Budućnost pozorišta: Imamo zadatak da smislimo svijet iz početka

Korona kriza je nametnula pitanja o budućnosti teatra i eventualnoj mogućnosti njegove digitalizacije (EPA)
Korona kriza je nametnula pitanja o budućnosti teatra i eventualnoj mogućnosti njegove digitalizacije (EPA)

Mjere zaštite uvedene u cilju suzbijanja širenja novog tipa korona virusa, koji je rekordnom brzinom “protutnjao” cijelom planetom, na neko vrijeme su zaustavile društveni i kulturni život u njegovom primarnom obliku.

Sve te aktivnosti premještene su u digitalno okruženje pa smo prethodnih mjeseci pratili online repertoare pozorišnih kuća u regiji, ali i svijetu, te uz nekoliko klikova u udobnosti vlastitog doma uživali u pozorišnim izvedbama koje smo odlučili pogledati.

Pokazalo je to važnost umjetnosti i kulture u čovjekovom životu, ali i nametnulo pitanje o budućnosti teatra i eventualnoj mogućnosti njegove digitalizacije.

Savremeno pozorište je daleko od svojih ritualnih početaka, no sve njegove promjene pratila je jedna konstanta – izvođenje uživo i interakcija s publikom. Upravo iz tog razloga je mnogima nemoguće spojiti digitalni okvir koji pozorište smješta u virtuelni svijet i umjetnički izraz pozorišnih aktera.

“Moram priznati da ne vjerujem baš previše u digitalni teatar. Jer, šta se to danas, u situaciji sa korona virusom, smatra digitalnim teatrom? Ništa drugo do gledanje snimaka predstava putem web portala i socijalnih mreža, a to je nešto što se radilo od kada je televizija kao medij ušla u naše domove još u prošlom stoljeću. Ljudi i dalje gledaju predstavu koja je snimljena u pravom teatarskom okruženju i koju su izveli živi glumci. Nema tu ništa digitalno, virtualno, osim samog medija putem kojeg se predstava gleda, a to nije ništa drugo nego ‘topla voda’ koja je odavno u upotrebi”, kaže Vedran Fajković, dramaturg Kamernog teatra 55 iz Sarajeva.

Izazovi savremenog pozorišta

Vesna Bogunović, teoretičarka umjetnosti i umjetnička sekretarica Bitef teatra iz Beograda ističe da je “teatar u doba korone deo života u doba korone” i dodaje kako niko ne može sa sigurnošću predvidjeti kako će se teatar suočiti sa ovom transformacijom.

“Scenski prostor je otvorio svoje granice kako bi odgovorio na izmenjene ideološke, političke, kulturne i umetničke okolnosti. Rastuće mogućnosti povezivanja sa publikom biće izazov za pozorište”, kaže Bogunović.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Čovek je prirodno biće – danas očarano digitalnim svetovima, koje je sam izgradio, uspostavljajući ih za matične. Prirodu je zaboravio i odbacio. Naš zadatak nije bio da otvorimo portale za apstraktni, tzv. šarmantni pristup sadržajima, koji se usled haosa informacija doživljavaju u dahu, već da ukažemo da su u pitanju proces, dom, mesto susreta i druženja, stvaranja, nadogradnje… koji uključuju sve posetioce i pretvaraju ih u učesnike, autore, istraživače… Reč je o brizi o publici, odnosno ljudima, onoj vrsti koja jedina poseduje kulturu”, dodaje.

Nihad Kreševljaković, direktor Internacionalnog teatarskog festivala MESS, smatra da nas je situacija uzrokovana koronakrizom dodatno približila online prikazivanju predstava što je, dodaje, već duže vrijeme praksa u drugim zemljama.

“To je pomoćno sredstvo, nešto što nam neke stvari približava kada nismo u mogućnosti vidjeti ih na našim scenama”, kaže Kreševljaković.

Ipak, ističe, pozorište može opstati samo kao živa interakcija umjetnika/ca sa publikom.

“O tome nema dileme. Svakako da smo svjesni da će ova situacija vjerovatno potrajati, bar dok se ne pronađe vakcina ili lijek, a da su pozorišta i ta vrsta događaja u kojima se u jednom prostoru okupljaju ljudi biti među zadnjim koja će ponovo postati dijelom naše svakodnevnice. Drugim riječima, kada naredni put odete u pozorište znat ćete da je ova drama a u kojoj sada živimo napokon prošla”, ističe Kreševljaković.

