Italijanski mediji: Val turista i val pandemije
Građani Italije će se od 3. juna moći ponovno slobodno kretati širom zemlje. Odluku državne Vlade pozdravili su svi ovdašnji mediji, posvećujući značajan prostor ukidanju karantina nakon skoro tri mjeseca.
Italija je prva u Evropi počela uvoditi drastične mjere u namjeri da spriječi širenje pandemije korona virusa. U regiji Lombardija i još nekim provincijama na sjeveru karantin je proglašen 8. marta, a tri dana kasnije u izolaciju je stavljena cijela država.
Do sada je na Apeninskom poluotoku ukupno zaraženo više od 230 hiljada osoba, ali je tokom maja broj novih registriranih slučajeva u stalnom padu (u subotu je zabilježeno nešto više od 400 pozitivnih).
Zabrana izlaska iz kuća je ukinuta 4. maja, a sredinom mjeseca je dozvoljeno kretanje unutar regija. Od srijede granica više neće biti, potvrdio je ministar zdravstva Roberto Speranza.
Najtiražniji dnevnik Corriere della Sera u subotu piše da bi ponovno otvaranje zemlje trebao biti „važan signal ekonomskog oporavka“ koji je Italiji itekako potreban.
Ova zemlja se usljed pandemije korona virusa suočava sa najtežom recesijom još od Drugog svjetskog rata. Svi ekonomski pokazatelji su alarmantni.
Prema izvještaju Centralne banke objavljenom u petak, bruto društveni proizvod bi mogao pasti između 9 i 13 procenata.
„Blizu smo tačke sa koje više nema povratka“, upozorava Patrizia De Luise, predsjednica Udruženja Confesercenti koje okuplja trgovce, turističke radnike, zanatlije i uslužne djelatnike.
„Mnogi poslodavci su suočeni sa nelikvidnošću i zbog toga je neophodno da Vladin plan oporavka bude operativan pod hitno“, dodaje De Luise.
Italijanska Vlada je kao odgovor na krizu dosad objavila tri paketa mjera za ekonomski oporavak – martovski „plan ozdravljenja“ vrijedan 25 milijardi eura, aprilski „program likvidnosti“ od 400 milijardi i majski paket stimulansa nazvan „novi početak“ od 55 milijardi eura.
Unatoč tome, utjecajna Udruga italijanskih industrijalaca Confindustria poziva na korjenite ekonomske reforme i spas milion radnih mjesta. Upozoravajućim porukama predsjednika ovog Udruženja Carla Bonomija, svoje naslovnice otvaraju torinska La Stampa i ekonomski Il Sole 24 Ore.
„Još čekamo precizne pokazatelje, ali procjene govore da bi između 700 hiljada i milion ljudi moglo ostati bez posla“, kaže Bonomi pa dodaje:
„Vidim politiku okupiranu samu sobom i izborima. Vidim jednu cijelu klasu menadžera koji građanima prodaju iluziju: pandemija je prošla, bit će sve kao i prije. I želim reći: Nije tako. Ili ćemo se istinski reformirati ili će Zemlja umrijeti. Italiji je potrebna operacija „istina“. Treba reći kako stoje stvari“.
Pohvale evropskom paketu
Polemike i oprečna mišljenja su gotovo izostali kad je u pitanju 750 milijardi eura vrijedan paket oporavka koji je sredinom sedmice predložila Evropska komisija i kojim su 172 milijarde namijenjene Italiji. Ipak, Il Post u svom komentaru upozorava da je put do realizacije dugačak te da su brojna pitanja neriješena.
„Čitanjem naslovnih strana pojedinih dnevnika mogao bi se steći dojam da je Italija osvojila na lutriji 172 milijarde eura. No, ključna riječ je da se radi o prijedlogu“, piše utjecajni online dnevnik.
Planom oporavka predviđeno je da će Italija iz evropskih fondova dobiti 81,8 milijardi eura pomoći za prevazilaženje krize te još 90,9 milijardi zajma.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
„Do realizacije ovog plana prilično je dug put koji podrazumijeva njegovo usvajanje u Evropskom parlamentu (na papiru, ne bi trebalo biti poteškoća sa brojem potrebnih glasova), zatim u Evropskom vijeću koje čine predsjednici i šefovi vlada država članica te u Vijeću EU, sastavljenom od nadležnih ministara.
U dva vijeća najdelikatnije mjere trebale bi biti donošene jednoglasno, što često iziskuje iznalaženje kompromisa. U svakom od ovih koraka, prijedlog Evropske komisije može pretrpjeti značajne izmjene čak i u svojim najosjetljivijim tačkama o kojima se raspravlja već mjesecima, uključujući ukupan iznos fonda, način prikupljanja i raspodjele novca te uvjete koje države trebaju ispuniti.
Zemlje čije vlade imaju konzervativniji pristup ekonomskim pitanjima, poput Danske, Švedske i Austrije, mogle bi se pojaviti s novim kontraprijedlozima plana. Međutim, neovisni promatrači vjeruju da će pritisak zemalja kojima je usvajanje plana u interesu biti dovoljan da za plan glasaju i oni najkonzervativniji“, piše Il Post, te zaključuje da će vjerovatno proći nekoliko mjeseci prije prvih tranši.
Hitne i strukturne reforme
Rimska La Repubblica nastavlja seriju članaka o reformi školstva i otkriva nove dijelove plana za povratak đaka u klupe u septembru.
Ambiciozna reforma podrazumijeva skraćivanje školskog časa na 40 minuta, smanjivanje broja djece prisutne na nastavi, povećan fond časova na otvorenom, za 15 posto više učitelja i nastavnika u školama…
„Djeca u učionicama neće biti fizički odvojena pregradama, o čemu se razmišljalo, niti će biti smanjivani razredi. No, bit će ograničen broj djece koja će u svakom trenutku prisustvovati nastavi, na od 10 do 15. Na taj način će se moći poštivati propis o obaveznom razmaku od 1 metra. Također, svi će učenici i nastavnici biti dužni nositi masku“, stoji u planu koji prenosi Repubblica.
Izvor: Al Jazeera