Smjernice i preporuke EU za putovanja i godišnji odmor

Ponovno podizanje rampi na vanjskim granicama Unije planirano je tek za 15. juni (EPA)

Nakon nekoliko najava i odgađanja, Evropska komisija je u srijedu objavila nove smjernice i preporuke za postepeno i koordinirano otvaranje unutarnjih i vanjskih granica Evropske unije, odnosno za reaktiviranje Schengenskog sporazuma o slobodi kretanja ljudi, roba, usluga i kapitala. Sporazum je bio neprekidno na snazi od sredine juna 1985. godine do 14. marta ove kada ga je prvi put u 35 godina dugoj praksi prvi put do temelja skršio zajednički „nevidiljivi neprijatelj“ Covid-19.

Evropska zona slobodnog kretanja koju čine 22 članice Unije, Norveška, Island, Švicarska i Lihtenštajn, pretrpjela je udarac kakav niko, a pogotovo pobornici ideje o ujedinjenoj Evropi bez granica prije tri mjeseca nisu mogli ni zamisliti.

Sudeći prema najnovijim smjernicama Komisije, ponovno podizanje rampi na vanjskim granicama Unije planirano je tek za 15. juni, a po manje optimističnim prognozama neke članice Unije osobito one na jugoistoku Evrope će i tokom ljeta nastaviti vlastitu politiklu kako bi navodno i bez EU-a što spremnije dočekale drugi talas pandemije.

Imajući u vidu da „zdravstvena situacija u EU još uvijek ne opravdava generalno ukidanje ograničenja“, Komisija predlaže postepeni i koordiniran pristup koji započinje ukidanjem ograničenja kretanja između regija ili zemalja članica koje u dovoljnoj mjeri imaju slične epidemiološke situacije.

Polazeći od činjenice da turizam čini više od 10 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) EU-a, a sloboda kretanja i prekogranična putovanja su ključni faktori turizma, te imajući u vidu da „zemlje članice uspijevaju ograničiti cirkuliranje virusa“, Komisija preporučuje zemljama članicama da se dosadašnje stroge restrikcije slobode kretanja sinhronizirano, a ne pojedinačno, zamijene drugim „ciljanim mjerama“. Odluka o popuštanju graničnih kontrola je u nadležnosti svake članice, ali Komisija određuje status vanjskih granica Unije koje će  ostati zatvorene najranije do 15. juna ako se svih 27 članica bude pridržavalo prethodnih preporuka.

Strategija za oporavak turizma

Paket o turizmu i prometu koji je Komisija u srijedu objavila uključuje strategiju za oporavak turizma u ovoj i narednim godinama; zajednički pristup za uspostavu slobode kretanja i ukidanje ograničenja na unutarnjim granicama EU na postupan i koordiniran način; okvir za postupnu uspostavu putničkog prometa s jasnim garancijama za sigurnost putnika i osoblja; preporuke da se vaučeri učine atraktivnijom alternativom povratu novca za otkazana putovanja; te kriterije za sigurno obavljanje turističke djelatnosti i razvoj zdravstvenih protokola za smještajne objekte. Strategija postupnog otvaranja mora biti dovoljno fleksibilan kako bi se eventualno nova ograničenja mogla ponovo uvesti ako to epidemiološka situacija bude zahtijevala.

Komisija predlaže da se zemlje članice pri ukidanju ograničenja vode računa o tri glavna kriterija. Prvi je epidemiološki, drugi se odnosi na sposobnost provedbe mjera ograničenja tokom čitavog putovanja uključujući prelazak granice, te dodatne mjere kada nije moguće osigurati fizičko distanciranje. Treći kriterij uzima u obzir ekonomske i socijalne aspekte, pri čemu bi prioritet trebalo da imaju prekogranična kretanja u ključnim ekonomskim područjima, uključujući i osobne razloge.

U smjernicama se osobito ukazuje na načelo nediskriminacije prema državljanstvu. „Kada neka zemlja članica odluči dopustiti ulazak na svoj teritorij, to mora biti učinjeno na nediskriminatoran način, mora se omogućiti ulazak svim osobama bez obzira na državljanstvo i prebivalište koje imaju u državama ili regijama sa sličnom epidemiološkom situacijom“, navodi se u dokumentu Evropske komisije. 

