Capak: Neozbiljno je tvrditi da će novog vala zaraze biti ili da neće

Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak, jedan od onih koji u ime struke i časnih ‘prvoboraca’ koji ‘na terenu’ vode bitku s korona virusom i potencijalno smrtonosnim oboljenjem COVID-19 i koji ispred Nacionalnog stožera civilne zaštite izvještava na redovitim dnevnim konferencijama za novinare, za Al Jazeeru govori o kriterijima popuštanja određenih mjera, zašto se nakon prvog očekuje i drugi val zaraze te pristupu problemu politike i struke te njihove suradnje, o čemu dio javnosti dvoji zbog, između ostaloga, za neke proturječnih i nedosljednih, odluka o zabrani rada trgovina nedjeljom, otvaranja vjerskih objekata, ali istovremeno zadržavanja strogih restrikcija za ugostiteljski sektor i neke druge djelatnosti i slično. 

• Iznenadno i nenajavljeno se dogodila velika promjena u vezi popuštanja mjera te se dopušta rad i u unutrašnjosti ugostiteljskih objekata, a ne samo na terasama. Kako je i zašto do toga došlo?

– Imamo jako dobru epidemiološku situaciju, imamo jako puno objekata koji nemaju mogućnost rada na terasama. Tu prije svega mislim na restorane, kod njih je problem vremena meteorološki gledano – u slučaju da počne padati kiša, oni ne mogu preseliti goste unutra. A mi smo što smo propisali epidemiološki okvir, koji je prilično strog s distanciranjem, defizinfekcijom i higijenom, zabranom zadržavanja na šanku i tako dalje, dakle mora se sjediti, određeni broj sjedećih mjesta mora biti. Mislim da smo postavili dobar okvir da sve to može funkcionirati bez opasnosti da se prenosi korona-virusna infekcija. S druge strane, primili smo jako puno pisama vlasnika objekata koji trenutno nemaju terase i ne mogu se na brzinu snaći da nađu nekakav prostor pa smo nakon malo šireg razmatranja i diskusije odlučili o tome da ćemo ipak otvoriti i objekte koji nemaju terasu, a oni koji imaju terasu mogu otvoriti i unutra i terasu.

• Može se čuti da je bilo jakih pritisaka ugostitelja s argumentima poput ‘zašto se u crkve može, a kod mene ne’. Je li to utjecalo na ovakvu odluku?

– Stalno se sve uspoređuje sa crkvom – to nema s tim nikakve veze. Čak se pokušavalo uspoređivati kazališnu predstavu sa crkvom, gdje je jedna određena dinamika koje u crkvi nema itd. Dakle, nema to nikakve veze. Mi smo naprosto zato što imamo dobru epidemiološku situaciju, odlučili da ćemo taj strogi epidemiloški okvir prenijeti i na unutrašnjost restorana i kafića. Naravno da će sada biti problem zbog kafića koji imaju mali kvadraturu, gdje neće moći unutra biti puno ljudi, ali smatramo da s takvom odlukom nikoga ne diskriminiramo, da dajemo svima mogućnost da otvore i funkcioniraju. A okvir je takav da sprječava i smanjuje rizik od prijenosa korona-virusne infekcije.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

• Radi se o bitnoj mjeri ne samo za ugostitelje nego za turizam općenito. Je li to doprinos pokušaju da se spasi turistička sezona koliko se spasiti uopće može?

– Naravno. Ako nam epidemiološka situacija dopusti, mi ćemo sve bitne gospodarske aktivnosti popustiti, naravno uz strogi epidemiloški okvir. Pa tako i turizam. Doći će uskoro na području Europske unije do rasprave i diskusije o tome kada će se i kako otvarati granice između zemalja EU-a. Dakako da i mi o tome razgovaramo i razmišljamo. Ako bude epidemiološka situacija povoljna, može se razmišljati o tome da se spasi ili iskoristi i dio turističke sezone.

• Jasno je da je javnost zbunjena kada se govori o novom korona virusu, o kojem i struka malo, iako sve više i više zna. Jedna od nedoumica u javnosti jest kako to da velik dio struke dok govori o tome da nisu posve sigurni što se tiče porijekla virusa, njegove prirode, funkcioniranja i slično, ipak tvrde da su prilično sigurni u novi val zaraze na jesen ili zimu. Otkuda te procjene? 

– Na temelju iskustava koje imamo s drugim sličnim virusima. Ovo je jedan novi virus, ali on spada u grupu korona virusa u kojoj su i drugi respiratorni virusi, obične prehlade više vrsta. Dakle, imamo slične viruse, viruse gripe i druge infekcije koji se prenose respiratornim putem i dominatno respiratornim putem kao ovaj. Pa uspoređujemo to i na temelju ovoga dosadašnjeg što znamo o ponašanju virusa, pokušavamo graditi scenarij. Naravno, tko god kaže da je siguran da će se dogoditi ovo ili ono, naravno da to nije točno i to je vrlo neozbiljno jer ne možemo biti sigurni, ne znamo kako će se definitivno virus ponašati. Ali nekakve  pretpostavke, procjene i različite scenarije pokušavamo razraditi.

