Vojska na ulicama: ‘Rat’ protiv pandemije ili ‘discipliniranje’ građana

Srbija je prva u regiji donijela odluku o angažiranju vojske u borbi protiv novog korona virusa (EPA)

Više od 200 zemalja širom svijeta zahvaćeno je pandemijom korona virusa, međutim, uređenije i organiziranije države se lakše nose a ovom izazovnom situacijom zahvaljujući izgrađenom sistemu odlučivanja i koordinaciji upravljanja krizom. Države koje imaju dovoljno medicinskih i logističkih resursa, i kada dođu u tešku situaciju, koja znači mnogo oboljelih i veliki broj umrlih, lakše izađu nakraj s posljedicama pandemije. Međutim, i u takvim državama javljaju se određeni problemi, posebno oko nedostatka stručnog i personala za neke posebne zadatke koji su prouzrokovani pandemijom.

Sve države u ovakvim i sličnim vanrednim situacijama posežu za upotrebom vojske, kao najorganiziranije sile u svakoj državi. Problemi se ipak javljaju u razlici načia upotrebe vojske u državama s demokratskom tradicijom u odnosu na države gdje demokratija nema dužu tradiciju, odnosno u državama koje su bile sastavni dio nekadašnjeg Istočnog bloka ili države u kojima vladaju režimi.

Penzionirani brigadni general Enes Husejnović smatra da je upotreba oružanih snaga jedna od mogućnosti koja stoji na raspolaganju vlastima u slučaju vojnih neratnih operacija u koje spadaju i prirodne nepogode, odnosno pandemija.

Vojne efektive u mirnodopskom vremenu

“Moderni doktrinarni pristupi oružanih snaga za situacije vojnih neratnih operacija podrazumijevaju jačanje sposobnosti za civilno-vojnu saradnju i operacije koje angažiraju vojne sposobnosti prikladne konkretnoj nepogodi. Tako, u slučaju Covida-19, određeni logistički (transportni, sanitetski, intendantski…) i specijalistički (sredstva biološko-hemijska zaštite) kapaciteti oružanih snaga su veoma vidljivi i dobrodošli”, mišljenja je Husejnović.

U našoj regiji nakon izbijanja pandemije također je došlo do angažiranja vojske, ali ipak s nekim razlikama, što je izazvalo i reakcije javnosti i udruženja koja se bave zaštitom ljudskih prava, ali ipak se nastavlja s korištenjem vojnih efektiva, uprkos riziku izlaganja samih vojnika.

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je 18. marta donijelo Odluku o angažiranju Oružanih snaga Bosne i Hercegovine za potrebe pružanja pomoći civilnim organima u prevenciji i sprečavanju širenja korona virusa u posebnim objektima (šatorima) za smještaj lica koja dolaze u Bosnu i Hercegovinu iz inozemstva. Od 20. marta do 10. aprila, u skladu s procedurama, na osnovu 39 primljenih zahtjeva, civilnim strukturama odobreni su kontejneri, šatori (veliki i mali), kreveti. Trenutno su Oružane snage Bosne i Hercegvione angažirane na 24 lokacije, a u fazi je priprema za angažiranje resursa na još 13 lokacija.

Vojska Crne Gore uključena je u borbu protiv širenja korona virusa; kroz brojne akcije uključeno je 184 njenih pripadnika. Od toga su njih 134 zadužena za čuvanje Kliničkog centra i objekata namijenjenih za karantin, dok ih je više od 50 obavljalo dekontaminaciju ljudi, motornih vozila i materijalno-tehničkih sredstava. U samoizolaciji i karantinu trenutno je 98 pripadnika Vojske Crne Gore.

Nevladin sektor protiv angažmana

Nevladina organizacija za zaštitu prava Građanska alijansa iz Podgorice uradila je analizu angažiranja Vojske Crne Gore i u zaključila da normativni okvir u oblasti angažiranja vojske u civilne svrhe treba znatno unaprijediti. Ovako važno pitanje ne smije biti prepušteno slobodnom tumačenju nepreciznih i neusaglašenih zakonskih odredbi. Ipak, imajući u vidu atmosferu straha, veliki broj pripadnika Uprave policije (najviše po glavi stanovnika u Evropi), smatra da se vojska nije trebala angažirati, već je za njen angažman trebalo sačekati eventualno uvođenja vanrednog stanja.

Vezano za angažman Hrvatske vojske, ministar odbrane Damir Krstičević je izjavio: “U vrlo ranoj fazi pojave Covida-19 počeli smo s provedbom mjera koje su usmjerene na zdravstvo, sigurnost, obrazovanje i gospodarstvo.” Naglasio je da su hrvatski vojnici u rekordnom roku, od manje od 72 sata, izgradili potpuno autonomni kamp s mogućnošću prihvata 220 oboljelih pacijenata, koji će značajno doprinijeti kapacitetima bolničkog sistema za liječenje oboljelih.

