokažu njihovu učinkovitost u liječenju. Međutim, treba voditi računa i o tome ako se ne iskoriste u terapijske svrhe, što će se vjerovatno i desiti, ko će snositi troškove uništenja navedenih lijekova nakon isteka roka upotrebe.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO