Darko Cvijetić: Juriš na metaforu uvijek je juriš na vjetrenjaču

Cvijetić: Vjerujem da će naslov ostati (Al Jazeera)
Cvijetić: Vjerujem da će naslov ostati (Al Jazeera)

Bosanskohercegovački pjesnik, pisac i dramaturg Darko Cvijetić u svom romanu prvijencu Schindlerov lift uspio je objediniti živote i tragedije stanovnika Prijedora i na specifičan način, koristeći metaforu lifta marke Schindler, progovoriti o užasnim zločinima koji su počinjeni u Prijedoru tokom rata u Bosni i Hercegovini.

Njegov roman je u zemljama bivše Jugoslavije iznimno dobro prihvaćen, što potvrđuje niz uglednih književnih nagrada u Bosni i Hercegovini i regionu koje su mu dodijeljene, ali i planiranje teatarske izvedbe i ekranizacije ovog djela.

U trenutku kada sve ide uzlaznom putanjom i kada se njegov roman prevodi na nekoliko svjetskih jezika, a uoči objave njemačkog izdanja romana, Cvijetić se našao u jednoj posve bizarnoj, kafkijanskoj situaciji. Naime, švicarska kompanije Schindler poslala mu je predtužbu jer je, kako navode, povrijedio ugled firme.

S obzirom na to da metafora Schindlerov lift koju je iskoristio za naslov svog prvijenca aludira na priču iz filma Schindlerova lista Stevena Spielberga, koja govori o stradanju Jevreja u Drugom svjetskom ratu, Cvijetić je prvo pomislio da je riječ o neukusnoj šali. No, ubrzo je shvatio da je problem veoma ozbiljan.

„Osjećao sam se vrlo vrlo čudno. Nekoliko noći uopće nisam mirno spavao. Nije mi bilo jasno kako je to uopće moguće, da se jedna tako velika i ugledna tvrtka uopće može osjetiti ugroženom od nekog posve marginalnog pisca iz još kulturno marginalnije zemlje“, kaže Cvijetić.

Moguć kompromisni dogovor

Pismo kompanije Schindler, odnosno prijetnju tužbom, dobio je i njegov njemački izdavač koji je, kaže naš sagovornik, odmah angažovao advokate. Nakon što su dogovorili zajedničke korake uputili su pismo na adresu ove švicarske kompanije.6432

„Čini se da će odvjetnici postići nešto poput kompromisnog dogovora i da će taj dogovor imati pravno obvezujuću težinu. Vjerojatno će naslov romana ostati nepromijenjen, ali će unutar romana, na samom početku biti ubačena fusnota kojom se otklanja svaka mogućnost povezivanja ugledne švicarske firme s fikcijskom suštinom romana. Ta će fusnota vjerojatno biti obvezna u svim budućim izdanjima, na bilo kojem jeziku se roman u budućnosti pojavio“, kaže Cvijetić u razgovoru za Al Jazeeru te dodaje:

„Juriš na metaforu uvijek je juriš na vjetrenjaču, ali je i juriš metafore na stvarnost još veći donkihotizam“. 

Pravni juriš na metaforu rezultirao je veoma apsurdnom, nadrealnom situacijom, a naš sagovornik smatra da je švicarska kompanija reagovala burno te da je riječ o nesporazumu.

„Mislim da su oni reagirali po automatizmu, na pomen firme, da nisu sagledali sve kontekste – da je roman fikcijska proza, da je roman duboko antiratan, da su liftovi pomenuti isključivo u kontekstu filma Schindlerova lista, da je smrt djevojčice opisane u romanu stvar spleta nesretnih okolnosti, a ne imena lifta. Uostalom, liftovi u soliteru kojeg u romanu pominjem i nisu marke Schindler nego beogradska Daka, da lift kao takav nije ubojica“, pojašnjava.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„Ne znam. Mogu donekle razumjeti njihovu logiku, ali mi se čini da su oni prenebregnuli čitav niz konteksta – počevši od umjetničke slobode, do toga da ničije ime nije zabranjeno koristiti, kao i da u mojem rukopisu doista ne postoji namjera da naštetim bilo čijem ugledu. Lift je ubio djevojčicu. Ali nije lift fizičko lice, nije lift ubojica“, dodaje.

Čekajući epilog

Krajem prošle godine najavljivana je teatarska adaptacija i ekranizacija Cvijetićevog prvijenca, no to je, kaže naš sagovornik, sada na čekanju.

„To nitko ne može niti pretpostaviti niti kada, niti gdje, niti da li uopće. Ista stvar je s već ugovorom dogovorenom teatarskom adaptacijom u sarajevskom Kamernom teatru. No, vjerujem da će naslov ostati“, ističe.

A dok čekamo epilog ove pravno-umjetničke zavrzlame, u izdanju sarajevsko-zagrebačkog Buybooka ovih dana će svjetlo dana ugledati njegov novi roman naziva Što na podu spavaš, kojim pisac donosi ličnu, porodičnu priču.

„Moglo bi se reći da je roman poput drugog plućnog krila romana Schindlerov lift. Ali, upravo kako ste i rekli, ovaj roman je intimniji, no, isto tako i on je građen kao suodnos fikcije i fakcije, i prožet je lirskim sentencama i obiljem tragedije. Roman je ime dobio po rečenici koju je u mojem snu meni kazao moj pokojni otac. Roman je višekutnik, stalna izmjena pripovjedačkih strategija i igra dokumenata koje raznosi vjetar literarnosti. Dakako, metafore su sveprisutne poput dječice“, otkriva Cvijetić.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO