Zapadni Balkan: Ušutkavanje novinara i ljekara nije lijek za Covid-19

Iz Evropske federacije novinara izrazili su zabrinutost zbog mjera protiv slobode medija u vrijeme Covida-19 (EPA)
Iz Evropske federacije novinara izrazili su zabrinutost zbog mjera protiv slobode medija u vrijeme Covida-19 (EPA)

Medijski eksperti upozoravaju da vlade na prostoru Zapadnog Balkana koriste pandemiju novog korona virusa kako bi se obračunale sa nezavisnim medijima i novinarima. Od izbijanja pandemije u regiji od početka marta do danas uhapšena je jedna novinarka u Srbiji, dok je novinarka na Kosovu privedena u policijsku stanicu zbog navodnog kršenja policijskog sata.

Mehmed Halilović, nekadašnji ombudsmen za medije u Bosni i Hercegovini rekao je da su nezavisni novinari u zemljama Zapadnog Balkana i prije izbijanja pandemije bili u veoma teškom položaju, a da će Covid-19 dodatno pogoršati njihov položaj, što se već sada svakodnevno pokazuje.

Novinarka portala Nova iz Srbije Ana Lalić uhapšena je 2. aprila u Novom Sadu zbog teksta “KC Vojvodine pred pucanjem: Bez zaštite za medicinske sestre“, u kojem je navela da Klinički centar Vojvodine ima problem s “hroničnim nedostatkom osnovne opreme i potpuno haotičnim uvjetima rada u vrijeme pandemije”. Lalić je u pritvoru zadržana 48 sati a Tužilaštva je navelo da je tekstom “izazivala paniku i nerede”.

Brojne domaće i međunarodne organizacije osudile su njeno hapšenje. Pokret slobodnih građana (PSG) rekao je da vlast Aleksandra Vučića zloupotrebljava vanredno stanja kako bi se obračunala sa nezavisnim medijima, sa kojima je Vučić odavno na ratnoj nozi.

Opoziciji je hapšenje novinarke Lalić poslužilo kao čvrst argument da pokaže kako je Vučić prethodno pripremio i zakonsku podlogu da bi njegov obraćun s novinarima izgledao legalan i legitiman. Vlada Srbije je prethodno donijela Zaključak o informisanju stanovništva o stanju i posljedicama zarazne bolesti Covid-19, prema kojem je obavještavanje građana u vezi sa epidemiološkom situacijom u Srbiji mogao da vrši samo Krizni štab na čijem je čelu premijerka Srbije Ana Brnabić, jedna od Vučićevih najbližih saradnica. Svaki drugi izvor za informisanje javnosti u Srbiji smatrao bi se prekršajnim činom. Ipak, taj zaključak je vrlo brzo povućen zbog snažnog pritiska javnosti.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Iz PSG-a su nakon hapšenja Ane Lalić rekli kako se obistinilo ono na šta su upozoravali a to je da Vučić i njegova vlast pripremaju pravni progon novinara koji im nisu po volji ”, te da je “aktuelnom režimu trebalo manje od 24 sata da to i potvrdi”.

Na sjeveru Kosova, u Kosovskoj Mitrovici, 11. aprila je privedena urednica portala Kossev Tatjana Lazarević pod optužbom da je prekršila naredbu o zabrani kretanja u vrijeme policijskog sata, iako se ta odluka nije odnosila na novinare. Taj portal je i ranije bio pod pritiskom lokalne vlasti u tom dijelu Kosova. Vlast u Kosovskoj Mitrovici, gdje živi većinsko srpsko stanovništvo, podržana je od Aleksandra Vučića i njegove Srpske napredne stranke.

Predstavnik OSCE-a za slobodu medija iz kancelarije u Beču, Harlem Desir, panično je upozorio da novinari igraju ključnu ulogu tokom zdravstvene krize pružajući vitalne informacije javnosti, navodeći da ga je zbog toga privođenje novinarke Lazarević zabrinulo.

