Pandemija donosi porast korupcije i zloupotrebe javnih nabavki
Svakodnevni život se u mnogim zemljama u osnovi zaustavio u namjeri da se uspori zaraza korona virusa (COVID-19). Ovaj zatvoreni način života, ne samo da utječe na cjelokupan život, već utječe i na način ispoljavanja kriminala. Intenzivirane su prevare direktno vezane za korona virus, koje uključuju krijumčarenje lažnih lijekova, prodaju nekvalitetnih maski i sl., a u porastu su još neki drugi oblici kriminalnih aktivnosti i nasilja, na šta je upozorio i EUROPOL.
Vrlo važan segment u djelovanju kriminalaca i organizovanih kriminalnih grupa je njihova prilagodljivost. Kriminalci svaku situaciju koriste kako bi preusmjerili svoje djelovanje, odnosno koriste momenat krize u cilju prilagođavanja potrebama tržišta.
U tom brzom prilagođavanju kriminalci nemaju administrativnih prepreka koje usporavaju sve procese, što često ograničava vlasti koje poduzimaju aktivnosti na svim nivoima, pa i u trenutnoj situaciji kada su na snazi mjere u cilju smanjenja širenja COVID-19. Te mjere podrazumijevaju prekomponovanje planova suprotstavljanja kriminalu, što uključuje i ograničene policijske aktivnosti na redovnom protivkriminalnom djelovanju, odnosno policija je težišno angažovana na praćenju poštivanja mjera na smanjenju širenja COVID-19, a ne na suzbijanju kriminala. Naravno, takve izmjene režima rada policijskih organa primjetili su i kriminalci te pokušavaju biti korak ispred u pokušaju da razviju nove kriminalne aktivnosti.
Osim što je utjecalo na cjelokupno čovječanstvo, proglašenje pandemije izazvane COVID-19 je sigurno imalo utjecaja i na cjekolupan spektar kriminalnih aktivnosti na lokalnom, naconalnom i posebno transnacionalnom nivou, mišljenja je profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Eldan Mujanović.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
“Ključna odlika ljudskog ponašanja, uključujući i devijantno jeste sposobnost prilagođavanja novonastalim vanrednim okolnostima. U stručnoj javnosti postoji nepodijeljeno mišljenje kako je kriminalni milje brže nego se očekivalo u ovoj svetskoj krizi prepoznao niz prilika da se kroz različite aktivnosti razviju novi i unaprijede postojeći načini činjenja krivičnih djela, naročito onih iza kojih stoji lukrativna motivacija za sticanjem imovinske koristi. To se posebno odnosi na sposobnost učinitelja krivičnih djela da integriraju tj. objedine različite načine djelovanja sa informacionim tehnologijama djelujući na globalnom nivou”, dodaje Mujanović.
Dobra vijest je da je u državama regiona zabilježen pad ukupnog kriminala za oko 20 procenata, ali postoje zabrinjavajući znakovi da su neke vrste kriminala i prekršaji poput nasilja u porodici i prevara putem internetu u porastu, uz procjene da će se pojaviti i novi oblici kriminala.
“Kao direktna posljedica krize javljaju se vrlo sofisticirane kriminalne aktivnosti krivotvorenja lijekova i zaštitne opreme, uređaja za pomoć pacijentima zaraženim COVID-19, sredstava za sprječavanje nastanka bolesti i dr., koji se zatim promovišu i prodaju na online platformama čime se stiču ogromni iznosi nezakonite dobiti. Dakle, samo u ovoj oblasti imamo sticaj vrlo heterogenih krivičnih djela protiv intelektualnog vlasništva, protiv zdravlja stanovništva, u kombinaciji sa prevarama, a sve se dešava u virtuelnom svijetu cyber kriminala koji je definitivno jedna od najvećih opasnosti u vremenu u kojem živimo”, pojašnjava Mujanović.
