Druga faza: Italija razmatra kako dalje nakon vrhunca epidemije

Piše: Ylenia Gostoli

Gotovo mjesec nakon što je u cijeloj državi bila na snazi izolacija da se spriječi širenje virusa koji je harao po sjeveru Italije, vlada diskutira, a vode se i javne debate o prelasku na “drugu fazu” – period tokom kojeg će građani morati naučiti živjeti s virusom i period u kojem bi se ponovo mogla dogoditi epidemija.

Italija je u nesretnoj poziciji da je dvije do tri sedmice ispred drugih evropskih zemalja u borbi protiv pandemije korona virusa.

Kao država s najvećim brojem smrtnih slučajeva (više od 17.000 zabilježenih), sljedeći potezi Italije bit će pomno praćeni.

Ta država obavljala je reviziju svojih mjera izolacije svake dvije sedmice prema predsjedničkoj odluci; sljedeća revizija bit će 13. aprila.

Iako brojke pokazuju da su te mjere postigle izvjestan nivo uspjeha u usporavanju stope zaraženosti, vjerovatno će ostati na snazi tokom uskršnjeg perioda, koji je inače vrijeme za okupljanje i slavlje.

Više od 135.000 ljudi u Italiji prijavljeno je kao zaraženo, prema podacima Univerziteta “Johns Hopkins”, broj koji je samo “vrh ledenog brijega”.

Vjeruje se i da je broj smrtno stradalih nepouzdan jer ne ukazuje na stvarni uzrok smrti za one koji su bili pozitivni, niti uključuje one koji su umrli kod kuće ili u staračkim domovima bez testiranja.

Vlada tek treba najaviti datume ili zvanične mjere povezane s drugom fazom, ali diskusije su se dosad fokusirale na ponovno otvaranje nekih fabrika i biznisa u kojima radnici mogu držati distancu.

Također se razmatra olakšavanje nekih restrikcija kretanja građana.

“Radimo na hipotezama za političare da ih uzmu u obzir”, rekao je za Al Jazeeru Roberto Bernabei, koji je u naučno-tehničkom komitetu koji Vladi savjetuje “opcije koje su kredibilne i, koliko je moguće, podržane naučnom analizom”.

‘Utješni podaci’

Rani znakovi da se epidemija u Italiji stabilizira počeli su se pojavljivati prošle sedmice.

Iz italijanske Agencije za civilnu zaštitu rekli su da je broj novozaraženih počeo opadati. No, svakodnevni broj preminulih i dalje je visok – u utorak je iznosio 604.

“Utješni podaci uključuju broj ljudi koji su primljeni u bolnicu, što nam daje tačniju indiciju kako epidemija evoluira u poređenju s drugim podacima”, rekao je za Al Jazeeru Matteo Villa, koji je radio statistiku za Italijanski institut za međunarodne političke studije.

“Broj primljenih u bolnicu prestao je rasti u gotovo svim regijama [Italije] iako su počele s izolacijom u različitim fazama epidemije”, kazao je Villa, dodavši da je to znak da su mjere izolacije dale rezultat.

Bolnice u teško pogođenim područjima koje su bile prenapregnute u jeku vanrednog stanja počinju imati savladiv broj slučajeva.

“Ponovo možemo disati”, kazala je Michele Tempesta, šefica odjela za intenzivnu njegu u bolnici u Pesaru, u centralnoj italijanskoj regiji Marche, gdje je kapacitet njenog odjela povećan sa sedam na 40 kreveta u jeku krize.

Tokom vrhunca gotovo su svi bolnički odjeli bili zatvoreni osim za hitne zahvate i cijela zgrada pretvorena je u odjel za brigu o pacijentima oboljelima od bolesti COVID-19.

“Trenutno imamo 25 kreveta u intenzivnoj njezi, ali ostajemo na oprezu za drugi talas. Ne možemo se još vratiti u normalu”, izjavila je Tempesta. “Strahujemo od onoga što bi se moglo dogoditi kada sve počne s radom.”

Italijanski ministar zdravstva Roberto Speranza rekao je da Vlada traži načine da uspostavi bolnice samo za COVID-19 kako bi izbjegli da drugi šire zarazu.

Odvojeni život

U drugoj fazi Italijani će morati naučiti kako živjeti s korona virusom dok se vraćaju u neku normalu, ali će i dalje biti potrebna dodatna briga.

Pier Luigi Lopalco, profesor higijene i preventivne medicine na Univerzitetu u Pisi, rekao je za Al Jazeeru: “Prije svega trebat ćemo imati na umu kontinuiranu mogućnost zaraze unutar zajednice. Zbog toga ćemo trebati nastaviti poštivati socijalno distanciranje, izbjegavati pretrpana mjesta i nositi zaštitne maske.”

No, zajedno s drugim evropskim državama, Italija se bori da svom medicinskom osoblju osigura zaštitnu opremu, uključujući i maske.

Neki proizvođači nudili su da preobraze svoje operacije da ih proizvode, ali birokratija otežava stvar, a s obzirom na to da iz sigurnosnih razloga svakoj osobi trebaju dvije maske dnevno, potražnja je izuzetno visoka.

“Također trebamo opremiti zdravstvenu službu efikasnom metodom praćenja, tako da, čim se pojavi nova epidemija, cijeli sistem može odmah reagirati”, dodao je Lopalco.

Nova rješenja

Dok su epidemiolozi koristili “praćenje kontakata” da se kontrolira širenje zaraznih bolesti, istraživači žure da razvju aplikacije koje će pomoću podataka s mobitela pratiti je li osoba bila u kontaktu s nekim ko je zaražen.

Zabrinutost zbog nadzora i privatnosti potakla je istraživače da razviju aplikacije koje izbjegavaju korištenje GPS lokacije ili drugih osjetljivih podataka.

Studija Univerziteta u Oxfordu, naprimjer, bazira svoj model na logiranju svih korisnika s kojima je osoba bila u kontaktu pomoću niskoenergetske Bluetooth tehnologije.

Italija želi povećati broj testiranih osoba.

Ispred nje je u Evropi samo Njemačka po broju testova koje je napravila, ali su oni uglavnom ograničeni na osobe primljene u bolnicu.

Naučnici također žure da razviju testove na antitijela, što bi omogućilo Vladi da identificira asimptomatske slučajeve i ustanovi koliko je zaista raširena zaraza. Tako bi se moglo odrediti i koliko je ljudi razvilo neki imunitet.

Ti testovi tek su u probnoj fazi, ali Lopalco smatra da oni neće utjecati na odluke donesene na nacionalnom nivou.

“Osim u teško pogođenim predjelima, kao što su Wuhan [u Kini] i Codogno [u Italiji], gdje je virus mnogo cirkulirao, ostatak populacije vrlo vjerovatno nije razvio antitijela i nije od velike koristi tražiti ih”, smatra Lopalco.

Također ostaje nejasno štite li antitijela koja ti testovi otkrivaju zaista osobe koje ih imaju.

“Svaka mjera koju primijenimo idući naprijed trebala bi raditi na pretpostavci da cijela populacija ostaje ranjiva”, rekao je Lopalco.

Izvor: Al Jazeera