Pijace u Srbiji sele se na društvene mreže

Pijace su zatvarane preko noći, poljoprivrednicima nije ostavljeno vrijeme da se prilagode (Tanjug)

Jedan po jedan grad u Srbiji zatvarao je poslednjih dana svoje pijace, ostavljajući praktično preko noći poljoprivrednike koji su na njima prodavali svoje proizvode bez osnovnog izvora prihoda. Poljoprivrednici su tako počeli da dele sudbinu ugostitelja i sa njima povezanih delatnosti, kao i brojnih preduzetnika, koji su zbog vanrednih mera usled epidemije korona virusa prvi ostali bez zarade.

Ipak, za razliku od ove grupacije, koja je uglavnom prestala sa radom, zemljoradnici rade punom parom, naročito uzgajivači povrća, koji u ovo vreme beru prve plodove, sa neizvesnošću da li će i kako naći put do potrošača. 

“U ovom trenutku najviše nas muči plasman robe, zato što smo mi robu prodavali na malo ili na veliko uglavnom na pijaci. Tako da nam je zatvaranje pijaca prekinulo osnovni izvor prihoda. 
Sad stižu luk i rotkvica sa njiva, spanać, rotkvica, mladi kropmpir, salate iz plastenika. 
Plastenička proizvodnja je skupa, ljudi su imali veće troškove jer su grejali plastenike, da bi imali robu pre svih, a sad nemaju gde da je prodaju”, kaže za Al Jazeeru Danail Vučkovski, predsednik Udruženja povrtara iz Glogonja kod Pančeva.

Za Zoricu Bjeković iz Temerina, zatvaranje pijace u Novom Sadu bio je drugi veliki udarac za posao od početka epidemije. Prvi je bio pad potražnje za njenim proizvodima u restoranima i poslastičarnicama, gde je plasirala deo robe sa svoje farme koka nosilja. Ipak, najviše jaja i kora za pite, oko 60 odsto, prodavala je, kaže, na pijaci u Novom Sadu. Čije su vlasti 21. marta saopštile da već od narednog dana zatvaraju sve pijace.

“Nismo se nadali zatvaranju pijaca, jer smo mogli deliti vizit karte i starim i novim mušterijama, da su nas ranije obavestili.Tako smo se mogli pripremiti da imamo približno isti plasman robe”, kaže Bjeković za Al Jazeeru.

Može li se spriječiti bankrot poljoprivrednika?

“Onaj ko je donosio meru zabrane rada pijaca, na kojima se realizuje više od 50 odsto prodaje voća i povrća malih proizvođača u Srbiji, morao je da razmišlja kako da te proizvode preuzme i spreči njihov bankrot. Logično je kad uvodite neku meru, da istovremeno imate u vidu sve posledice koje će ta mera izazvati. Ja sam očekivao da će sa uvođenjem zabrane rada pijaca, odmah stupiti na snagu i mere koje će omogućiti da funkcioniše taj lanac od proizvođača do krajnjih korisnika”, kaže za Al Jazeeru agroekonomista Milan Prostran.

U Beogradu, gradske vlasti su tek dan nakon odluke o zatvaranju pijaca, najavile mogućnost da Javno preduzeće “Gradske pijace” uskoro omogući proizvođačima da svoje voće i povrće dostavljaju na kućne adrese, svima koji to budu želeli. Kad bi to “uskoro” moglo da bude nisu saopštili. 

Prije potpunog zatvaranja, beogradske pijace radile su tri dana sedmično

Dan ranije, 30. marta, predsednik Skupštine Beograda Nikola Nikodijević obrazložio je odluku o zatvaranju pijaca u prestonici, koje su do tada radile tri dana nedeljno. “Mislimo da ima dovoljno svežeg voća i povrća u marketima koji su namenjeni za prodaju prehrambene robe tako da građani neće biti oštećeni”, objasnio je Televiziji Prva. Štetu koja će tom merom biti naneta poljoprivrednicima nije pomenuo. 

