Madad: Žrtvovanje ljudi zarad ekonomije ravno je genocidu

Madad: Mislim da je korona virus opomena svijetu da se konačno dozove i shvati ozbiljno ovakve prijetnje (Ustupljeno Al Jazeeri)

Syra Madad je stručnjakinja za podizanje spremnosti u borbi protiv patogena, kojoj je u opisu posla priprema medicinskih radnika za eventualno izbijanje i širenje virusa, zbog čega je posljednjih mjeseci u 11 gradskih bolnica u New Yorku nadgledala odgovor na pandemiju Covid-19.

Njen doprinos zdravstvenom sektoru i njena uloga u pripremi osoblja javnog zdravstva za slučajeve poput aktuelne pandemije, dokumentovani su u Netflixovoj doku-seriji Pandemic, čija se premijera podudarila s epidemijom novog tipa korona virusa, a u kojoj Madad otvoreno upozorava na mogućnost nove pandemije.

„Ako pogledate izvještaje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), vidjet ćete da se u svijetu svake godine pojavi na hiljade klastera različitih bolesti. Zapanjujuće je kako je malo potrebno da se neke stvari poklope pa da jedan od tih klastera preraste u epidemiju, a nakon toga i u pandemiju. S obzirom na iskustvo i informacije koje sam skupljala godinama, znala sam da je naredna pandemija neizbježna i da je samo pitanje vremena kada će se dogoditi“, kaže Madad u razgovoru za Al Jazeeru.

  • S obzirom na to da ste i Vi bili pozitivni na novi tip korona virusa, možete li podijeliti s nama svoje iskustvo? Kako je to izgledalo i koliko je bilo teško, naročito ako uzmemo u obzir da ste u januaru ove godine treći put postali majka?

Prije svega želim naglasiti da je virus tako lako prenosiv da nisam mogla shvatiti gdje sam se zarazila. Ovaj virus je još uvijek nov i o njemu veoma malo znamo, ali poznato je da izaziva različite kliničke slike pa tako neki ljudi nemaju nikakvih simptoma, dok neki imaju teška oboljenja. Imajući to u vidu, sretna sam što niko u mojoj porodici nije imao teže simptome virusa. Svi smo imali uobičajene simptome gripe – temperaturu, kašalj i opću malaksalost. Iako nam dosad dostupne informacije sugeriraju da djeca nisu u rizičnoj grupi, činjenica je da mi još uvijek nemamo sve informacije i da ne možemo sa sigurnošću reći da je to tačno. Upravo zbog toga sam bila uplašena za svoju djecu, ali na svu sreću preboljela su virus bez komplikacija. U mojoj porodici ja sam imala najteže simptome – izgubila sam čulo mirisa i ukusa, nisam imala kratak dah, ali sam imala lakši oblik upale pluća. Sve vrijeme sam bila u kontaktu sa svojim ljekarom i mislim da je to od ključne važnosti, jer je neophodno da pratite svoje stanje i pravovremeno reagujete.

  • Kako se moglo dogoditi da se korona virus u tako kratkom periodu proširi po cijelom svijetu i izazove pandemiju i kakav je, prema vašem mišljenju i ocjeni, sveukupni odgovor svijeta na pandemiju?

Užasna istina je da je cijeli svijet podbacio kada je u pitanju spremnost na ovakve izazove. Činjenica je da jednostavno nismo dovoljno ulagali, pratili i komunicirali i da nas je to dovelo do ove tačke. Da smo mi u SAD-u na vrijeme reagovali kao nacija, ali i da je svijet ujedinjeno i pravovremeno reagovao, vjerujem da bi utjecaj korona virusa bio dosta manji. Mislim da je korona virus opomena svijetu da se konačno dozove i shvati ozbiljno ovakve prijetnje. Novi virusi će se sigurno pojavljivati, a na nama je da na vrijeme reagujemo kako ne bismo imali ovakvu krizu svako nekoliko godina. Ono čega ljudi vjerovatno nisu svjesni jeste da su epidemije konstantno prisutne – prethodnih godina smo imali epidemiju ospica, Zika virusa i ebole koja je 2014. godine, kada je bila na vrhuncu, odnijela veliki broj života, a koja je i dalje prisutna kao epidemija na području Konga. Upravo zbog toga svijet mora biti spreman da prati, pronalazi i sprečava masovno širenje ovakvih bolesti.

Dvije ključne stvari koje moramo imati kako bi se lakše odbranili od infektivnih bolesti su politička volja i finansijska podrška. Bez dobre političke podrške jednostavno nije moguće boriti se protiv prijetnje koja ne poznaje granice. Veoma je važno da nauka i struka donose odluke kada su ovakve krize u pitanju, ali svjedočimo politizaciji pandemije jer u nekim zemljama politika diktira ili donosi odluke.

Treba napomenuti da smo jaki onoliko koliko je jaka najslabija karika, odnosno da je globalno javno zdravstvo jako onoliko koliko je jako zdravstvo u najsiromašnijim zemljama svijeta. Jer kao što smo vidjeli na primjeru korona virusa, epidemija u nekoj zemlji trećeg svijeta od nas je udaljena jednim avionskim letom, a SAD u jednom danu ima 44.000 letova. Naprosto je nemoguće iskontrolisati sve ljude koji dolaze i odlaze i na taj način kontrolisati širenje virusa. A znamo da je dovoljna samo jedna osoba da pokrene lavinu pandemije.