Ogledalo nesposobne vlasti

“… to je zasiguno nešto što je anahronizam i što nije prihvatljivo”, rekao je Mehmed Halilović Al Jazeeri odgovarajući na pitanja o pritisku na novinare u zemljama Zapadnog Balkan usred pandemija novog korona virusa. On kaže kako je očigledno da što je vlast nesposobnija i nekompetentnija, njihovi [nedemokratski] potezi su sve češći”.

“To imamo u Srbiji, to imamo na Kosovu, to smo imali u [bosanskohercegovačkom entitetu] Republici Srpskoj”, kaže Halilović, dodajući da je dobro da su vlasti u Republici Srpska ipak povukle Uredbu o zabrani širenja dezinformacija i panike.

Halilović vjeruje kako će svako razuman podržati sankcinisanje lažnog informisanja, ali kaže da to nije moguće uraditi na način kako to zamišljaju vlade na Zapadnom Balkanu, a to je da policija ima apsolutna ovlaštenja u procjeni istinitosti informacije.

Govoreći o samom utjecaju Covida-19 na nezavisno novinarstvo u zemljama Zapadnog Balkana Halilović je rekao da su nezavisni novinari i do sada bili ugroženi, a da je zbog pandemije položaj nezavisnih medija dodatno otežan, i da će se morati iznaći načina kako da se pomogne tim redakcijama i njihovim novinarima.

On je poručio da su novinari jednako ili gotovo jednako izloženi opasnostima tokom pandemije kao i druge javne službe, ali da je do sada urađeno jako malo na njihovoj zaštiti.

Čelnici Evropske federacije novinara (EFJ) početkom ovog mjeseca također su izrazili veliku zabrinutost zbog mjera protiv slobode medija koje su poduzele neke države. Oni se nisu referirali konkretno na dešavanja na Zapadnom Balkanu, ali su kao primjer gušenja medijskih sloboda naveli Mađarsku, čiji premijer Viktor Orban ima odlične političke odnose sa autokratskim režimima i u drugim zemljama. Iz EFJ-a su poručili da Covid-19 rađa globalnu krizu za slobodu novinarstva.

“Dok se suočavamo s ovom pandemijom, evropskim građanima trebaju profesionalni, ekonomski osigurani novinari više nego ikada ranije”.

Ljekari

Nisu na udaru vlada na Zapadnom Balkanu samo nezavisni mediji. Ljekarima koji su pokušali ukazati na propuste zdravstvenih sistema usljed smrtonosne pandemije također je zapriječeno sankcijama.

“Vlastima se nije svidjelo na koji način reagujem, ali to je moja obaveza…”, rekao je Al Jazeeri sarajevski ljekar Dragan Stevanović. Raskinuta mu je saradnja sa Općom bolnicom ‘Prim. dr. Abdulah Nakaš’ zbog javne riječi, nakon što se kao penzinisani ljekar stavio na raspolaganje bolnici u vrijeme pandemije. Ogorčen, na društvenim mrežama je kritikovao da je morao nazvati više od 30 puta telefonom kako bi stupio u kontakt sa ljekarom, iako se građanima preporučuje upravo da umjesto dolaska u bolnice prvo sa zdravstvenim radnicima stupe u kontakt putem telefona.

“Zdravstveni sistem će odgovoriti na pandemiju sa više ili manje uspjeha. Onoliko koliko bude organiziraniji … to će odgovoriti sa manje žrtava”, rekao je Stevanović, bivši šef internističkog odjela u bolnici koja je sada odbacila njegove uluge.

I hrvatski ljekar Ivica Žuvela sankcioniran je nakon što je na svom Facebook profilu apelirao građanima da pomognu u nabavci zaštitne opreme u borbi protiv korona virusa. Direktor Opće bolnice u Zadru Željko Čulina odgovarajući na pitanja novinara kazao je kako je spomenuti ljekar morao dobiti jedan vid opomene. I jedan drugi hrvatski ljekar, hirurg iz zadarske bolnice Oliver Jurić je kritikovan jer je javnosti uputio apel za prikupljanje pomoći za borbu protiv novog korona virusa.

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO