Historijski pad cijena nafte: Ni korist ni šteta za Balkan

Prevelika ponuda i slaba potražnja dovele su do historijskih padova cijena nafte (Al Jazeera)
Prevelika ponuda i slaba potražnja dovele su do historijskih padova cijena nafte (Al Jazeera)

Na američkom tržištu barel sirove WTI nafte u ponedjeljak je prvi put u historiji zabilježio negativnu cijenu, minus 37 dolara, što je značilo da su proizvođači praktički bili spremni platiti kupcu samo da preuzme “crno zlato”. Naravno, takva vijest izazvala je oduševljenje na društvenim mrežama i u svijetu i u regiji.

Na žalost građana zemalja bivše Jugoslavije, kažu sagovornici Al Jazeere, naftni derivati u regiji ne samo da neće biti besplatni nego vjerovatno neće doći do primjetnijeg pada postojećih cijena, i to iz dva ključna razloga.

Prvi je to što se naša regija, kao i ostatak kontinenta, naftom opskrbljuje s evropskog tržišta, koja je, po sistemu spojenih posuda, također pojeftinila, ali ne drastično, kako se to dogodilo u Americi, govori Ivan Brodić, glavni urednik i suvlasnik portala Energypress.

Drugi je razlog to što, za razliku od američkog tržišta, na cijenu u Evropi, a samim tim i u regiji, utječu razni visoki nameti i akcize. Konkretno, u Hrvatskoj više od 60 posto cijene ide državi za izgradnju autocesta,  željeznice itd., kaže stručnjak za energente.

Svakodnevni pad cijena u rafinerijama

“Tako u Hrvatskoj imate više od 60 posto udjela države u cijeni naftnih derivata, daljnjih 30 posto odlazi na nabavu i prerađivanje, a tek desetak posto predstavlja zaradu kompanije. To znači da na nekoj manjoj korekciji kompanije nemaju mnogo prostora da vrše korekcije cijena”, kaže Brodić.

Cijena brent nafte, kojom se trguje u Evropi, pala je za osam posto, što pokazuje koliko malo prostora ima za korekcije cijena na pumpama, osim ako se država ne odrekne dijela svojih potraživanja.

Ponuda i potražnja

Pad cijena nafte je krenuo početkom godine, kako je Kinu, najvećeg uvoznika tog energenta, zahvatio korona virus i industrija je znatno usporila, govori Brodić.

Kako se ne može tek tako smanjiti proizvodnja nafte, došlo je do zasićenja, koje je pogoršano kada je istekao sporazum o proizvodnji, pa su Rusija i Saudijska Arabija povećale svoju proizvodnju.

Iako je potpisan novi sporazum početkom aprila, on će se tek u narednom periodu početi primjenjivati, a kako se potražnja zbog virusa opadala, a proizvodnja nafte se nastavila istim tempom, skladišta su se napunila i ‘crno zlato’ je izgubilo na vrijednosti.

“A s tih 60 posto se finansira izgradnja autocesta, finansiraju se željeznice, brojni gubitaši koji ne mogu opstati, a država ih se neće odreći jer su državno vlasništvo, u kojima ima jaku puno uposlenika, koji su opet glasači”, kaže Brodić.

Ako cijene u SAD-u nastave padati, može se očekivati da će i u Evropi doći do sniženja cijena, pa bi, uz višesedmični niži iznos, vjerovatno došlo i do dodatnog sniženja u regiji, dodaje.

Slično je i u Bosni i Hercegovini, govori stručnjak za energente Almir Bečarević, gdje državni nameti velikim dijelom utječu na cijenu koju građani plaćaju. Naglašava da rafinerijske cijene svakodnevno padaju, tako da nema nikakve dileme bi li trebalo biti daljnjih korekcija cijena na benzinskim pumpama.

“Hiljaditi put moram reći: svakodnevni je pad cijena u rafinerijama. Ali svakodnevno. Što ne prate adekvatno cijene na velikom broju pumpi?”, pita taj stručnjak.

“Od početka godine cijena dizela u rafinerijama pala je za tri puta, a takav procent nije primjetan na pumpama.”

Posebno je zabrinjavajuće to što, kaže, postoji veletrgovac koji pokriva gotovo 60 posto tržišta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine i na čijim pumpama postoji ogromna razlika u cijenama za isti derivat.

Preko feninga do milionske zarade

“Nije bitno o kojoj kompaniji se radi, ali ako jedan trgovac ima, recimo, deset pumpi u Sarajevu i cijena litra jednog derivata u centru košta 1,90 KM [95 eurocenti], a na Ilidži, u predgrađu, isti derivat košta 1,60 KM [80 eurocenti], to nije normalno”, kaže Bečarević.

“Pogotovo kad uzmete u obzir odluku Vlade Federacije Bosne i Hercegovine o zamrzavanju marži na 25 feninga [12,5 eurocenti], odnosno šest feninga [tri eurocenta] za veletrgovine.”

Ističe da nisu svi trgovci isti, odnosno da postoje oni koji korektno posluju i prilagođavaju cijene svjetskom tržištu, dok postoje i oni koji tu praksu ne provode.

“Tako da imate na jednoj pumpi 1,56 KM [78 eurocenti], a kod drugog trgovca je ona 1,90 KM.”

Takvo što ne bi se smjelo događati, napominje on, pogotovo kada se uzme u obzir da rafinerije svakodnevno snižavaju cijene.