Njegovo mišljenje dijeli i Fajković koji smatra da smo još uvijek poprilično udaljeni od digitalnog teatra.

U korak s vremenom

No, u isto vrijeme pozorište mora ići u korak s vremenom, a samim tim i uvažavati osobenosti novih tehnologija i savremenih načina komunikacije.

„Potrebni su sistematski napori kako bi se u novim društvenim uslovima sagledale i proširile granice, podsticali, negovali i ostvarili inovativni umetnički sadržaji i savremena komunikacija u pozorištu. Istovremeno je razvoj  informatičko – digitalnih tehnologija omogućio otvoreni prostor za protok informacija i doneo nove perspektive i pristupe arhivima i arhivističkoj praksi, značajno ih unapredio i učinio kvalitetnijim i efikasnijim“, kaže Bogunović.

Upravo zbog toga je inicirala projekt digitalizacije sadržaja Beogradskog internacionalnog teatarskog festivala Bitef i Bitef teatra koji je realizovan 2018. i 2019. godine, a koji je podržalo Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije.

“Ove internet prezentacije su deo šire platforme gde se prvi put u praksi, na organizovan i po kvantitetu značajan način primenjuju u potpunosti preporuke Nacionalnog okvira za digitalizaciju periodičnih izdanja u Republici Srbiji. Njihova realizacija zahteva upotrebu najsavremenije opreme, metoda i aplikacija. Digitalizovanjem dela bogate, složene i uglavnom retke umetničke građe u saradnji sa Univerzitetskom bibliotekom Grada Beograda, kao strateškim partnerom, ova online izdanja predstavljaju autentičan enciklopedijski zapis visoko rangirane kulturne institucije”, kaže.

Podsjeća da je Bitef teatar je još pre dvadesetak godina prepoznao važnost digitalizacije te je, u namjeri da brižljivo čuvan materijal ne nagrizu vrijeme i zastarjeli oblici skladištenja, započeo digitalizaciju svog arhiva (35 godina Bitefa na CD-romu).

Tokom trajanja vanrednog stanja Bitef teatar je na svom YouTube kanalu pokrenuo digitalno izdanje Filozofskog teatra zahvaljujuću kojem je publika tokom aprila imala priliku pratiti razgovore moderatora Srećka Horvata i Maje Pelević sa Bitefovim pozorišnim umjetnicima i postavljati im pitanja.

“Kako napominje pokretač projekta Srećko Horvat ‘U doba globalne pandemije, kada smo zatočeni u svojim kućama i moramo paziti na distancu, treba nam socijalna povezanost i kritičko mišljenje više nego ikad. Filozofski teatar zasad nastavljamo drugim sredstvima, dok se ponovo – nadam se uskoro – ne vidimo opet u pozorištu! Povratka na ‘dobra stara vremena’ ionako nema, jer ni ta stara vremena nisu bila dobra. Na nama je težak ali nužan zadatak da smislimo svet iz početka'”, kaže Bogunović.

A funkciju umjetnosti u različitim situacijama još jednom je prepoznao i Festival MESS zbog čega je objavio javni poziv bh. pozorišnim autorima/icama da svojim projektima iz domene scenske umjetnosti učine pozorište, nakon pandemijskog iskustva, prostorom intenzivnog susreta i razmjene na fonu historije istraživanja scenskog jezika Festivala MESS.

“Festival MESS će produkcijski podržati projekte koji će biti svojevrsna estetska platforma, a u duhu ovogodišnjeg naziva festivala Nostalgija za budućnošću. Na taj način Međunarodni teatarski festival – Scena MESS želi propitati naša iskustva pandemije u estetskoj formi kroz kreativne online teatarske produkcije, digitalne i inovativne tehnološke intervencije u scenskoj produkciji, originalne dramske tekstove na temu izolacije i iskustva globalne pandemijske krize, odnosno teatarsku produkciju u skladu sa svim epidemiološkim mjerama na savremeni ili klasični tekst. Cilj je istražiti teatarske produkcije savremenog ili klasničnog teksta, nove modele predstavljanja i procesa rada u teatru”, poručuje Kreševljaković.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Poeziju će svi pisati, najavio je Branko Miljković; jesu li se njegove riječi obistinile, kakva je savremena poezija i s kojim se problemima suočava –odgovore daje troje pjesnika iz Srbije.

13 Apr 2020
Više iz rubrike TEME
POPULARNO