Armija naučnika i stručnjaka bori se protiv korona virusa

Krajem prošle sedmice južnokorejski zvaničnici objavili su da je više od 90 pacijenata za koje se mislilo da su oporavljeni od zaraze korona virusom ponovo pozitivno na njega.

Ta informacija, koja se nadovezala na slične u kojima su se u prošlih nekoliko sedmica navodili primjeri “ponovne zaraze”, učvrstila je globalni strah od toga kakve će zaista posljedice po čovječanstvo izazvati korona virus i bolest COVID-19, koja ga prati.

Postavlja se logično pitanje: ako se korona virus vraća onima koji su prebolovali bolest COVID-19, kako se onda uopće boriti protiv njega, kojim sredstvima i mjerama? Je li teza o stjecanju kolektivnog imuniteta uopće ispravna? Može li u tom slučaju, i kada, svijet očekivati novi val koji će odnijeti nove desetke hiljada života dok se ne pojavi vakcina koja će zaustaviti agoniju kroz koju prolazi gotovo cijela planeta? Otpada li mogućnost liječenja antitijelima?

Pitanja je mnogo, a na njih još nema odgovora.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Kako se događaju slučajevi ponovne zaraze korona virusom ili, tačnije, ponovni pozitivni testovi kod onih koji su proglašeni oporavljenima pitanje je na koje epidemiolozi daju različite odgovore.

Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije, šefica Instituta za mikrobiologiju, imunologiju i parazitologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i članica Evropske akademije nauka, kaže da odgovora na ta pitanja nema iz više razloga.

– “Premda se armija naučnika i stručnjaka bori s korona virusom već četiri mjeseca, o njegovoj prirodi znamo vrlo malo. Istina je da je virus vrlo brzo izoliran i genetski izanaliziran, ali lista nepoznanica ostala je vrlo dugačka”, kaže ona.

• Kako je moguće da tijelo u slučajevima koji su navedeni u Južnoj Koreji nije razvilo imunitet na virus? Zašto nije razvilo antitijela?

– Još ne znamo čitav spektar simptoma koje oboljeli mogu imati. Ne znamo zašto se neke infekcije razvijaju u tešku bolest. Ne znamo tačno koliko je smrtonosna bolest. Nemamo odgovore o tome kako se virus sve može prenijeti, niti koliko je virusnih čestica potrebno da nastane infekcija.

Ovdje treba reći da je jedna od vrlo važnih nepoznanica mehanizam nastanka, odnosno patogeneza bolesti. To je proces u kojem se sukobljavaju virusi koji napadaju naše ćelije i imunološki sistem. U situacijama kada je virus znatno nadmoćniji nastaje bolest, pa i smrt oboljelog. U slučajevima kada je imunološki sistem kompetentan možemo očekivati ozdravljenje. Međutim, ako su snage izjednačene ili za naš organizam nije dobro da ubija zaražene ćelije, imunološki sistem zaustavlja, ali ne ubija virus, tako da nastaje trajna (perzistentna) infekcija ili pritajena (latentna) infekcija.

• Koja su antitijela uopće važna za zaštitu od bolesti COVID-19?

– To su antitijela koja se nalaze u plazmi, sekretu nosa, pljuvački i slično, ali je mnogo važniji ćelijski imunitet (aktivirani limfociti, ćelije ubice), koji je u stanju da prepozna i ubije zaraćene ćelije. Osobe koje su se oporavile od bolesti COVID-19 sigurno su razvile određeni stepen imuniteta. Još ne znamo snagu i trajanje tog imuniteta. Također, još ne znamo zašto su neki kojima je dijagnosticirano “potpuno oporavljeni”, uz negativan test na virus, nakon izlaska iz karantene u drugom testiranju imali pozitivan nalaz virusa.

• Koje su moguće pretpostavke?

– Postoji ih više. Prva je da je došlo do reaktivacije virusne infekcije, što se viđa kod nekih drugih virusnih i bakterijskih infekcija, a drugi je da su prethodni testovi bili lažno negativni.

• Znači li to da je pravljenje lijeka od plazme ozdravljenih pacijenata uzaludan posao?

– Nije idealan, ali nije ni uzaludan. U plazmi osoba koje su preboljele COVID-19 nalaze se specifična antitijela, koja mogu zaustaviti širenje virusa i ublažiti tok bolesti. Antitijela ne mogu doprijeti do virusa koji se razmnožava u ćelijama. Ona ga mogu “uhvatiti” tek kada napusti staru ćeliju i krene u “pohod” na novu. Zbog toga je vrlo važno dati ove pripravke što ranije osobama koje su pod visokim rizikom od razvoja teške forme bolesti. Viruse, zajedno sa ćelijom u kojoj se nalaze, ubijaju specifično aktivirani limfociti.

• Šta je s kolektivnim imunitetom, na koji se pozivaju mnogi stručnjaci, kao spasom do pandemije? Znači li “oživljavanje” virusa da ga je nemoguće postići i da je jedino rješenje, zapravo, vakcina?

– Prirodna infekcija i vakcinacija imaju isti učinak. Obje aktiviraju zaštitni imunitet od infekcije, a u zajednici podižu kolektivni imunitet. Vakcina je u prošlosti riješila problem epidemija mnogih teških bolesti – velike boginje, dječija paraliza, difterija, morbili, gripa – pa se nadam da će zaustaviti i COVID-19.

• Jedan medij objavio je svoje objašnjenje, pozivajući se na stručnjake – kod tih osoba, na neki način, virus se primirio u organizmu, pa se ponovo pojavio nakon određenog vremena. Neki, pak, objašnjenje pronalaze u činjenici da je jedan od pet testova na korona virus lažan. Ti stručnjaci isključili su mogućnost “dvostruke” zaraze. Kakvo je Vaše mišljenje?

– Mislim da tu nije riječ o “dvostrukoj” zarazi.

• Može li se ovdje špekulirati o nekom novom tipu iz porodice korona virusa koji je možda mutirao i ponovo napao ljude?

– Mutacije su kontinuiran proces u prirodi. Najčešće su među RNK virusima, među kojima je i ovaj. Međutim, mutacije su najčešće štetne i smrtonosne po virus. Izuzetno rijetko mutacija je korisna i omogućava virusu promjenu domaćina, brzo širenje i slično. Upravo to se desilo sa bolešću COVID-19. Komparacija i analize genskih osobina te bolesti iz različitih dijelova svijeta pokazuje raznolikost, ali to je još isti virus.

Izvor: Al Jazeera