Hrvatski logoraši pokreću tužbe protiv Srbije

Domovinski rat donio je niz problema koji i danas, tridesetak godina poslije, opterećuju svakodnevni život u Hrvatskoj, ali i međudržavne odnose više država nastalih raspadom SFRJ.

Jedno od takvih pitanja jesu i zahtjevi bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora koji su bili po raznim zatvorima u tada okupiranim dijelovima Hrvatske, ali i po brojnim mjestima u Srbiji.

Nepunih 30 godina od zatočenja bivši hrvatski logoraši odlučili su tužiti Srbiju i zatražiti isplatu odštete na ime nasilnog zatočenja, deportacija, svakoga dana provedenoga po logorima, kao i svake ozljede koju su zadobili u istim tim logorima.

Podrška Vlade RH

Dragutin Guzovski, bivši logoraš iz Vukovara, koji je u Sremskoj Mitrovici proveo šest i pol mjeseci, bio je taj koji je preko odvjetnika iz Novog Sada tužio Srbiju i pokrenuo ovu priču, koja iz dana u dan okuplja sve veći broj onih koji se odlučuju prikupiti potrebnu dokumentaciju i podnijeti tužbu.

Veliki vjetar u leđa njihovim nastojanjima jest i podrška Vlade Republike Hrvatske, koja je odlučila stati iza bivših logoraša i osigurati sredstva za potrebe podizanja tužbi. Dogovoreno je i osnivanje posebnog povjerenstva za pružanje pravne i stručne pomoći bivšim logorašima.

“Razgovaralo se o inicijativi Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) oko podnošenja pojedinačnih tužbi hrvatskih državljana, koji su bili zatočenici srpskih koncentracijskih logora tijekom Domovinskog rata, protiv Republike Srbije pred sudovima u Srbiji i Hrvatskoj, radi obeštećenja, odnosno naknade nematerijalne štete prouzročene zatočenjem”, izvijestili su iz Vlade RH.

Dogovoreno je da će se s nadležnim ministarstvima, osobito pravosuđa i branitelja, nastaviti konzultacije o potpori u pružanju pravne i stručne pomoći logorašima.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Više smo nego zadovoljni što iza nas i naših nastojanja konačno stoji i Vlada RH, kao i hrvatski premijer. Imamo apsolutnu potporu, tako da je na nama, bivšim logorašima, sada da prikupimo svu potrebnu dokumentaciju kako bi tužbe bile potpune. Treba znati i kako pri podizanju tužbi imamo i elemente europskog prava i tako se pripremamo za potencijalni EU postupak u Strasbourgu ako do njega bude došlo”, rekao je Guzovski, koji je i predsjednik podružnice HDLSKL-a za Vukovarsko-srijemsku županiju.

Pet hiljada tužbi

Pojašnjava kako su u svojim nastojanjima angažirali dva odvjetnička tima iz Novog Sada, kao i odvjetnike iz Vukovara, a da je rezultat svega podizanje tužbi zbog nezakonitog lišavanja slobode, deportacije i odvođenja u koncentracijske logore te nepoštovanja Ženevske konvencije. Dosad su podnijeli ukupno 45 tužbi na sud u Beogradu.

Njegov su put slijedila još 44 logoraša, a Guzovski kaže kako su sve u cijelosti obrađene. Održana su i pripremna ročišta i u postupku su glavne rasprave.

“Vjerujemo kako će sve biti održane do kraja ovoga mjeseca. U isto vrijeme članovi udruge zajedno sa odvjetnicima radimo na prikupljanju potrebne dokumentacije i podizanju dodatnih 2.000 tužbi protiv Srbije. Vjerujemo kako bi u konačnici tužbu protiv Srbije moglo podnijeti više od 5.000 bivših logoraša, koji će tražiti naknadu za sve ono što su proživjeli i doživjeli tijekom zatočeništva. Mi svakako nećemo odustati jer, ako ne uspijemo na sudu u Beogradu, Srbiju ćemo tužiti na europskom sudu u Strasbourgu. Želimo da se istina sazna i da logoraši budu obeštećeni za sve ono što su proživjeli”, kazao je Guzovski.

Dodaje i kako je kod njihovih zahtjeva sve kristalno jasno s obzirom na to da je JNA ta koja je bila sljednik bivše države te da, ako je preuzela sve iz tog vremena, onda treba preuzeti i obveze.

Govoreći o tužbama logoraša, Guzovski kaže kako sve one moraju biti potkrijepljene svim potrebnim pisanim dokazima, kao i svjedocima.

Tražit će naknadu za svaki dan proveden u logorima, za zatočenje, kao i za svaku ozljedu koju su zadobili u logorima ako se ona može povezati s tim vremenom. Pri naplati, ako bi se došlo do toga, cjenik bi bio određen poput onih koje osiguravajuća društva koriste prilikom ozljeda zadobivenih u prometnim nezgodama i slično.