Vaučeri ili keš

Komisija predlaže da vaučeri koje putničke agencije nude za otkazane aranžmane moraju biti opcija ali dovoljno atraktivna i za one građane koji su do sada insistirali isključivo na povratu uplaćenog novca, Povrat u kešu na čemu najviše insistira njemačka kancelarka Angela Merkel ustavno je pravo građana EU-a, ističe Komisija, te kao takvo ostaje i dalje neupitna mogućnost. Komisija stoga predlaže da se vrijednost vaučera produži na minimalno 12 mjeseci, da budu osigurani od bankrota kompanije koja ih je izdala i da se mogu unovčiti u roku od godinu dana ako se klijent na to odluči.

Od ostalih smjernica i preporuka većina se odnosi na zdravstvenu sigurnost građana tokom putovanja i oporavak putničkog, avionskog, željezničkog i brodskog transporta koje je koronavirus u potpunosti zauistavio i nanio još uvijek neprocjenjive štete.

Preporuke za građane: maske i fizička distanca i na putovanju

Što se tiče preporuka koje se odnose na građane osnovno je da zaštitne maske ostaju obaveza i na putovanjima pogotovo u situacijama kada tokom putovanja nije moguće u potpunosti poštovati mjere fizičke distance. ‘Olakšica’ je što maske ne moraju biti medicinske. Fizička distanca se mora osigurati na svim sigurnosnim pregledima i punktovima za predaju i preuzimanje prtljaga. Nizom mjera putnici će se također poticati da kupovinu karata, rezerviranje mjesta i check-in za putovanje obavljaju putem interneta. U lukama, na aerodromima, na željezničkim i autobusnim stanicama, trajektnim stajalištima i u javnom gradskom prijevozu moraju se osigurati posebne trake za razdvajanje putnika na propisanu distancu od najmanje 1,5 do 2 metra, a ukloniti klupe, stolove i sve ono što ohrabruje okupljanja ili ih tako postaviti kako bi se osiguralo održavanje fizičkog razmaka.

U autobusima, vlakovima ili trajektima može biti dopušteno manje putnika, a putnici koji ne žive u istom kućanstvu trebaju biti razdvojeni. Prometno osoblje treba imati odgovarajuću zaštitnu opremu, sredstva za dezinfekciju trebaju biti dostupna i vidljiva, a transportna vozila treba redovno čistiti i dezinficirati. Prodaja hrane, pića i drugih roba u prijevoznim sredstvima nije preporučljiva, a duty-free i druge trgovine trebaju osigurati kretanje putnika pomoću podnih oznaka i ograničiti broj kupaca te pojačati čišćenje i postaviti zaštitne pregrade na blagajni kako bi se fizički odvojili kupci od prodavača. Mobilne aplikacije s mjerama praćenja i upozoravanja zbog dolaska u kontakt sa zaraženim osobama mogu se koristiti na dobrovoljnoj osnovi. Takve aplikacije trebale bi funkcionirati prekogranično.

Avioni, vlakovi, autobusi, brodovi…

Nacionalni regulatori će u što kraćem roku donijeti protokole kojima će se osigurati pojačana ventilacija zraka pomoću zračnih filtera poput onih u bolnicama ili okomitim protokom zraka. Kretanje u avionu treba ograničiti i smanjiti svaku vrstu interakcije s posadom. Upravljanje protokom putnika unaprijediti ranijim dolaskom putnika, korištenjem elektronskog check-ina ili njegovo obavljanje na automatima; smanjenjem kontakta prilikom predaje prtljaga, sigurnosnog pregleda i provjere dokumenata, ukrcaja i u toku podizanja prtljaga. Prednaručivanje usluga i obroka kadgod je moguuće treba obaviti u vrijeme rezervacije. Na terminalima, mjestima za odmor uz autoputa, parkiralištim i benzinskim stanicama treba održavati visok stepen higijene i obavezno fizičko distanciranje.Tamo gdje se ne mogu osigurati odgovarajuće preduslovi javnog zdravlja, treba razmotriti zatvaranje takvih objekata. U gradskim autobusima treba koristiti zadnja vrata za ulazak putnika, a prozračivanje se vrši otvaranjem prozora umjesto uključivanjem klimatizacije. Sjedenje treba organizirati tako da roditelji s djecom sjede zajedno kada je to moguće, dok putnici koji ne pripadaju istoj grupi treba da sjede odvojeno i propisno udaljeni. U minibusu putnici ne bi smjeli sjediti pored vozača ako nije moguća fizička odvojenost. Ako je moguće, putnici se sami trebaju brinuti o svom prtljagu.

