Trostruki problemi bh. pčelara: Vrijeme, korona, pesticidi

Omerović: Pčelarstvo BiH treba, konačno, preciznu i jasnu viziju razvoja kroz strategije i poticaje, a ne 'šuplju' priču i simbolične poticaje (Ustupljeno Al Jazeeri)
Omerović: Pčelarstvo BiH treba, konačno, preciznu i jasnu viziju razvoja kroz strategije i poticaje, a ne 'šuplju' priču i simbolične poticaje (Ustupljeno Al Jazeeri)

Da nevolja ne dolazi sama, pokazuje stanje u bosanskohercegovačkom pčelarstvu. Iako je naučno dokazano kako svaki treći zalogaj koji čovjek pojede ima veza sa radom ovih „medenih“ insekata, jako malo sluha ima za one koji se bave njihovom njegom.

Prvo je problem za pčele u Bosni i Hercegovini bila blaga zima koja je rano „probudila“ aktivnosti u košnicama. Potom su došli hladniji dani, a sa njima i pandemija korona virusa koja je otežala rad i djelovanje pčelara. Ono što je naredni stepen nevolje predstavljaju pesticidi koji će se koristiti ove sezone.

Krenimo redom – dakle od zime i proljeća. Kako za Al Jazeeru govori diplomirani inžinjer šumarstva i dugogodišnji pčelar iz Sarajeva Samir Omerović, blaga zima bez snijega ne pogoduje u uvjetima klime u kakvoj je BiH jer pčelinja društva, umjesto da miruju, pod uticajem toplog vremena (kako je bilo tokom februara) aktivno izlaze iz košnica.

„Tako prijevremeno razvijaju prvo leglo, bespotrebno troše resurse hrane u košnici i iscrpljuju zimsku pčelu. Nakon toplog februara, nastupio je relativno topao mart, a onda je došlo do zahlađenja krajem marta i početkom aprila što ne pogoduje razvoju pčela. Naročito sušan period ranog proljeća nije išao u prilog razvoju vegetacije i lučenju nektara“, kaže za Al Jazeeru Omerović koji je i predsjednik Saveza pčelara Kantona Sarajevo.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

„I trenutno imamo vrlo loš april za razvoj pčela, najavu mrazeva što će se loše odraziti na voćnu razvojnu pašu pa će se morati u nižim krajevima intervenisati sa dohranjivanjem društava.“

Zabrane kretanja

Naš sugovornik dalje ukazuje kako će pandemija korona virusa zasigurno obilježiti u lošem kontekstu i segment pčelarstva kao grane poljoprivrede i ljudske aktivnosti.

„Zbog ograničenja kretanja, policijskog sata i zabrane kretanja za pčelare koji imaju više od 65 godina, mnogi poslovi koji su trenutno neophodni u razvoju pčelinjih društava i selidbu na prvu veliku pašu bagrema su onemoguceni i to je veliki minus za pčelarstvo. Federalni savez pčelara, uz koordinaciju sa kantonalnim savezima, je resornim ministarstvima ukazao na potrebe skidanja zabrani kretanja za pčelare zbog važnosti odvijanja proizvodnje u pčelarstvu“, ističe on.

„Zadnjom naredbom kriznog štaba Federalne uprave civilne zaštite, pčelari su oslobođeni u FBiH ograničavanja kretanja. Međutim, zbog vrlo strogih ograničenja proglašenih u entitetu RS, pčelari iz FBiH su trenutno onemogućeni seliti pčele na pašu bagrema.“

Pčelinje paše bagrema se većinom nalaze u RS i ako se ne promijene odluke u tom dijelu BiH, paša bagrema će za pčelare iz FBiH ostati nedostupna, ističe Omerović, te dodaje kako postoji skepsa da će se riješiti ovaj problem pošto je ostalo jako malo vremena do početka paše.

„Pogotovo iz razloga što je većina općina u RS, preko svojih kriznih štabova, donijela i dodatne zabrane u vidu karantina za sve osobe iz drugih općina prebivališta . Ovo je posebno teško za sve pčelare koji žive u FBiH, a imaju pčelinjake i imanja u RS.“

Hrvatska: Obavezne najave tretiranja pesticidima

Nedavno je bilo mnogo bure i priča oko „pomora pčela u Hrvatskoj“, a komentar tih navoda za Al Jazeeru dao je Zlatko Tomljanović, voditelj Odjela za savjetovanje u pčelarstvu Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede Hrvatske.

„Nismo imali dojave o nekom pomoru pčela. Razumljivo da će uvijek biti pčelara koji prijavljuju određene gubitke, ali izvori s terena govore je da nije bilo značajnih uginuća pčelinjih zajednica u Republici Hrvatskoj“, kaže on.

Dodaje kako su pčelinje zajednice trenutno u normalnom biološkom-uzgojnom stanju za ovaj dio sezone.

„Pčelari provode api-tehnološke radnje kontrole i suzbijanja rojenja te pripreme pčelinjih zajednica za iskorištavanje prvih proljetnih paša uljene repice i bagrema te kadulje.“

Naš sagovornik ukazuje kako poljoprivrednici i pčelari moraju sarađivati na osjetljivom području zaprašivanja poljoprivrednih dobara.

„Nadamo se da neće doći do loše poljoprivredne prakse te da nećemo imati uginuća  pčelinjih zajednica od trovanja pesticidima u nadolazećim mjesecima. Sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida i Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida, radi zaštite pčela profesionalni korisnik sredstava za zaštitu bilja mora najmanje 72 sata prije tretiranja sredstvom za zaštitu bilja opasnim za pčele obavijestiti najbližu udrugu pčelara i Hrvatski pčelarski savez. Pčelarske udruge su obvezne obavijestiti pčelare odmah a najkasnije u roku od 24 sata po zaprimanju informacije o najavi tretiranja.“

Dodaje kako pčelari nisu optimistični i kako će, ako je suditi po trenutnom stanju, ova situacija ostaviti vrlo loš trag u pčelarstvu i ukupnoj proizvodnji meda jer „vrlo složeni sistem sistem administracije u našoj zemlji ne može adekvatno pomoci pčelarstvu u ovoj situaciji“.

Pesticidi i pomoć

Treći segment nesreće je korištenje pesticida u poljoprivredi koje, kako navodi naš sagovornik, nije umanjeno zbog restrikcija na aktivnosti građana, već je povećano.

„Značajno više se više koriste pesticidi i već je hilo velikih trovanja čitavih pčelinjaka zbog nesavjesnog koristenja pesticida u voćarstvu na području Tuzlanskog kantona“, dodaje i sumira situaciju:

„Možemo slobodno reći da tek sada vidimo koliko je pčelarstvo ranjivo i bez strategije ukupnog razvoja. Nadam se da ćemo svi nakon ove situacije izvuči pouku i ubuduće više raditi na strateškom razvoju pčelarstva kao izuzetno važne grane poljoprivredne proizvodnje.“

Nameće se samo pitanje: šta se nudi kao pomoć, a odgovor u BiH je šablonski – skoro pa ništa,

„Trenutno nemamo nikakvih pokazatelja da pčelarstvo može očekivati ikakvu pomoć u ovim teškim uslovima. Osim redovnih godišnjih poticaja poljoprivrednoj proizvodnji, dodatne pomoći države nema ni na vidiku. Nadam se da ove godine nećemo imati maj sa lošim vremenskim prilikama kao lani kad smo morali hraniti pčelinja društva čitav mjesec. Ako se to dogodi bit će katastrofa za pčelarstvo“, navodi Omerović.

„Ako se sve navedeno uzme u obzir, uz dodatno loše vremenske prilike koje traju godinama, bojimo se da može doći do značajnog smanjenja broja pčelara i pčelinjih društava, a med i ostale pčelinje proizvode će narod i država morati uvoziti. Pčelarstvo BiH treba, konačno, preciznu i jasnu viziju razvoja kroz strategije i poticaje, a ne ‘šuplju’ priču i simbolične poticaje kao sadaku na pčele. Pčele i pčelari BiH zaslužuju više i bolje i sigurno mogu biti, obzirom na resurse, vrlo važan dio sveukupne proizvodnje zdrave hrane u našoj državi.“

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Pčelari u Srbiji upozoravaju da su pčele u toj zemlji ugrožene i da sve češće dolazi do masovnog trovanja. Kao razlog navode prekomjerno zaprašivanje komaraca te korištenje opasnih pesticida u poljoprivredi. Procjena je da pčele doprinose poljoprivredi Srbije sa 226 miliona eura, ali da bi to moglo biti dovedeno u pitanje izostane li sistematsko rješenje problema, […]

Više iz rubrike TEME
POPULARNO