Neprovjerene vijesti koje dodatno uznemiruju građane

Lažne vijesti koje zbunjuju ili uznemiruju građane oduvijek „žive“ sa nama i to nebitno od dijela svijeta ili kontinenta. Te i takve vijesti postale su naša svakodnevna pojava ali se njihov razorni utjecaj koji dodatno uznemiruje i plaši građane najbolje vidi u krizna vremena. Upravo je pandemija korona virusa takvo vrijeme koje je plodno za lažne vijesti kojima su proteklih dana i tjedana i građani Hrvatske svjedočili. Uz medije, koji su nekada bili jedini nositelj takvih vijesti, sada se lažne vijesti mogu prenositi i putem raznih portala, foruma ali i društvenih mreža. Jedan takav status širio bi se poput oluje pa bi tako u svega nekoliko sati o nekakvoj uroti, lažnoj vijesti ili ugrozi vrlo brzo bio „upozoren“ ne samo jedan grad nego i cijela Hrvatska.

Anonimni izvori

Tako smo proteklih dana i tjedana svjedočili raznim katastrofičnim najavama vezanim za Covid – 19. Putem društvenih mreža širila se vijest kako će Zagreb za manje od 24 sata biti u potpunoj karanteni pozivajući sve građane da nakupuju zaliha koliko im je potrebno za nekoliko narednih dana. Pri tome se autori pozivao na anonimne izvore iz vrha Vlade RH. Bilo je i statusa o bolnicama širom Hrvatske prepunih zaraženih osoba, a o čemu županijski i nacionalni stožer namjerno šute. U Istri je 29-godišnja mještanka Vrsara također širila lažne vijesti o korona virusu pri tome se predstavljajući kao liječnica. Javnosti je poznat i status 32-godišnjaka iz Poreča koji je u grupi „Izađimo na ulice i završimo s virusom“ pozivao na druženje na području Poreča.

„Kao i svi drugi i ja sam na društvenim mrežama pa sam vidjela niz takvih objava iz cijele Hrvatske. Ljudi malo znaju o tome i ne treba nam puno da se dodatno uplašimo i uznemirimo. Osobno me svaka takva vijest dodatno plašila i uznemiravala koliko god ona bila neistinita. Međutim, u tome trenutku mozak ne radi na pravi način i čovjek ne razmišlja kako bi to trebalo provjeriti negdje. Sve u svemu ni malo ugodna situacija“, kaže nam Snežana Katić iz Vukovara koja za sebe kaže kako je jedna obična građanka koja živi jednim normalnim životom.

Na ove lažne vijesti reagirao je i ministar unutarnjih poslova u Vladi RH Davor Božinović koji je rekao kako, nažalost, ima neodgovornih ljudi koji ovu situaciju koriste da proizvode paniku.

„Neće im uspjeti. To je kazneno djelo. Naložio sam policiji, glavnom ravnatelju, da se takvim stvarima posebno pozabave još od ranije. Učinit ćemo doslovno sve da svakoga tko tako postupa policija pronađe i procesuira i da svaki takav bude adekvatno kažnjen“, rekao je Božinović.

Kazna u njemačkim markama

Međutim, o toj temi se očigledno tijekom proteklih godina nije previše razmišljalo pa tako širenje lažnih vijesti nije kazneno djelo. Nekada se vodilo kao kazneno djelo i širenje lažnih vijesti bilo je uvršteno i u Kazneni zakon. Prema sadašnjem zakonu širenje lažnih vijesti se spominje samo u Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira, a o tome koliko je zakon star i nedorađen govori i to kako su kazne izražene u njemačkim markama.

„Tko izmišlja ili širi lažne vijesti kojima se remeti mir i spokojstvo građana kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u protuvrijednosti domaće valute od 50 do 200 DEM ili kaznom zatvora do 30 dana“, stoji u tome zakonu.

O širenju lažnih vijesti oglasilo se i Vijeće za elektroničke medije (VEM) navodeći kako su od sredine ožujka zaprimili 13 pritužbi zbog izvještavanja o korona virusu. Pri tome devet puta prijavljeno je i širenje dezinformacija i lažnih vijesti ali niti u jednom slučaju dosada nije utvrđeno kršenje zakona.

Govoreći na ovu temu komunikacijski stručnjak Marko Rakar kaže kako je u današnje vrijeme nemoguće zaustaviti lažne vijesti koliko god one bile uznemirujuće po građane. Kaže kako trenutno nema efikasnog načina koji bi takve vijesti zaustavio ili prevenirao.

„Ako se radi takvih stvari zatvori jedan portal ili profil niknut će vrlo brzo pet drugih koje šire takve vijesti i zato je to, trenutno, unaprijed izgubljena bitka. Međutim, činjenica je i kako se radi o sadržajima koji, posebno u ovakve krizne dane, dodatno uznemiruju građane. Dio ljudi takve vijesti širi iz uvjerenja jer misle kako su one točne, a dio njih jer jednostavno nisu dovoljno educirani i stoga nisu u stanju prepoznati lažnu vijest. Dio ih pak pronađe na nekom od profila svojih prijatelja i samim tim misli kako su one istinite“, rekao je Rakar.