‘Želimo istinu’

Predsjednik HDLSKL-a Danijel Rehak, koji je devet mjeseci proveo po raznim logorima (Dalj, Stajićevo, Sremska Mitrovica i Beograd), kaže da će i on svakako podnijeti tužbu protiv Srbije iako mu nije toliko stalo do novca koliko do toga da se sazna što su sve oni proživjeli tijekom zatočeništva.

Prema njegovim riječima, otprilike 30.000 građana Hrvatske prošlo je kroz razne logore širom okupiranih područja, Srbije i Crne Gore. Službeni podaci države kažu kako su u Hrvatskoj 7.802 bivša logoraša, a to su svi oni koje je popisao Međunarodni odobr Crvenog križa i koji su najmanje 72 sata proveli u zatočeništvu.

Rehak kaže kako je tako učinjena nepravda prema mnogim logorašima koji nisu ispunjavali te uvjete. Tako status logoraša nemaju ni branitelji i civili koji su ubijeni na Ovčari, kao ni mnogi koji su i po nekoliko godina bili zatočeni po raznim selima.

HDLSKL je evidentirao 70 logora u kojima su bili zatočeni građani Hrvatske. Za približno 300 logoraša zna se da su ubijeni po raznim logorima.

“Osobno ne podižem tužbu radi te odštete koju bismo mogli dobiti koliko radi toga da se konačno sazna istina o paklu tih logora. O tome se mora znati puno više, a isto tako moraju odgovarati i odgovorni za sve to što se po tim logorima događalo, a događale su se strašne stvari, od kojih mi i danas imamo brojne zdravstvene posljedice”, rekao je Rehak.

Kaže i kako su logoraši Srbiju tužili i na sudu u Zagrebu, gdje se i dalje vodi taj postupak, te da su tako krenuli u dva smjera sa svojim aktivnostima.

“Kako god to završi u Beogradu, mi ćemo biti zadovoljni. Ako to bude pozitivno po nas, super, jer ćemo konačno riješiti neke stvari. Ako nas, pak, odbiju, opet dobro, jer ćemo sudski proces nastaviti u Strasbourgu. Mi svakako poslije svega nećemo odustati, a sada konačno imamo i potporu Vlade Republike Hrvatske, što je jako važno”, rekao je Rehak.

Zavjet šutnje

Poslije sloma obrane Vukovara u logoru je završio i bivši ministar branitelja Predrag Matić, koji je danas zastupnik u europarlamentu. On je devet mjeseci proveo u logorima Stajićevo, Sremska Mitrovica i Niš, nakon čega je razmijenjen.

Unatoč svemu Matić kaže kako neće tužiti Srbiju za bilo kakvu naknadu štete za sve što je proživio tijekom tih 270 dana jer bi to trebala učiniti Hrvatska kao država.

“Nisam protiv odštete, ali osobno protiv Srbije neću podizati nikakve tužbe, ali ću rado dati sve potrebne dokumente i podatke Republici Hrvatskoj da tuži Srbiju. Meni Srbija nije ništa dužna, ali Hrvatskoj jest i to bi trebala svakako vratiti. Hrvatska država u lipu može izračunati koliko je do sada dala za svoje stradalnike i to sve tražiti od Srbije, koja je svakako odgovorna za sve to”, rekao je Matić.

Pojašnjava da je i on, kao i ostali logoraši, od Hrvatske obeštećen zbog toga što je završio u logoru i da mu je to vrijeme na neki način nadoknađeno. Smatra kako bi Hrvatska trebala iskoristiti tu činjenicu i od Srbije tražiti naknadu što je on otišao u mirovinu kao radno nesposoban u vrijeme kad je bio u punoj snazi.

Brojke kažu kako je on već 20 godina u mirovini iako bi u mirovinu, da je sve bilo normalno, mogao tek za devet godina.

Kaže i kako postoji problem što u Srbiji već gotovo 30 godina vlada svojevrstan zavjet šutnje kad je riječ o logorima u kojima su bili branitelji i civili iz Hrvatske. Podsjetio je kako je kao ministar 2010. na tu temu razgovarao s tadašnjim predsjednikom Srbije Borisom Tadićem, koji, kad mu je ispričao gdje je bio i kako je prošao, nije mogao vjerovati.

Dodaje i kako sve vrijeme iz Srbije govore kako oni nisu bili u ratu s Hrvatskom i da sve vrijeme negiraju postojanje logora na svome teritoriju. U prilog tome govori i da spomen-ploča, koju su htjeli postaviti na mjestu nekadašnjeg logora Stajićevo, već deset godina stoji u njegovoj garaži, jer im je to onemogućeno.

U međuvremenu su neki logoraši bili u Beogradu i kod Aleksandra Vučića, koji im je obećao da će ta ploča biti postavljena, pa čak i da će on doći tada u Stajićevo, ali ni od toga nije bilo ništa.

“Srbija se boji priznavanja logora jer bi tada sve te tužbe dobile na težini. Tek ostaje da se vidi koliko će značiti to što je Hrvatska punopravna članica Europske unije, dok Srbija tek obavlja pristupne pregovore i hoćemo li kao država moći nešto uvjetovati”, zaključio je Matić.

Izvor: Al Jazeera