• Znači li to zapravo da se poprilično ‘tapka u mraku’ i pokušavamo biti spremni na sve? 

– Naravno, sad preko ljeta će se smanjiti – sve respiratorne infekcije tijekom ljeta jenjavaju i smire se. Tako da i mi očekujemo da će tijekom ljeta biti manje ove bolesti. Ako na jesen ne bude dovoljan broj imunih ljudi, jasno je da će se infekcija vratiti – kako se brzo prenijela po čitavom svijetu iz Kine u 12. mjesecu, tako će se opet ponovno prenijeti na sve one koji nisu stekli imunitet i koji je nisu preboljeli. Ako ona preuzme to sezonsko ponašanje, kao što je to gripa ili obična prehlada, onda je to najvjerojatniji i najizgledniji scenarij.

• Kako odgovarate na neke optužbe o ‘politizaciji’ Stožera u vezi dijela odluka i mjera te njihovog popuštanja? I sami ste rekli da je nakon pohvala sve više i kritika…

– Ja sam u taj Stožer ušao po službenoj dužnosti, kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i od prvog dana do današnjeg se ponašam kao stručnjak epidemiolog, to je moja struka. Imam 35 godina iskustva na području epidemilogije, utjecaja okoliša na zdravlje. Javnost nije pretjerano zainteresirana za područje javnog zdravstva, javnosti je vjerojatno taj moj rad malo manje poznat. Međutim, ja sam, to uvijek ističem, sudjelovao u svim zdravstvenim krizama do sada, od Domovinskog rata naovamo, bez obzira koja je stranka bila na vlasti i koje je bilo političko okruženje. Smatram da taj posao znam raditi i kao takav sam se stavio na raspolaganje i ovome Stožeru. Kad se opasnost smanjila, ljudi su počeli propitivati političku pripadnost pojedinih članova Stožera iz razloga što se želi ovaj uspjeh Stožera – iz raznoraznih razloga, ja ne ulazim u te razloge uopće – taj stručni rad diskreditirati. Ono što ja uvijek kažem – ja sam došao u taj Stožer kao stručnjak, radio sam kao stručnjak također. Borba protiv korona virusa nikako nije završena i ja namjeravam, ukoliko to mogućnosti i moje zdravlje mi dopusti, završiti moju borbu do kraja.

• Zašto ste u jednom trenutku izjavili da ministri i Vlada određuju prioritete, iako se od početka naglašava da prioritete i mjere određuje struka?

– Mi određujemo mjere, to je točno, ali prioritete su predložili ministri, a ministri su onda svoje prioritete trebali, uz nas stručnjake, predstaviti na Vladi. A mi smo stručnjaci, dakle dr. Bernard Kaić i ja, smo sjedili na tim sjednicama i komentirali te prioritete – da li ih je moguće implementirati u ovom trenutku što se tiče epidemiološke situacije i kakve bi mjere trebalo propisati. Dakle, ja sam rekao istinu – resorni ministri su predlagali svoje prioritete za povratak na ‘normalu’, a mi smo rekli da li to epidemiološka situacija dopušta i da li je moguće napraviti epidemiološki okvir i kako on izgleda za implementaciju toga.

• Tko je onda u ovoj priči ‘glavni’ – ako se tako uopće može postaviti stvar – politika ili struka?

– Svi oni koji poznaju principe analize rizika, odnosno donošenja odluka koje su vezane uz struku, medicinu i epidemiologiju, jako dobro znaju da tu treba biti jedna suradnja i interakcija. Mi stručnjaci, govorimo o struci, dakle o kakvom se uzročniku radi, kakve su njegove epidemiološke karakteristike, koje su njegove opasnosti, što on sve može ili ne može napraviti, a pojedine odluke moraju donositi, što se kaže, decision makeri, dakle oni koji donose odluke, koji onda uvažavaju osim ovih stručnih aspekata i druge aspekte – financijske, gospodarske, percepciju javnosti, političke također. Oni donose te odluke. A mi stručnjaci smo tu da damo naš stručni okvir za to. To se u cijelom svijetu tako radi – to je jedan strukturirani proces donošenja odluka u kojem struka ima glavnu riječ što se tiče uzročnika, zdravstvenih posljedica, rizika  koje to sa sobom donosi, ali kod donošenja odluke to moraju biti decision makeri, koji onda uvažavaju i sve ostale aspekte te priče.

Izvor: Al Jazeera