Kriminalna djela karakteristična u periodu pandemije COVOID-19
Prvi izvještaji policijskih agencija u regionu govore da je kao posljedica pandemije COVID-19 došlo do više prestupa i kriminalnih djela unutar domova i zatvorenih prostora. Također, u BiH i regionu je već zabilježeno više slučajeva pojava lažnih inkasanata koji naplaćuju komunalne troškove, kao i drugih vrsta prevara unutar domova. U izvještaju naslovljenom “Kriminal na Zapadnom Balkanu u doba korone: Prva zapažanja”, koji je objavio Beogradski centar za bezbedonosnu politiku između ostaloga je navedeno da je po pitanju trgovine i krijumčarenja ljudi, tokom pandemije drastično smanjen dolazak migranata i izbjeglica u zemlje regije. “Ipak teško je utvrditi da li je došlo do pada ili rasta krijumčarenja ljudi”, te slučajeva trgovine ljudima, stoji u izvještaju.
Po pitanju opojnih droga, zbog otežane dostave izazvane ograničenjem kretanja, u najvećem dijelu regiona došlo je do malog skoka cijene marihuane. Ipak, marihuane i dalje ima u velikim količinama, što dokazuju hapšenja za vrijeme krize.
“U Srbiji je pronađena ilegalna laboratorija za proizvodnju marihuane, albanska policija je početkom krize u jednoj akciji zaplijenila 613 kilograma kanabisa. Heroina, pak, ima malo i loše je kvalitete, uglavnom se injektira subokson, ali se koriste trodoni i sintetičke droge kao zamena. U BiH je, nedavno stigao vrlo jeftin kokain – po cijeni od 30 eura za gram. Što se tiče stimulativnih droga, odnosno metamfetamina, u regiji je ima u velikim količinama. U Crnoj Gori nema velikih promjena u odnosu na period prije krize, osim da se ponekad dešava da korisnici droga dobiju manju količinu opojnih sredstava u odnosu na cijenu koju su platili”, navedeno je u izvještaju.
“S druge strane, u zemljama koje imaju hronične probleme sa organiziranim kriminalom snažne kriminalne organizacije se na lokalnom nivou pojavljuju kao alternativa vlastima i one pokušavaju da pruže pomoć stanovništvu koje se nalazi u izlolaciji čime jačaju svoj društveni legitimitet i podršku za neometano bavljenje kriminalnim aktivnostima”, smatra Mujanović.
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske u izvještaju navodi da otkako su počeli problemi s korona virusom, kriminal je u padu u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Za trećinu je više ubistava, ukupno 12, u prva tri mjeseca 2020. godine u usporedbi sa devet u prva tri mjeseca 2019. Veliki porast silovanja čak 39 u usporedbi s 14 u istom lanjskom razdoblju, ali drastični pad razbojništava – 171 u odnosu na 236, kao i teških krađa, ali i za petinu je pala krađa automobila – 139 u tromjesečju 2020. u usporedbi s 189 u istom lanjskom razdoblju.
Prema podacima Federalne uprave policije (FUP) za mart 2020. u odnosu na mart 2019. godine, smanjen je broj krivičnih djela za 10,91 odsto. Podaci MUP-a RS govore da je u Republici Srpskoj u martu 2020. evidentirano manje krivičnih djela za 27,9 odsto. Policija Brčko distrikta BiH zabilježila je da je u oblasti kriminaliteta zabilježeno smanjenje ukupno prijavljenih krivičnih djela, kao i saobraćajnih nesreća u odnosu na prethodni mjesec.
S obzirom da mnogo ljudi kupuje online ili radi od kuće, kriminalci se usmjeravaju i na prevare u cyber prostoru – prevare u trgovini medicinskom opremom, cyber napadi, ilegalna prodaja droge i medicinske opreme na dark webu.
“Kada je riječ o prevarama vezanim za zaštitnu opremu, odnosno pojavu lažnih inkasanata, ova Uprava policije nije imala prijavljenih krivičnih djela iz ovog segmenta, niti je imala prijavljenih novih oblika krivičnih aktivnosti. Odsjek za borbu protiv kompjuterskog kriminala, Federalne uprave policije kontinuirano poduzima mjere i radnje u cilju praćenja i dokumentovanja eventualnih krivičnih djela, te podnošenju adekvatnih izvještaja nadležnim tužilaštvima”, navedeno je u dopisu Federalne uprave policje.
Povećan broj slučajeva nasilja u porodici
Zabilježeni su i slučajevi povećanog broja nasilja u porodici, dječije i općenito zabranjene pornografije na Internetu, dok u državama kao što je BiH, gdje imamo vrlo visok stepen korupcije ova kriza također predstavlja priliku za ostavrenje dodatnog kriminalnog profita primarno putem zloupotreba u domenu javnih nabavki, navodi Mujanović.