Vlada Srbije je ove nedelje predstavila paket mera pomoći za privredu, ali bez posebnih mera za poljoprivrednike, iako se neke poreske olakšice odnose i na one sa registrovanim gazdinstvima. Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Branislav Nedimović, gostujući na Televiziji B92, najavio je da će neke sektorske mere biti donete kasnije, kada se vidi koliko će trajati vanredne mere i koliki će gubici biti. 

Dok ne dođe to “kasnije”, poljoprivrednicima ostaje da se snalaze kako znaju i mogu u uslovima ograničenog kretanja. Mnogi se okreću povezivanju sa kupcima preko društvenih mreža. Tako su oni koji su robu prodavali na novosadskim pijacama napravili na Facebooku svoju grupu u koju se,  već posle nedelju dana, upisalo više od 10.000 članova. 

Kako na internetu naći omiljenu tezgu?

Proizvođači na ovoj stranici nude svoju robu i dostavu po kućama, a građani se raspituju za kontakte onih kod kojih su ranije kupovali. Ipak, dostava po kućama mnogima uvećava troškove, ali drugog izbora u ovom trenutku nemaju. 

“O trošku dostave ne razmišljam. Cene su ostale iste. Ako poredim naše prodajne cene i cene po marketima, cene su prihvatljive”, kaže Zorica Bjeković.

I povrtari u južnom Banatu se udružuju kako bi preko interneta nudili svoje proizvode potrošačima. 

“Mi sad pokušavamo da se organizujemo da dostavljamo ljudima robu na kućnu adresu. Kontaktirali smo sve proizvođače sa teritorije južnog Banata, trudimo se da napravimo što širi asortiman proizvoda, kako bismo zadovoljili sve potrebe, a i da skratimo taj put od njive do trpeze, da se ne širi zaraza”, objašnjava Danail Vučkovski iz Glogonja.

“Ideja je da nam se ljudi javljaju preko društvenih mreža i da im se roba već sutradan po narudžbi isporučuje na kućnu adresu. Koristićemo jednokratnu ambalažu, najverovatnije papirne kese i pridržavaćemo se svih mera zaštite”, dodaje.   

Neku vrstu platforme koja bi povezala proizvođače sa potrošačima, najavio je i ministar poljoprivrede, dok je JKP “Gradske pijace” najavilo da će na svojoj Facebook i Instagram stranici objaviti spisak svih zakupaca sa beogradskih pijaca koji će stanovnike prestonice snabdevati voćem, povrćem i mlečnim proizvodima. Sličnu meru su već primenili u Zagrebu.

U Ministarstvu poljoprivrede Al Jazeeri je rečeno da će država uvesti prelevmane, odnosno uvozne takse na uvoz ranog voća i povrća, kako bi zaštitila domaće proizvođače. 

Proizvođačima voća ostaje nada da će do prvih plodova pijace ponovo biti otvorene

Milan Prostran smatra da je ovakva mera dobra i da bi mogla da dovede do poskupljenja uvozne robe, što bi trgovinske lance moglo da navede da se okrenu domaćim proizvođačima. Ipak, velikim lancima potrebne su i veće količine, što individualni proizvođači ne mogu da ponude.

U Bačkoj ovce jedu salatu

“Neko bi morao da organizuje otkup i prodaju tih proizvoda. Ne sme se dozvoliti da ta roba propada ili da, kao što je bilo slučajeva u Bačkoj, da salatu ‘oberu’ ovce”, kaže Milan Prostran. 

On smatra da bi jedno od rešenja moglo da bude povezivanje lokalnih samouprava sa velikim tržnicama, gde bi se prikupljali svi proizvodi, a odatle distribuirali velikim trgovačkim lancima i prerađivačima. Takođe, dodaje, prikupljanje i prevoz robe mogao bi da se realizuje posredstvom zemljoradničkih zadruga, kako bi se smanjili troškovi poljoprivrednika. 

