Strah od 5G mreže je proizvod lažnih vijesti

Narednih 10 godina će trajati razvojni ciklus uvođenje 5G tehnologije (EPA)

Mreže pete generacije su nastavak evolucije mobilnih mreža i predstavljaju osnov daljeg razvoja društva i privrede u godinama koje dolaze, zbog brzog napretka digitalne tehnologije u svim segmentima. Učinci novih generacija mreža se već osjete u oblasti komunikacija i razmjeni informacija, a nakon integriranja u poslovne i javne procese, povećat će se i produktivnost privrede i nivo kvaliteta javnih usluga.

Narednih 10 godina će trajati razvojni ciklus uvođenje 5G tehnologije, u prvoj fazi ona će biti nastavak 4G mreže u cilju povećanja brzine, da bi do 2025. godine bila omogućena primjena novih naprednih rješenja. U opširnom izvještaju za 2019. godinu, Indeks spremnosti Evrope za 5G kompanija inCITES Consulting S.A.R.L, stoji da je najbolje pripremljena evropska zemlja za primjenu 5G tehnologije s indeksom od 71,8 je Finska, a najlošija Bosna i Hercegovina s više nego upola manjim indeksom od samo 35,2 boda. Rezultati analize pokazuju da postoji značajna razlika spremnosti za 5G između zemalja zapadne i istočne Evrope.

Digitalna pismenost na Zapadnom Balkanu

Digitalno tržište je i dalje veoma fragmentirano na Zapadnom Balkanu, te je evidentan digitalni jaz između nas i EU,  jer znatno zaostajemo za prosjekom EU. Digitalna infrastruktura je još uvijek nedovoljno razvijena, širokopojasne mreže nisu široko rasprostranjene na Zapadnom Balkanu.

Razvoj i upotreba e-usluga, kao i cyber sigurnost i digitalna pismenost u regionu, ispod su optimalnog nivoa, mišljenja je generalni sekretar RCC-a (Regional Cooperation Council),  Majlinda Bregu, koja dodaje: “Prema našem Balkan Barometru 2019, više od 76% građana Zapadnog Balkana je izjavilo da koristi internet, ali samo 4% da plaćaju račune putem interneta, a samo 2% koristi vladine e-usluge. Shodno istim podacima, čak 58% poduzeća vidi digitalizaciju javnih usluga kao ključni put za povećanje transparentnosti i predvidljivosti vladinog postupanja”. Dakle, na ovom polju treba mnogo učiniti kako bi se poboljšala dobrobit i kvaliteta života građana. U okviru Višegodišnjeg akcionog plana za regionalno ekonomsko područje na Zapadnom Balkanu, RCC je odredio područja u kojima regionalna saradnja može doprinijeti ostvarenju ovog cilja, navodi Bregu.

Prema navedenom Indeksu od država bivše Jugoslavije najbolje rangirana je Slovenija, na 19. mjestu, a Hrvatska na 31. mjestu, dok je Srbija na 33. mjestu. Kako Slovenija uspješno nosi ovaj tehnološki zahtjevan proces pojašnjava dr. sc. Boštjan Batagelj sa Fakulteta elektrotehnike, Univerziteta u Ljubljani: “Svima nam je potrebna digitalizacija društva i primijenjene informacijske tehnologije. To je moguće samo širokopojasnom telekomunikacijskom mrežom koja će omogućiti prijenos velike količine podataka u kratkom vremenu. Nove aplikacije postavljaju nove zahtjeve za mrežu i nove metode isporuke podataka”.

Razlika između 4G i 5G mreže

Na već postojeću 4G mrežu je moguće povećati kapacitet i učinkovitost postojeće strukture nadogradnjom na mrežu 5. generacije, tako će i korisnici lako i postupno preći s 4G uređaja na 5G mobilne telefone. “Neki su sada zadovoljni brzinom od 4G koja ih koristi za prenos podataka kući, zaobilazeći xDSL i vlakna do kuće. To je funkcija aplikacija koje ljudi koriste. S druge strane, novi pametni televizori s kojih se mogu preuzimati filmovi visoke razlučivosti i na kojima je potrebna interaktivnost korisnika trenutno su fiksna oprema i zato se najbolje opskrbljuju podatkovnim kanalima velike brzine, kao što su optička vlakna velike brzine”, mišljenja je Batagelj. On dalje navodi da je važnije pitanje na koje je nemoguće odgovoriti, budući da je odgovor višedimenzionalan, ko je korisnik i za šta želi vezu, kao i koliko je spreman platiti. Dugoročna prednost je u oba sistema, bežični (kao što je 4G, 5G ili WiFi) i optički. Na njih ne smijemo gledati kao na jedno ili drugo, oni su konvergirani i besplatni. S novim aplikacijama možda ćemo imati potrebu za vlaknima koja isporučuju nekoliko Gbit / s, a s novim zahtjevima za mobilnošću možda ćemo pronaći potrebu za bežičnim sistemima koji isporučuju više od 1 Gbit / s. Takođe se pojavljuju novi sistemi koji izravno kombiniraju optičku i bežičnu mrežu, a očekuje se da će oni imati dobru budućnost i potencijal za dostavu podataka tamo gdje tradicionalni bežični i vlaknasti sistemi imaju ograničenja. Na primjer, mikrovalne  fotonike , gdje se različiti bežični (radio) signali prenose preko vlakana kako bi se isporučili udaljenim antenama ili unutar zgrada.