  • U SAD-u je stanje krajnje dramatično. U isto vrijeme, predsjednik Trump konstantno potencira oporavak ekonomije, a mnoge savezne države već popuštaju mjere. Kako to komentarišete? Svjedočimo li nemilosrdnom kapitalizmu koji ekonomiju stavlja ispred ljudskih života?

Moramo zaštititi sve ljude, ovo nije vaganje između zdravlja i novca. Naravno da moramo misliti od čega će ljudi živjeti i izdržavati svoje porodice, ali ne po cijenu tuđeg života. To je ravno genocidu, jednostavno je neprihvatljivo razmišljanje prema kojem bismo trebali pustiti određeni broj osoba da umre kako bismo otvorili fabrike i obnovili ekonomiju. Mislim da je ključ u balansu. Dakle, ako želimo što prije otvoriti fabrike, moramo pobijediti virus, a da bismo pobijedili virus, moramo imati dovoljno testova. Nakon toga moramo imati jaku infrastrukturu i zdravstvo koje će pratiti kontakte zaraženih i izolovati ih, a u isto vrijeme moramo znati način zaraze.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Najveći broj slučajeva zaraze u New Yorku potječe od bliskih kontakata, što potvrđuje konstataciju da moramo pravovremeno reagovati da bismo spriječili širenje virusa. Jedan od načina na koji mi to pokušavamo raditi jeste da ljudima koji su oboljeli, a kojima nije potrebna liječnička pomoć, ponudimo smještaj u nekom od hotela koje smo sigurali kako bi bili izolovani i na taj način zaštitili svoje najbliže.

U borbi protiv virusa ključna je kontrola zaraze i osiguravanje neometanog rada zdravstva. Tokom inicijalnog vala epidemije bili smo svjedoci kako se zdravstveni sistem urušio zbog ogromnog broja oboljelih. Osim toga, jedna od najbitnijih stvari jeste zaštita zdravstvenih radnika koji su na prvoj liniji odbrane. Mi moramo zaštititi one koji liječe pacijente, jer u suprotnom neće imati ko da brine o oboljelima.

Dakle, ukoliko želimo sigurno izaći iz krize i ponovo pokrenuti ekonomiju moramo prvo odgovoriti na ove izazove, jer u suprotnom niti ćemo imati dovoljno ljudi za rad u fabrikama, niti će imati ko da ih liječi.

  • No, u isto vrijeme širom SAD-a su organizovani protesti protiv izolacije i restriktivnih mjera.

Mislim da je to što neki ljudi misle da virus ne postoji ili da nije opasan kako to mediji predstavljaju problem slabe informisanosti. Mislim da je ključ u istinitim i provjerenim informacijama. Veoma mi je žao vidjeti kako neki ljudi dovode sebe i svoje najbliže u opasnost, jer nisu informisani. Virus je opasan i jako zarazan, mi jednostavno želimo zaštiti sve pa i one koji ne vjeruju da virus postoji. Mjere nisu uvedene zato što mi želimo da neko ostane kući ili izgubi posao, već da se spasi što više života.

  • Koliko smo blizu vakcine, odnosno lijeka protiv Covida-19 na kojem ubrzano rade brojni stručnjaci i farmceutske kompanije i šta mislite o lijeku remdesiviru koji je odobren za liječenje ove bolesti?

Remdesivir sigurno nije najbolje rješenje, jer to nije lijek za Covid-19. Iako se pokazalo da ima nekog efekta u liječenju oboljelih pacijenata, procenat oboljelih kod kojih ovaj lijek djeluje nije značajan. Ipak, drago mi je da u ovom trenutku imamo nešto što bar malo olakšava pacijentima, ali bismo, dok ne pronađemo vakcinu, trebali tražiti efikasnija rješenja.

Što se tiče vakcine koju cijeli svijet nestrpljivo čeka, važno je naglasiti da nama treba vakcina koja će biti sigurna za upotrebu. Osim toga, važno je da znamo da je trenutno naše najbolje oružje fizička distanca, pranje ruku i izolovanje zaraženih.

  • Šta je sa kolektivnim imunitetom na koji se mnogi stručnjaci pozivaju? Da li je takav scenarij uopće moguć?

Da bismo imali takozvani imunitet krda prvo se mora zaraziti 60 do 70 posto populacije, prirodnim putem ili izlaganjem populacije virusu. Ovo jednostavno nije prihvatljivo, jer se kosi sa svim principima medicine, ali i zdravog razuma. Jednostavno, ne možete ljude namjerno izlagati riziku kako bi neki drugi stekli imunitet.

  • Zbog čega je masovno testiranje na kojem mnoge zemlje insistiraju važno i može li ono ubrzati kraj pandemije?

Virus se prenosi sa čovjeka na čovjeka, a znamo da jedna osoba u roku od pet dana može zaraziti 245 drugih i zbog toga nam je bitno da što prije otkrijemo zaražene i izolujemo ih. Zbog toga je masovno testiranje jedan od najboljih alata za borbu protiv ovakvih tipova bolesti, bez obzira na to da li imamo ili lijek ili ne. Na taj način bukvalno presjecamo lanac zaraze.

  • Kada bi se prema vašem mišljenju stanje moglo vratiti u normalu?

Mislim da kriza uzrokovana aktuelnom pandemijom nije ni blizu svog kraja i zbog toga apelujem na ljude širom svijeta da se naviknu na „novu normalu“. Socijalna distanca, maske i pranje ruku ostaju dio naše svakodnevnice sve dok ne dobijemo vakcinu, a možda i nakon toga, sve dok ne dobijemo taj takozvani imunitet krda.

Izvor: Al Jazeera