Respiratori na Balkanu, između državne tajne i malina

U pojedinim državama je jako teško doći do tačne informacije o količini, stanju i upotrebljenosti respiratora, poput Hrvatske ili Srbije (EPA)

Od državne tajne do poljoprivrednog dobra – tako bi se ukratko mogla objasniti regionalna priča o respiratorima, uređajima koji su u žiži javnosti uslijed pandemije korona virusa. Širenje covid-19 na Zapadnom Balkanu dovelo je do skoro svakodnevnih kalkulacija koliko ovih uređaja ima, kao i o „herojskim“ pričama dobavljanja istih za „potrebe našeg naroda“.

Ipak, u pojedinim državama je jako teško doći do tačne informacije o količini, stanju i upotrebljenosti respiratora, poput Hrvatske ili Srbije.

Sa druge strane, bez ikakvih problema smo dobili odgovore iz Crne Gore ili iz bosanskohercegovačkog entiteta Federacija BiH (drugi entitet Republika Srpska može se uvrstiti sa ranije spomenutim dijelovima Balkana koji teško ili nikako ne dijele informacije o ovome).

Podgoričko-beogradski sporovi

Krenimo redom, odnosno kako smo dobili odgovore na jednostavne upite poslate nadležnima (vladama, upravama civilne zaštite…) – koliko imate respiratora, da li planirate nabavljati još, da li su neki u tranzitu…

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Tako su na upit Al Jazeere skoro pa isti dan odgovorili iz Ministarstvo zdravlja Crne Gore kazavši nam kako „crnogorski zdravstveni sistem trenutno ima 151 respirator“, te kako se „uskoro očekuje dopremanje još 55 koji su naručeni“.

„U narednom periodu planirana je dodatna nabavka te bi u konačnom naš zdravstveni sistem raspolagao sa oko 315 uređaja koji se koriste kao potpora za pacijente sa teškim respiratornim problemima“, navode iz ovog Ministarstva.

Ni ova država nije prošla bez sporenja kada su u pitanju ovi uređaji. Dosta je bilo trzavica na relaciji Beograd – Podgorica tokom marta kada je crnogorski Fond za zdravstveno osiguranje naručio pet respiratora od predstavnika švedskog proizvođača čije je sjedište u Srbiji.

Uređaji nisu preuzeti jer je blokiran izvoz takve robe u međuvremenu i oni su prodati drugoj firmi u Srbiji. Nakon brojnih optužbi između dvije prijestolnice, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u nekoliko navrata ponudio da pet respiratora pokloni Crnoj Gori što je ona opetovano odbijala.

Maline sa kineskom konekcijom

Drugi odgovor, nakon crnogorskog, dobili smo od entitetskog Ministarstvo zdravstva FBiH koje je navelo kako u ovom dijelu Bosne i Hercegovine nabavku respiratora provodi Federalna uprava Civilne zaštite (FUCZ).

„Zdravstvene ustanove na području Federacije BiH, prema podacima kojima raspolažu Zavod za javno zdravstvo FBiH i Federalno ministarstvo zdravstva, trenutno raspolažu sa oko 260 respiratora i taj broj se mijenja obzirom da pristižu pojedine donacije“, navodi se u odgovoru Ministarstva koje smo dobili.

Nedavno je pristigla nova pošiljka na sarajevski aerodrom sa 80 respiratora iz Kine, očekuje se njih još 20, a cijeli posao je „težak“ 5,4 miliona eura. Taj posao je, međutim, privukao ogromnu pažnju javnosti, ali i institucija koje su pokrenule istrage. Traže se i dodatne, pa je tako FUCZ od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo zatražila hitno pokretanje istrage kako bi se ispitali, kako je navedeno, “neobjektivni i krivi navodi”.

U zahtjevu se navodi kako se posljednjih dana u medijima „iznose neistine i vodi neprimjerena kampanja protiv Vlade Federacije BiH, Federalnog štaba civilne zaštite kao vladinog tijela koje rukovodi akcijama zaštite i spašavanja i Federalne uprave civilne zaštite kao stručne službe, a u vezi sa nabavkom respiratora za potrebe medicinskih ustanova zbog pandemije koronavirusa”.

Podsjetimo, FUCZ odobrila je firmi za proizvodnju malina „FH Srebrena malina“ 5,4 miliona eura da iz Kine nabavi 100 respiratora za najteže bolesnike. Potom je stiglo 80 spomenutih uređaja koje je dočekao federalni premijer Fadil Novalić. U međuvremenu, iz Tužilaštva Kantona Sarajevo kao i Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) pokrenuli su provjere da li postoje elementi krivične odgovornosti u ovoj nabavci.

Vlasnik firme i televizijski voditelj Fikret Hodžić rekao je da je ponosan što je uspio u kratkom roku uvesti respiratore koji su, kasnije je objavljeno, nepodesni za bolničku upotrebu. Također, prisutne su i kalkulacije o cijeni uređaja i profitu „FH Srebrena malina“ iz ovog posla.

RS: Kontaktirajte bolnice

Početkom mjeseca aprila je objavljen posljednji, zbirni podatak koliko Republika Srpska, drugi bh. entitet ima uređaja koji su prijeko potrebni osobama koje su u jako teškom (kritičnom) stanju uslijed zaraze koronavirusom.

