Listajući štampu: Svaka regija protiv korone ‘igra’ po svome

Ublažavanje općih mjera zabrane u Italiji nije samo simbolično nego i mjestimično (EPA)

“Od utorka ujutro u Italiji se ponovno otvaraju knjižare, prodavnice školskog materijala i udžbenika, trgovine dječjom odjećom: da, ne, možda!?” Ovom je rečenicom Corriere della Sera otvorio izvještaj o novoj fazi borbe protiv korona virusa.

Ublažavanje općih mjera zabrane u Italiji nije samo simbolično nego i mjestimično. Dekret koji je Vlada donijela prošlog petka o ponovnom pokretanju određenih aktivnosti nakon uskršnjih praznika, između ostalog, i rada knjižara, regionalne vlasti odlučile su tumačiti i poštivati različito, svaka za sebe.

U Lombardiji, regiji koja je najviše pogođena pandemijom, zatim u Pijemontu, Trentinu-Južnom Tirolu i Kampaniji knjižare ostaju zatvorene do 3. maja, za kada su predviđene nove mjere za postepeni izlazak zemlje iz blokade.

U Toskani, s druge strane, rad trgovinama knjiga i školske opreme dozvoljen je od danas, ali uz tri uslova: da je izvršena sanifikacija objekta, da se drži rastojanje između ljudi od 1,8 metara i da se kupcima i radnicima osigura zaštitna oprema. U Laciju zabrana važi još sedam dana kako bi se mogle uspostaviti mjere zaštite.

U Venetu, s druge strane, prelazi se na jednu vrstu “soft lockdowna”: tamo ne samo da se otvaraju pojedine prodavnice nego je građanstvu ponovno dozvoljen izlazak iz kuća i u druge svrhe, a ne samo na posao (ko radi) i u kupovinu hrane. Dopušteno je, naprimjer, trčanje.

“Ukidamo mjeru zabrane kretanja dalje od 200 metara od kuće. No, nadam se da je jasno da ljudima želimo omogućiti da protegnu noge, a ne da se pripremaju za maraton”, poentira guverner Veneta Luca Zaia, član desničarske Sjeverne lige.

Veneto: Roštiljanje da, ali ne u društvu

Veneto, četvrta regija u Italiji po broju zaraženih (10.766) i preminulih (882) osoba, već je odlučila kako će tretirati pitanje piknika za predstojeće praznike. Na Dan oslobođenja Italije (25. aprila) i Praznik rada (1. maja) građanima će biti dozvoljeno roštiljanje, ali uz posebne uslove.

“Bit će dopušteno samo unutar privatnog posjeda i uz prisustvo uže obitelji; dakle, bez prijatelja i šire rodbine”, kaže Zaia.

Nisu ovo jedini primjeri kako lokalne i regionalne vlasti donose različita pravila i različito se bore protiv pandemije bolesti COVID-19. Izostankom jedinstvene strategije na cijelom teritoriju Italije bavi se u svom komentaru i Corriere della Sera.

“Neki otvaraju pijace, neki ih zatvaraju. Ima ih koji brane slastičarnama da prave kolače, a pojedini već planiraju otvaranje plaža. Negdje se ponovno otvaraju knjižare, negdje ne. Nakon dekreta premijera Giuseppea Contea guverneri regija odlučili su mjere provoditi bez ikakvog reda i redoslijeda”, piše Corriere u komentaru pod naslovom “Na ovaj način ne može se pobijediti vanredno stanje”.

“Različite odredbe ne donose se na osnovu realnog stanja u određenom području nego ponajprije zbog društvenog senzibiliteta ili političkog stajališta svakog predsjednika regije (…) Građani Italije odrekli su se mnogih stvari i plaćaju visoku cijenu borbe protiv pandemije. Zbog toga je fundamentalno da znaju da su sve mjere zaista neophodne. Eto zašto je važno da svi slušamo jedan glas i poštujemo jednaka pravila”, piše u komentaru najtiražnijeg italijanskog dnevnika.