“Korona i nasilje su pojmovi koji ovih dana nažalost idu zajedno. Mjesto gdje bi se svaka žena i djevojčica trebala osjećati najsigurnije, često je izvor najvećih prijetnji kod slučaja nasilja – njihov dom. Koronavirus sve nas upravo tamo smjestio na neko vrijeme, što je posebno teško za žene koje doživljavaju porodično nasilje”, izjavio je António Guterres, glavni sekretar UN-a, u apelu upućenom vladama svijeta, vezano za sigurnost žena.
Zvanični podaci nadležnih institucija u BiH kao i nevladinih organizacija govore da je porodično nasilje u periodu pandemije korona virusa u porastu. U mjesecu martu zabilježeno je zabilježeno 47 krivičnih djela iz člana 222 Krivičnog zakona FBiH, “Nasilje u porodici”, za koja je prijavljeno 46 lica, od kojih je 24 lišeno slobode. Tako je u odnosu na prošlu godinu povećan broj slučajeva za krivično djelo protiv spolne slobode i morala povećan za 100 odsto, (sa 6 slučajeva u martu 2019. godini na 12 u 2020. godini). Broj krivičnih djela protiv braka, porodice i mladeži u istom periodu je povećan za 36,71 odsto. Tako je samo u Hercegovačko-neretvanskom kantonu zabilježeno jedanaest krivičnih dijela nasilja u porodici u proteklih 30 dana. Prema izvještajima Operativnog centra civilne zaštite HNK može se primijetiti primjetan rast prijavljenih krivičnih djela nasilja u porodici. Na području istočne Hercegovine policija je u jednom danu (28.04.2020. godine) registrovala dva slučaja porodičnog nasilja, u Trebinju i Nevesinju, potvrđeno je u Policijskoj upravi Trebinje. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini je 27. aprila pozvala vlade na svim nivoima vlasti u BiH da preduzmu sigurnosne mjere na zaštiti žena i djece.
Budućnost trendova kriminaliteta ovisi o dužini trajanja pandemije COVID-19
Svi pokazatelji ukazuju na to da je došlo do evidentne promjene kriminalnih aktivnosti u regionu, gdje se generalno navodi da je zabilježen pad broja krivičnih djela. Međutim, istovremeno je zabilježen i porast pojedinih krivičnih djela karakterističnih za krize. Takođe je došlo do izmjene načina djelovanja kriminalnih struktura, te su evidentirane i neke nove kriminalne aktivnosti. Shodno tome policijske agencije trebalo bi da obrate posebnu pažnju, kako bi se mogli boriti protiv kriminala.
“Federalna uprava policije uzima u obzir prilikom izrade planova, procjena te drugih dokumenata, novonastalu situaciju izazvanu proglašenjem stanja nesreće prourokovane COVID-19 virusom, u cilju realizacije istih”, saopšteno je iz Press službe FUP-a.
Mujanović navodi da policijski organi skupa sa tužilaštvima koja su ključni organ krivičnog gonjenja svakako trebaju posvetiti više pažnje koruptivnim krivičnim djelima, jer se zasigurno može očekivati pojave zloupotreba u domenu javnih nabavki, prevara na štetu javnih budžeta i donatorskih sredstava, pranja novca i sticanja nezakonite imovine, jer nažalost neki ljudi će i ovakvu krizu nastojati iskoristiti za vlastito bogaćenje što ne samo da zaslužuje moralnu osudu nego i blagovremenu i učinkovitu krivično-pravnu reakciju i sankcionisanje.
“Također je važno da domaći policijski organi efikasno sarađuju sa kolegama iz ostatka svijeta, jer je evidentno da se organizirane kriminalne aktivnosti u domenu narko-kriminala nastoje revitalizirati, a slično se očekuje i u domenu krijumčarenja migranata koji su privremeno zaustavljeni na svojim rutama kretanja prema Zapadu. Prevare o kojima sam govorio u domenu lijekova, zaštitne opreme i uređaja zaliječenje pacijanata od COVID-19 su vrlo često međunarodnog karaktera pa je potrebno da i tu imamo razvijenu međunarodnu saradnju naših policijskih i pravosudnih organa”, poručuje Mujanović.
Izvor: Al Jazeera