Na naš upit iz entitetskog Ministarstva zdravstva nisu odgovorili već su nas upućivali da kontaktiramo desetak bolnica koje rade u ovom dijelu BiH kako bi tako doznali podatak o broju respiratora.

Indikatori potrebe respiratora

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), kod 80 posto ljudi koji obole od covid-19, što je naziv bolesti koju izaziva korona virus, nema potrebe za bolničkim liječenjem.

No, u prosjeku se ozbiljno razboli jedna od šest osoba. Ukoliko se stanje pogorša pacijenti, između ostalog, mogu imati ozbiljne probleme sa disanjem. Korona virus izaziva respiratornu infekciju, a u težim slučajevima oštećenja pluća. Ukoliko su zahvaćena oba krila, dolazi do akutnog otkazivanja pluća.

Ljekari određuju da li je respirator potreban u zavisnosti od toga da li koncentracija kisika u krvi padne ispod 90 posto (kod zdravih osoba, ona je u prosjeku 95-100 posto). Drugi parametar je povećanje broja udisaja i izdisaja, jer pacijent ubrzano diše pokušavajući da dođe do vazduha. Normalan broj udisaja i izdisaja je 16-20 u minuti.

„Trenutno u Republici Srpskoj imamo 72 respiratora, a treba da nam stigne još 20. Očekujemo da ćemo uskoro dobiti još. O brojevima ne mogu govoriti, jer još nisu potpisani ugovori, ali smo završili cijelu proceduru“, rekao je entitetski ministar zdravstva Alen Šeranić.

Nekoliko dana kasnije, Almir Badnjević iz sarajevske kompanije Verlab za Al Jazeeru je naveo kako u RS, prema njegovim podacima, ima 76 respiratora.

Tokom mjeseca aprila su mediji prenosili kako su određene kompanije iz ovog dijela BiH odvajale sredstva za kupovinu dodatnih uređaja, kao i da su dolazile donacije medicinske opreme iz Srbije.

Ono što predstavlja poziv na dodatni angažman u RS-u je činjenica da se posljednjih dana bilježi veći broj oboljelih i smrtnih slučajeva nego što je to bilo u proteklom periodu. Zaključno sa posljednjim danom aprila, samo u Banjaluci je zabilježeno ukupno 419 slučajeva što je skoro četvrtina ukupnog broja oboljelih.

Bez odgovora na upite

Sjeverna Makedonija je nedavno dobila donaciju od 12 respiratora, pa se broj ovih aparata u toj državi povećao na 132 pošto je od ranije bilo njih 120. I ovaj podatak nam je proslijedila kolegica iz Skoplja, a ne Ministarstvo kojem smo poslali upit.

Odgovora nije bilo ni sa Kosova. Ranije je Faik Hoti, glasnogovornik Ministarstva zdravlja, istakao kako Kosovo ima 142 respiratora, te kako je naručeno još 50, čija se isporuka očekuje krajem aprila i tokom maja.

Iako su nam potvrdili primitak maila i upita, te nekoliko dodatnih upita, ni nadležni iz Hrvatske nisu poslali nikakav odgovor. Ministar zdravlja Vili Beroš je prije nekoliko sedmica kazao kako ova država trenutno ima 800 respiratora, a u toku je nabavka još 300.

„U regiji Zagreb ima 240 respiratora, u riječkoj regiji 55 respiratora, u splitskoj regiji 112 respiratora, a u regiji Osijek 55 respiratora. To su stacionarni respiratori, a imamo još oko 300 transportnih respiratora“, kazao je on.

Prema procjenama hrvatskih epidemiologa, uz trenutne mjere predostrožnosti, moglo bi oboliti oko 0,66 posto, odnosno oko 2.300 stanovnika Hrvatske, a za njih 140 bi mogli biti potrebni respiratori.

Nabavke “na polu-crno”

Premijerka Srbije Ana Brnabić je sredinom marta kazala kako je u Srbiji broj respiratora državna tajna, te kako ih ima dovoljno. Nešto kasnije je predsjednik ove države Aleksandar Vučić kazao kako ima više od 1.000 respiratora u Srbiji i kako će ih biti nabavljeno još 500.

Uz sva nastojanja i kontaktiranja Ministarstva zdravlja, Vlade Srbije i Predsjedništva Srbije (za koje su nam kazali da je prava i jedina adresa za ovu tematiku), zvaničnog odgovora nismo dobili.

Od 14. marta pa naovamo, u nekoliko navrata je Vučić objavio kako je stiglo nekoliko respiratora. Tako je „na polu-crno“ 14. marta stiglo njih 50, pa 18. marta još 18, tri dana kasnije je najavljen dolazak 200 pokretnih respiratora.

Sedmicu dana poslije toga, predsjednik Srbije rekao je u jednom intervjuu naveo kako je u sistem „ubačeno oko 400 novih respiratora“, kao da je „mimo toga plaćeno još 480”, koji bi trebali stići za osam dana.

Početkom aprila je prvi čovjek Srbije kazao kako je Srbija kupila 2.200 respiratora, u koje ne računa „onih 537 koji su već raspodeljeni“, dok je zastupnica SNS-a Marija Obradović 27. aprila kazala kako je Srbija naručila oko 4.000 respiratora od kojih će dobiti 1.500, a za ostatak će joj biti vraćen novac.

Izvor: Al Jazeera