Hrvatska vojska je, također, odmah reagirala kada je razorni potres pogodio Zagreb, prvenstveno u otklanjanju posljedica potresa. Kriznom štabu je od 8. aprila na raspolaganju jedan prilagođeni helikopter Mi-171 SH, koji je u Divuljama, a planirano je prilagoditi još jedan helikopter Mi-171Sh, koji će biti na na letjelištu Lučko pored Zagreba.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Srbija je prva država u regiji koja je donijela odluku o angažikranju vojske u borbi protiv pandemije te je Vojska Srbije već od 16. marta počela kontrolirati sve granične prelaze, obezbjeđivati i kontrolirati sve bolnice, prihvatne i centre za azil, na osnovu odluke o uvođenju vanrednog stanja.

Pojava vojske na ulicama naoružane dugim cijevima izazvala je niz reakcija domaće i strane javnosti, posebno nakon što je objavljeno da je na desetke vojnika zaraženo korona virusom. Saša Đorđević, istraživač Beogradskog centra za bezbednosnu politiku, mišljenja je da je Ministarstvo odbrane zaboravilo objasniti ovlaštenja Vojne policije prema civilima, odnosno ljudima koji nisu dio Ministarstva odbrane ili Vojske Srbije. To je značajno jer vanredno stanje ograničava ljudska prava i slobode.

Suvereno pravo svake države

“Deo javnosti u Srbiji, a čini mi se i u ostalim zemljama u okruženju, uvek negoduje, bez obzira koja je odluka državnih organa u pitanju. Ponekad je to produktivno, a ponekad ne, zavisno od situacije. Smatram ipak da kada je bezbednost, ovog puta zdravstvena, u pitanju, to negodovanje nije svrsishodno”, kaže Svetlana Janković, penzionirana pukovnica Vojske Srbije.

Vojni analitičar Igor Tabak, govoreći o konkretnom slučaju Srbije, kazao je da u toj državi tradicionalno postoji jaka Vojnomedicinska akademija (VMA) i vojna bolnica, no da vojsci u svakom slučaju nije mjesto na ulazima u bolnice.

Vojne aktivnosti se nastavljaju i na međunarodnom nivou, pa su uslijedile aktivnosti na vojnoj pomoći u borbi s korona virusom, što je prvo u regiji učinjenu u Srbiji, koja je dobila vojnu pomoć od Rusije. Na batajnički aerodrom sletjelo je ukupno 11 aviona ruske vojske, koji su dostavili medicinsku opremu, tehniku, zaštitna sredstva i medicinske timove koji će pomoći Srbiji da suzbije širenje pandemije korona virusa.

U stručnoj javnosti se vode rasprave o tome da li postoji razlika o načinu upotrebe vojske u prirodnim nesrećama kao što su epidemije u državama NATO-a i državama koje nisu članice Saveza.

“Suvereno je pravo svake države na koji način i s kojim resursima će reagirati u slučaju prirodnih ili ljudskim faktorom izazavnih nesreća, pa tako i u slučaju kada je na sceni pandemija Covida-19. Većina demokratskih država će, prije svega, iskoristiti sve nadležne i raspoložive civilne resurse, pa tek u njihovom nedostatku ili nemogućnosti efikasnog odgovora posezati za drugim opcijama. Primjer takvoga odgovora predstavljaju većina država članica NATO-a”, tvrdi Husejnović.

Mogući pokazatelj političke nestabilnosti

Prednosti vojske za upotrebu u svim situacijama u odnosu na ostale snage jesu bolja ustrojenost i mobilnost, imaju obučene i disciplinirane pripadnike savelikim brojem vještina. Janković kaže da su definitivno sve vojske u svijetu upotrijebljene od država u prirodnim nesrećama (poplave, zemljotresi, epidemije), pa i u državama članicama NATO-a.

“Različiti su jedino mehanizmi donošenja takve odluke, zavisno od ustavnih ili zakonskih okvira u svakoj državi ponaosob, a potom diferencira se i realizacija samih odluka (vreme, prostor-mesto, način korišćenja postojećih resursa). Znači, u sprezi su politička odluka i postojeći kapaciteti vojske”, naglašava Janković.

Trenutno u većini država svijeta vojska se u sve većem broju uključuje da pomogne u sasvim drugačijoj vrsti “rata” – kampanji protiv pandemije korona virusa. Međutim, u mnogim državama, kada vojska izlazi na ulice, na to se još gleda kao na političku nestabilnost, a naoružana vojska i vojna sredstva stvaraju osjećaj nelagode.

“Vojsku nikada, pa tako ni u slučaju prirodnih nesreća, ne bi smjeli upotrebljavati kao sredstvo demonstriranja vlasti i sile ili čak kao prividnog robusnog angažiranja. Također, vojska ne smije biti sredstvo izražavanja političkih razmirica, koje mogu dovesti do izbjegavanja njene upotrebe kada i gdje je to neophodno”, poručuje Husejnović.

Izvor: Al Jazeera


Pregled vijesti, tema, mišljenja, blogova sa Balkana i iz svijeta u samo jednom kliku
Pročitajte sada