Mnogi poljoprivrednici na društveni mrežama komentarišu kao nelogičnu činjenicu da su zbog epidemije pre zatvorene pijace na otvorenom, nego objekti koji nisu namenjeni snabdevanju građana, poput kladionica i kockarnica, koje su, u međuvremenu, takođe zatvorene.. 

Ipak, zatvaranje pijaca nije jedino što poljoprivrednicima otežava posao. Zabrana kretanja od 17 do pet sati ujutro, odnosno vikendom od 15 sati do sada, mnogima pravi problem, jer ne mogu uvek u tom vremenu da obave potrebne radove, a za radove tokom trajanja “policijskog časa” potrebno je tražiti dozvolu od resornog ministarstva, koja se daje u roku od 48 sati.

“To sa dozvolama funkcioniše, iako je sistem malo zagušen, pošto MUP Srbije mora da da dozvolu, a mi zahteve šaljemo Ministarstvu poljoprivrede. Ipak, dozvolu mogu da dobiju oni koji imaju registrovano gazdinstvo, ali šta je sa onima koji nisu registrovani, a imaju zemlju, stoku?
Takođe, morate da odštampate dozvolu za kretanje, da je imate kod sebe, a mnogi poljoprivrednici nemaju štampač kod kuće”, kaže Vučkovski. 

Mraz ne čeka na dozvolu

Prema njegovim rečima, rok od 48 sati za izdavanje dozvole za kretanje se poštuje, ali nekad je, dodaje, potrebno brže reagovati.  “Na primer, kad čujemo da će biti mraza, mi već iste noći treba da preduzmemo mere zaštite od mraza. Ako čekamo dozvolu duže od 24 časa, više nam ne znači, jer je mraz već napravio štetu”. 

U selima oko Čačka u toku je setva krompira. Nešto je posejano, pa treba preduzeti mere protiv korova, a nešto tek treba da se seje. I tamo se žale na “policijski čas”.

“Nama radovi zavise od vremenskih prilika. Evo, sad treba krompir da se prska protiv korova. Poslednjih dana je baš duvao vetar, a to ne sme da se radi kad je vetrovito, da se herbicidi ne prenose na druge njive i ne prave štetu. I sad ako vetar stane popodne, ja ne mogu da odem da to uradim, bez dozvole, a dok dobijem dozvolu, vreme se promeni. Moram da je tražim unapred, a ne znam ni kakvo će vreme biti tada. Osim toga, mi idemo porodično na njivu, nas petoro, dakle, treba mi pet dozvola”, objašnjava Saša Spasojević, predsednik Udruženja povrtara iz Zablaća kod Čačka. 

Zbog ovakvih problema Spasojević smatra da bi poljoprivrednicima trebalo omogućiti da rade duže, kako su i navikli. I on nije jedini, koji ovih dana vaga da li mu je veći rizik da ne završi posao na njivi, pa da mu propadne rad ili da ostane dok mora, pa da strepi od kazne zbog kršenja zabrane kretanja posle 17 sati.

Poslednjih dana čuju se i apeli da se poljoprivrednici izuzmu od ove mere, ali i da se ne uvodi totalna zabrana kretanja. Predsednik opštine Topola Dragan Jovanović kaže da su i postojeća ograničenja nanela štetu voćarima, koji ne mogu da angažuju sezonske radnike. Prema njegovim rečima zabrana kretanja vikendom od 15 časova “donela je astronomske kazne gazdinstvima koja su prevozila sezonske radnike”.

Jovanović je istakao da u Topoli nema zaraženih virusom korona i upitao “zašto se u karantin ne stave gradovi koji su žarište virusa, a poljoprivredne opštine koje nemaju zaraženih puste da funkcionišu i rade jer se na selu ne može organizovati rad od kuće”. 

Za sada, međutim, nema naznaka da bi apeli poljoprivrednika mogli da budu uslišeni, a dodatno ograničenje uvedeno ovog četvrtka, koje predviđa zabranu kretanja od subote u 13 sati do ponedeljka u pet ujutro i najviše dvoje u grupi, dodatno će otežati poljske radove.

Izvor: Al Jazeera