Milano nikako da ozdravi

I dok podaci o broju oboljelih i hospitaliziranih u cijeloj Italiji donose blagi optimizam, “Milano nikako da ozdravi”, javlja La Repubblica. Stanje u metropoli na sjeveru zemlje zabrinjavajuće je: u posljednja 24 sata od korona virusa umrla je 81 osoba. Za razliku od donedavnih žarišta epidemije – Bergama, Cremone, Brescie – broj preminulih u Milanu raste.

“Uprkos karantinu, bolest se i dalje širi, vjerovatno se prenoseći unutar članova porodice”, upozoravaju epidemiolozi.

Provincija Milano ima 3,26 miliona stanovnika, sam grad 1,35 miliona, a procjena jednog istraživačkog instituta govori da ih je 135.000 zaraženih korona virusom, odnosno deset puta više nego što to zvanična brojka kaže (14.161).

“Epidemija je dosegla vrhunac na Uskrs, a još ne vidimo znakove pada krivulje rasta”, kaže gradonačelnik Giuseppe Sala, a prenosi La Repubblica.

U uskršnjem dvobroju Corriere della Sera posvetio se naučnim istraživanjima odnosa klime i epidemije. Naslov teksta “Toplije vrijeme zaustavit će virus?” dizajniran je tako da dominira znak pitanja na kraju.

I sadržaj odgovara izgledu naslova: Corriere se poziva na istraživanja koliko toplo vrijeme i vlaga utječu na širenje virusa. No, zaključka, barem u naučno-istraživačkoj zajednici, još nema. Nadanja da će nam toplije vrijeme pomoći u suzbijanju pandemije sve su izraženija, ali zasad ne postoje naučni dokazi za to. List ipak prenosi statistička istraživanja, koja potvrđuju da je širenje virusa manje u područjima gdje su prosječna temperatura i vlažnost zraka viši.

Gates moli za globalnu strategiju

Bill Gates, poslovni magnat i filantrop, osnivač Microsofta i jedan od najbogatijih ljudi svijeta, nedavno je u medijima objavio otvoreno pismo s porukom zašto je u borbi protiv bolesti COVID-19 neophodna jedinstvena strategija na globalnom nivou.

“Prethodnih sedmica razgovarao sam s nizom stručnjaka o bolesti COVID-19 i postoji niz dokaza da je ovaj virus diskriminirajući na nekoliko načina: više ubija starije nego mlade, opasniji je za muškarce nego za žene i ima veći utjecaj na siromašne. Međutim, ne postoji nikakav dokaz da COVID-19 diskriminira na osnovu nacionalnosti. Virus, jednostavno, ne poznaje granice”, piše Gates, pa podsjeća da se od januara, kada se korona virus počeo širiti svijetom, svaka državna vlada fokusirala na borbu unutar granica svoje zemlje.

“Svjetski čelnici moraju znati sljedeće: dok je COVID-19 bilo gdje, utjecat će na ljude svugdje.”

Gates predlaže tri neophodna koraka koja svjetski čelnici, prije svega oni okupljeni u grupu G20, mogu poduzeti već sada. Prvi je osigurati da se zaštitna sredstva za sprečavanje širenja virusa – maske, rukavice, testovi – raspoređuju efikasno u svaki kutak planete gdje je to potrebno kako bi se smanjilo širenje pandemije.

Bogati da ulože u razvoj vakcine

Dalje, traži od vlada, posebno bogatih država, da dodatno ulože u razvoj vakcine protiv korona virusa. Gates je jedan od osnivača fondacije CEPI (Coalition for Epidemic Preparedness Innovations – Koalicija za inovativna rješenja za epidemije), pod čijom se kapom trenutno vodi osam projekata razvoja vakcine.

Procjenjuje da će samo ovoj organizaciji biti potrebno dvije milijarde dolara da dođe do rješenja.

I to je samo za razvoj vakcine, ne za njenu proizvodnju ili distribuciju. I tu dolazimo do treće stvari koju Gates traži od grupe G20: kako da vakcina, jednom kad bude dostupna, bude javno dobro i dostupna svima.

“U posljednjih 20 godina tražim od svjetskih čelnika da ulože u zdravlje siromašnih. Moj argument uvijek je bio da je to dobra stvar koju treba raditi. Ova pandemija sve nas je podsjetila da pomagati onima kojima je to potrebno nije samo dobro nego i pametno”, poručuje Gates.

Izvor: Al Jazeera