U željezničkom prometu učestalost i kapacitet vlakova treba pojačati kako bi se smanjio broj putnika po jednoj prijevozničkoj jedinici. Željeznički prijevoznici trebaju uvesti obaveznu rezervaciju sjedala u međugradskim i regionalnim vlakovima. Na kratkim putovanjima putnici trebaju između sebe ostaviti prazna sjedala, osim onih putnika koji su iz istih kućanstava. Željeznički prijevoznici trebaju koristiti sisteme brojanja putnika, osobito u prigradskim vlakovima radi upravljanja kapacitetom.Treba osigurati upravljanje protokom putnika na svim stanicama i čekaonicama ako se ne mogu osigurati odgovarajuće uslovi za očuvanje javnog zdravlja.Treba ohrabrivati putovanja u vrijeme izvan špice uvođenjem poticaja poput prilagođavanja cijena ili fleksibilnim radnim vremenom kako bi se izbjeglo nagomilavanje putnika. Vrata se trebaju otvoriti na svakoj stanici radi provjetravanja.

Korisno, ali neobavezujuće i prekasno

Uzimajući u obzir da je evropska turistička privreda od početka godine do sada svakog mjeseca gubila najmanje po milijardu eura, glavno izvršno tijelo Unije vjeruje da se pomjeranjem turističke sezone od 1. juna do kraja septembra ovaj vrlo važan sektor za EU, a za neke članice i ključni izvor budžetskih prihoda, može djelomično spasiti.

Za mnoge članice Unije najnovije smjernice su korisne, ali su nedovoljne i dolaze prekasno, osobito za Grčku, Španjolsku, Hrvatsku, Italiju i baltičke zemlje koje su zadnjih godina imale rekordan ras prihoda od turizma ili su im turistički prihodi najmanje trećina godišnjeg nacionalnog budžeta. Mnoge članice Unije su već krajem aprila i početkom maja započele samostalne pripreme za ovogodišnju turističku sezonu. Grčka je početkom maja najavila otvaranje granica sa susjednim zemljama i zemljama tradicionalnih turističkih dolazaka poput Srbije, Bugarske, Rumunije i Izraela. Litvanija, Letonija i Estonija su prošle nedjelje ukinule sva prekogranična ograničenja, a pregovori o proširenju baltičkog turističkog područja se vode i sa Finskom, Poljskom i Ukrajinom. Hrvatska je od ponedjeljka uvela „turistički način poslovanja“ i otvorila je razgovore  sa Česima o uspostavi avio-saobraćaja. Njemačka i Francuska razgovaraju o bilateralnom otvaranju granica, Austrija je među prvima najavila postepeno i dozirano otvaranja granica.

Iz smjernica i preporuka Komisije je nejasno da li će se putnicima izdavati obavezujući zdravstveni pasoš, ako hoće ko je za to nadležan i ko treba da snosi takve troškove – putnici, država iz koje turisti izlaze ili ona u koju dolaze da bi potrošili svoje ušteđevine za godišnji odmor. Do 15. juna bi navodno i ove dileme trebale biti razriješene.

Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen smatra da najnovije smjernice i preporuke treba prihvatiti kao „mjere za pametan način ljetovanja ove godine“ i početak vraćanja u „novu normalnosti“.

Izvor: Al Jazeera