Pojašnjava i kako primjerice Facebook i Youtube, kao i druge društvene mreže, kontinuirano rade na suzbijanju takvih vijesti ali i da je broj ljudi koji kreiraju takve vijesti višestruko veći od onih koji ih kontroliraju. Rakar kaže i kako se takvi sadržaji kontinuirano uklanjaju ali i da je nemoguće djelovati u realnom vremenu tako da dok se lažna vijest uoči i ukloni šteta je već napravljena.

O problemu lažnih vijesti razgovarali smo i s Draženom Živićem, pomoćnikom ravnatelja Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, koji kaže kako ima niz razloga ta takvo ponašanje neodgovornih pojedinaca.

Hrane se takvim stvarima

„Neki takve vijesti dijele radi svoje ekscentričnosti i to im iz nekog razloga, kao kod piromana koji izazove požar, izaziva zadovoljstvo. Oni se jednostavno sa takvim stvarima hrane. Imamo pak i one koji to iz nekog razloga, možda radi potrebe politike, rade namjerno i smišljeno. Takvi slučajevi su puno opasniji jer ti ljudi imaju mogućnost jasnog protoka kao i kontrole represivnog aparata“, rekao je Živić.

Ukazuje isto tako i na pisanje medija koje bi, kako kaže, u vrijeme ovakvih kriza trebalo biti donekle drugačije. Tu posebno ističe epitete koji se koriste u izvještavanju poput „radikalno“, „strašno“, „dramatično“, „rapidno“…

„U ovakvim kriznim situacijama, koje su same po sebi jako teške, nisu nam potrebni takvi epiteti pri izvješćivanu jer oni samo dodatno uznemiruju građane. Mislim kako bi se u takvim situacijama moralo više voditi računa pa čak možda angažirati i stručnjake iz toga polja kako se ljudi ne bi dodatno uznemirili. Sve to djeluje na obične ljude i ‘podgrijava’ nastajanje lažnih vijesti“, kazao je Živić.

Na temu pojave lažnih vijesti razgovarali smo i s poznatim hrvatskim sociologom Sandijem Blagonićem koji kaže kako su teorije zavjere, kao i ono što se danas popularno naziva fake news, bile prisutne i puno prije nego sto su ovi pojmovi skovani. Prema njegovim riječima one su posebno plodno tlo imale u vremenima kriza poput ove s korona virusom. Podsjeća kako je pandemija, koja se pojavila odmah nakon Velikog  rata 1918. godine, u nepune dvije godine pobila više stanovništva nego Prvi svjetski rat kao i da se za nju krivila Njemačka. Interpretirajući pojavu španjolske gripe kao njemačku osvetu za tek izgubljeni rat, novine su objavljivale podatke o podmornicama koje puštaju razorni virus. Neki su pandemiju pripisivali aspirinu, odnosno njemačkoj tvrtki Bayer koja ga je proizvodila. 

Brojne mogućnosti

„Danas se samo povećala dostupnost platformi s kojih je gotovo svatko u mogućnosti biti autorom kakve teorije zavjere ili bar, što posebno putem društvenih mreža uzima široke razmjere, njezinim širiteljem. Teorije zavjere su danas, više nego prije, postale nazanemarivi kapital na političkom tržištu koji se pokazuje na baš neozbiljnom prijetnjom oslabljenim demokratskim dosezima“, kaže Blagonić.

Dodaje i kako je istraživanje objavljeno 2012. godine, koje se bavilo kontradiktornim teorijama zavjere, pokazalo da pobornici teorija zavjera naprosto jesu skloni ne vjerovati službenim, mainstream interpretacijama. Prema njegovim riječima pri tome ne samo da vjeruju u vlastite, koliko toliko logički konzistentne narative, već su sa sklonošću da budu nasuprot službenih istina skloni vjerovati međusobno kontradiktornim verzijama. Pri tome spominje i neke konkretne i širom svijeta poznate događaje poput smrti princeze Diane ili ubojstva Osame bin Ladena.

„Oni ispitanici koji su vjerovali da je prometna nesreća u kojoj se princeza Diana poginula zapravo planirano ubojstvo bili su skloniji vjerovati u kontradiktornu tvrdnju da je njezina smrt inscenirana. Isto tako, oni koji su se odupirali informaciji da je Osama bin Laden ubijen u Pakistanu od strane američkih specijalaca vjerujući da je već ranije bio mrtav, bili su skloniji vjerovati da je on, suprotno tvrdnjama službenog Washingtona nakon provedbe akcije – živ“, kaže Blagonić.

Mišljenja je i kako teorije zavjere čini se idu ruku pod ruku s jačanjem populizma koji, posebno u vrijeme kriza i posebno kada svijet biva sve kompleksniji, postaje privlačan svojim jednostavnim rješenjima.

„Istraživanja su pokazala da ljudi koji imaju manje znanja u nekom području pokazuju veće samopouzdanje u rješavanju zadataka s tog područja koji su postavljeni pred njih od upućenijih od sebe. Potonji, svjesni kompleksnosti zadatka jasnije uočavaju potencijalne zapreke na tom putu  Odatle imate Ivana Pernara, sa srednjom stručnom spremom medicinskog tehničara, koji u svojoj knjizi i kroz svoje političko djelovanje nudi pojednostavljena ekonomska rješenja ili pak vlasnika Pink televizije Željka Mitrovića koji je ovih dana patentirao nekakvu napravu protiv korona virusa“, zaključio je Blagonić.

Izvor: Al Jazeera