“U krajnjem slučaju, početkom godine brent nafta bila je 70 dolara, danas je 20 dolara. A kod nekih trgovaca cijene su i dalje kao prije nekoliko mjeseci, gotovo dvije KM [jedan euro] po litru. To je nemoguće, čak i uz visoke namete države, koji utječu na konačnu cijenu.”

Bečarević navodi da bi bilo neljudski krivicu za stanje na tržištu “svaliti” na inspekcijske organe, za koje kaže da imaju pune ruke posla i da sigurno nisu ni kapacitirani za takav obim, s obzirom na silne kontrole svih namirnica koje se moraju provjeravati tokom perioda vanrednih mjera.

No, trebalo bi biti relativno lako prvo kod trgovaca utvrditi njihove marže, a “zatim utvrdi kako je moguće kod jednog veletrgovca koji drži toliki postotak tržišta u Federaciji Bosne i Hercegovine da na njegovim pumpama u jednom gradu na tri pumpe budu tri različite cijene, i to drastične razlike, velikog raspona, jer tu se ne radi o feningu-dva nego o desecima feninga razlike po litru”.

Velike sile bit će najpogođenije

Osim što “mali” kupci neće profitirati od događanja na američkom tržištu, pa čak i na evropskom, ni lokalne ekonomije neće imati velike koristi, kažu sagovornici Al Jazeere. Čak i avioprevoznici, transportne kompanije i slično, koje bi imale najviše koristi od pada cijena goriva, nemaju mnogo koristi sada jer su svi pod blokadom zbog pandemije i niko nije u mogućnosti raditi.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Čak i u Americi, gdje je nafta u jednom trenutku bila bezvrijedna roba, da nekom poklonite gorivo, šta bi oni s njim? Svi su u ‘lockdownu’, svi su u blokadi, zato je i u konačnici došlo do tako dramatičnog pada cijena”, govori Brodić.

Ssigurno je, dodaje Bečarević, da je ovo događaj bez presedana, gdje se teško mogu praviti prognoze šta će se dogoditi u budućnosti, ali je neupitno da će najveće sile, koje su ujedno i najveći proizvođači, biti strahovito pogođene velikim padom cijena.

“Mi smo regija koja ne ovisi o proizvodnji nafte, tako da nećemo biti puno pogođeni, a čak bi nam moglo ići u prilog jeftinije gorivo. Ali, generalno govoreći, ovo nikako nije dobro, jer je nafta pokretač svega, s razlogom se zove ‘crno zlato’ i sada je gotovo bezvrijedna. Ako velike sile budu pogođene, i ostale će zemlje osjetiti posljedice.”

Situacija se može okrenuti i u pozitivnom smjeru

Ni u Srbiji se ne očekuju veći problemi, niti će biti velike koristi, osim ako država ne iskoristi situaciju na dobar način. I velike koristi moglo bi biti tek kasnije, kad je riječ o domaćinstvima ili poljoprivredi.

U prvo vrijeme neće se dogoditi mnogo toga, a razlog je, kako napominje stručnjak za energetiku Aleksandar Kovačević, u tome što je “Balkan efektivno odsečen od svetskog tržišta energenata usled neadekvatnog pristupa lukama i malog obima tranzita energenata”, pa će se i “pad cena na svetskom nivou odraziti na Balkan u manjoj meri i uz određeno kašnjenje”.

“Lokalni trgovci raspolažu zalihama koje su kupljene po višim cenama. U situaciji male domaće tražnje te zalihe se sporo zanavljaju po tekućim (sniženim) cenama. Ukoliko niske cene nafte potraju duže, to će se odraziti na cene prirodnog gasa za narednu grejnu sezonu”, objašnjava Kovačević.

Na pitanje hoće li biti posljedica po ekonomiju zemalja balkanske regije i u kakvom bi se obliku one mogle dogoditi odgovara da “niže cene nafte i gasa pružaju priliku za uvećanje poreza i akciza na tečna goriva, sniženje cena grejanja, eventualno smanjenje upotrebe uglja, smanjenje zagađenja vazduha i druge povoljnosti”.

“Ukoliko državne uprave iskoriste ovu situaciju na dobar način, situacija sa niskim cenama energenata može biti od velike koristi za prevazilaženje pada ekonomske aktivnosti usled pandemije. Mogu se pretpostaviti znatne povoljnosti za poljoprivredu, koja bi mogla biti snabdevena jeftinijim gorivom i đubrivom. Sniženje cena grejanja u narednoj grejnoj sezoni moglo bi biti značajan podstrek domaćoj tražnji i oporavku lokalne ekonomije. Na primer, za prosečan stan od 60 m2 ovo smanjenje cena bi moglo imati sličan ili veći efekat od obećane pomoći Vlade Srbije”, zaključuje Kovačević.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Prvi put u historiji cijena nafte u Americi pala je ispod nule i ušla u minus. Prije toga, cijena nafte je bila dva dolara po barelu, što je negativno utjecalo na tržište. Uslijed pandemije, cestovni i zračni promet su u zastoju, te je došlo do drastičnog pada potražnje na svjetskom tržištu nafte.

Cijena nafte na američkom tržištu pala je na rekordno nizak nivo – na trenutke i u područje ispod nula dolara za barel. Riječ je prodaji nafte za maj, a kao razlog za pad cijene navodi se pad potražnje i zabrinutost za manjak skladišnog prostora. S druge strane, cijena nafte predviđena za prodaju u junu i […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO