Listajući njemačke novine: Korona kriza određuje kancelara

Pitanje kako i kada je moguć povratak života u normalu ispunjava stupce njemačke štampe i portala, ali i udarne televizijske i radijske emisije (EPA)

I pre nego što je u sredu nemačka kancelarka Angela Merkel saopštila dogovor savezne i 16 pokrajinskih vlada o postepenom ublažanju mera za suzbijanje širenja korona virusa pitanje kako i kada je moguć povratak života u normalu ispunjavalo je stupce nemačke štampe i portala, ali i udarne televizijske i radijske emisije. Štaviše, tu krizu pojedini čelnici iskoristili su za političku kampanju, dok se u vezi sa ublažavanjem mera poveo svojevrsni politički rat u kojem se odlučuje ni manje ni više nego budući kancelar Nemačke.

Prava medijska prašina komentara i analiza digla se kada je portal magazina Špigel objavio spisak konkretnih mera, koje je nemačkoj vladi dao tim stručnjaka Nacionalne naučne akademije Leopoldine, i to od toga kako i kada da se ponovo otvore škole, prodavnice, restorani i državne službe, preko dozvole putovanja do obaveze nošenja maski, držanja odstojanja, nasumičnog testiranja i korišćenja mobilnih aplikacija za praćenje inficiranih.

Dok su predložene mere detaljno “secirane” u nemačkoj štampi, pojedini mediji primećuju da se u pojedinim zemljama čine pokušaji da se uguši diskusija o ublažavanju mera, ali Zidojče cajtung ističe da “debata ne sme da bude ugušena”.

“U demokratiji ne samo što bi trebalo da bude dozvoljena debata o tome da li bi mere trebalo ublažiti nego ona mora da postoji, i to odmah od početka”, piše Zidojče cajtung i primećuje da se mnogi političari plaše te debate.

Put debate

Kako primećuje taj minhenski blago levo orijentisani dnevnik, političari su zabrinuti kako će se razviti ta debata.

“Ni pod kojim uslovima oni ne žele da se nađu u situaciji da se, protivno svojoj boljoj proceni, osećaju primoranim da ‘prerano’ otvaraju škole i prodavnice, što bi za posledicu imalo da bi virus pokosio hiljade ljudi za nekoliko nedelja”, piše taj list, ali zaključuje da “takva situacija ne može da se spreči zaustavljanjem debate”.

Međutim, koronakriza postala je scena za političku kampanju pojedinih političara i u Nemačkoj. A kako primećuju pojedini mediji, ali i brojni korisnici društvenih mreža, u želji da se pokažu da rade za narod pojedini političari su zaboravili da sami poštuju preporuke koje daju građanima.

Fotografije i videosnimak reportera tabloida Bild masovno su deljeni na društvenim mrežama jer su pokazali nedoslednost saveznog ministra zdravlja Jensa Špana i drugih visokopozicioniranih zvaničnika. Na snimku se videlo da Špan ni posle dva meseca pandemije ne zna da ispravno stavi masku, ali da zna da pozove brojne medije da ga prate prilikom posete bolnici u Gisenu, severno od Frankfurta.

Da ministri ne haju za mere socijalnog distanciranja, tj. držanja odstojanja od metar i po posvedočila je fotografija prepunog bolničkog lifta u kojem su bili Špan i još jedan savezni ministar, potom premijer pokrajine Hesen, pokrajinski ministar zdravlja, direktor bolnice…

“Drugim rečima, to su upravo oni političari koji sedmicama od stanovništva traže da izbegavaju društvene kontakte i drže odstojanje”, primećuje politički magazin Štern i dodaje da “to očigledno nije lako primeniti u svakodnevnom životu, čak ni za lekare koji su u društvu političara i koji bi zapravo trebalo da znaju bolje”.

Budući kancelar

Osim nedoslednosti političara, nemački mediji primećuju da će koronakriza uticati na to ko će biti budući kancelar Nemačke.

A u igri za Merkelinog naslednika su dva pokrajinska premijera i njen dugogodišnji rival koji se iz poslovniih voda vratio u politiku. Konkretno, to su Fridrih Merc, potom premijer Bavarske i čelnik Hrišćansko-socijalne unije (CSU) Markus Zeder i na kraju premijer Severne Rajne-Vestfalije Armin Lašet, potpomognut saveznim ministrom zdravlja Španom, koji želi da mu bude potpredsednik ako ovaj postane čelnik Hrišćansko-demokratske unije (CDU).

Magazin za političku kulturu Cicero primetio je da sve što se dešava predstavlja “loše vesti za Fridriha Merca”, koji je pre pandemije važio za glavnog pretendenta za novog šefa CDU-a, ali i kancelarskog kandidata demohrišćanskog bloka CDU-CSU.

“Velika kriza jede malu krizu. Mnogi političari znaju za ovu izreku iz ličnog iskustva”, piše Cicero i dodaje da, međutim, to ne znači da je mala kriza nestala nego da se o njoj ne govori. “Konkretno, krize liderstva i identiteta CDU-a nisu umanjene korona virusom. Ljudi samo o tome ne pričaju toliko kao pre.”

Izbor novog šefa CDU-a, zakazan za 25. april, otkazan je na neodređeno vreme, a taj mesečnik naklonjen liberalnim konzervativcima pita se ko će od tri kandidata imati najviše koristi od tog odlaganja, a kome će štetiti koronakriza.

Profitiranje od krize

“Lašet će od ovih okolnosti vrlo verovatno profitirati više nego njegovi konkurenti. Ali, pravi dobitnik je Zeder: on se predstavlja kao budući kancelar”, zaključuje Cicero.

Minhenski Zidojče cajtung ironično primećuje da u Bavarskoj, osim korone, vlada još jedan virus – Zederov – s obzirom na to da čak 95 odsto građana te nemačke pokrajine odobrava poteze svog premijera.

Zbog toga komentator nemačkog nacionalnog radija Dojčlandfunk satirično primećuje da se kod većine taj Zederov virus “manifestuje divljim aplauzima na onlajn pojavljivanje šefa CSU-a”, ali i da kod nekih postoji “izuzetna imuna reakcija”, kao kod Lašeta, koji “dobije osip po licu kada vidi svog bavarskog kolegu”.

Šalu na stranu, Dojčlandfunk smatra da je “ispravno i razumno” to što je premijer Severne Rajne-Vestfalije napravio svoj tim stručnjaka, koji su izneli preporuke o tome kako da život pređe u post-korona normalnost. Ali, nacionalni radio ističe da je “kancelarka i fizičarka Angela Merkel pronašla meru i balans i pre svega osećaj za tajming” te da Lašetova inicijativa “u tom smislu nije pogrešna, ali nije precizna kad je reč o tajmingu”.

“Lašet deluje previše nestrpljivo. Ne pomaže to što se krije iza stručnjaka. Naravno, savet stručnjaka je uvek ispravan. Ali u slučaju Lašeta izgleda kao da mogući novi šef CDU-a hoće da apsorbuje primetnu nestrpljivost stanovništva. Istovremeno, on ima premalo poverenja u sopstvenu ubedljivost. I to je razlog zašto ni u Severnoj Rajni-Vestfaliji ni u Nemačkoj nema Lašetove groznice. Birači primećuju da li neko hrabro i energično pristupa problemu ili ne”, navodi Dojčlandfunk.

‘Dobra prodaja’

U komentaru pod naslovom “Zederov virius umesto Lašetove groznice” komentator dodaje da bavarski premijer “ne radi sve dobro u koronakrizi, ali ono što radi dobro prodaje”.

I glavni urednik konzervativnog dnevnog lista Minhner Merkur u svom komentaru o sukobu unutar demohrišćanskog bloka primećuje da politika u vezi sa korona virusom odlučuje ko će biti kancelarski kandidat demohrišćana.

“Usred koronakrize Nemačka je sebi priuštila jednu kancelarku, jednog dokancelara i jednog protivkancelara”, piše Minhner Merkur, opisujući kako Merkel insistira na opreznom popuštanju mera, čemu je lojalan “aktuelni kralj istraživanja javnog mnenja” Zeder, dok Lašet sve vidi kao šansu “da skine imidž Merkelinog kučenceta, koji je stekao u toku migrantske krize”.

“Bezmalo svakog dana u stilu jednog protivkancelara on napada Merkelin autoritet, zahtevajući izlaznu strategiju iz zaustavljene zemlje i sve pali rečenicom da zabrane razmišljanja nikome ne pomažu. Mora se, kako kaže, dati nada i perspektiva”, ističe taj bavarski list i dodaje da se dogodio “bizaran obrt istorije”, da su ljuti oponenti kad je reč o migrantskoj krizi – Merkel i Zeder – sada odjednom na istoj strani, baš kao i Lašet i Špan, te da je staro partnerstvo kancelarke i Lašeta razbijeno.

Primećujući da su se stare alijanse unutar demohrišćana preokrenule, Minhner Merkur piše da je očigledno da Lašet i Zeder predvode debatu te da je “u slobodnom društvu treba voditi i u vanrednom stanju, ako na kraju i demokratija ne završi na intenzivnoj nezi”.

Politički rat Zeder – Lašet jučerašnjim merama Merkel je uspela da bar privremeno ublaži, s obzirom na to da je napravljen kompromis – da počne povratak života u normalnost, ali ne po svaku cenu nego veoma sporo i postepeno.

Izvor: Al Jazeera