Telekomunikacijski operateri širom svijeta testiraju 5G, a u mnogim zemljama 5G mreže već se komercijalno pokreću. Do kraja 2019. godine 15 igrača pokrenulo je komercijalne usluge 5G u 9 država članica EU. Testiranje 5G mreže je u toku i na Zapadnom Balkanu, Albanija i Srbija već imaju pilote 5G, a Crna Gora i Sjeverna Makedonija planiraju to učiniti ove godine. „Jedna od ključnih prekretnica bilo je potpisivanje Regionalnog sporazuma o roamingu od strane svih 6 zapadnobalkanskih država u aprilu 2019.  godine. To je omogućilo značajno smanjenje troškova roaminga svim krajnjim korisnicima mobilne mreže od 1. jula 2019. godine. Sada se radujemo trećem digitalnom samitu o zapadnom Balkanu koji bi se trebao održati u Tirani u aprilu. Prethodni su održani u Skoplju i Beogradu. Dakle, stvari kreću naprijed, ali moramo povećati brzinu. Konkurencija je jaka na svim poljima. Četvrta industrijska revolucija nikoga ne čeka. Inovativne organizacije opstaju i napreduju u njoj, a ostali propadaju“, mišljenja je Bregu.

Bosna i Hercegovina po zvaničnim podacima zaostaje u ovom procesu, jer je tek u 2019. godini uspostavljena 4G mreža, međutim stručnjaci su uključeni u problematiku i pokušavaju pratiti standarde. „U septembru prošle godine vodio sam radionicu o vrućoj temi ‘integrirane mikrovalne fotonike u Sarajevu tokom konferencije u okviru projekta EUIMWP o optičkim vlaknima u pristupnoj mreži (FOAN 2019). Definitivno, savjetovat ću ulaganje u bežičnu, kao i optičku infrastrukturu. I imajte na umu da optička infrastruktura može prenijeti istu količinu podataka uz 1000 puta manju potrošnju energije”, navodi dr.Batagelj.

Trebamo li imati strah od 5G mreže?

Matjaž Klančar, urednik časopisa  Monitor iz Ljubljane kaže: “Naš časopis redovito objavljuje članke koji razbijaju pseudoznanost i senzacionalizam. Nedavno smo se fokusirali na 5G i strah od elektromagnetskog zračenja. Državna radiotelevizija nedavno se također bavila tom temom u svojim televizijskim i radio emisijama. Nažalost, neki časopisi, televizijske emisije manjih privatnih emitera, a posebno internetske grupe, aktivno šire prestrašne kampanje. Stoga je najvažnije poboljšati medijsku pismenost u zemlji, što će pomoći ljudima sa svim vrstama dezinformacija. Međutim, pred nama je još jako dug put, pogotovo zato što se čini da koračamo unatrag od pojave društvenih mreža”.

Tokom januara u Zagrebu, Beogradu i Ljubljani su održani protesti koji su upozoravali na opasnosti koje nosi projekat uvođenja 5G mreža, o temi opasnosti Batagelj tvrdi: “Dopustite mi da prvo razjasnim jednu stvar. Opasnosti koje su neki neznani ljudi predstavljali u tehnologiji 5G potpuno su izmišljene. Sve su opasnosti proizvod lažnih vijesti koje putuju internetskim društvenim medijima (npr. Facebookom) sličnim virusima. Istina je potpuno suprotna. O zdravlju nema potrebe brinuti se, budući da je 5G radijski dio vrlo sličan 4G radijskom dijelu. Zapravo će 5G bazna stanica zračiti manje snage od bazne stanice 4G”, Batagelj naglašava da je 5G sa više zelene tehnologije i sa manje ugljičnog otiska od 4G. Veliki dio znanstvenog razvoja usmjeren je na smanjenje potrošnje električne energije i povećanje učinkovitosti. Također ne treba brinuti o sigurnosti i privatnosti u vezi s 5G mrežom, 5G ne omogućuje velike podatke i prepoznavanje lica, jer te tehnologije se razvijaju više od 10 godina bez 5G mreže i 5G mreža nije kriva za razvoj i njihovu upotrebu. Dakle, strah od 5G tehnologije potpuno je nepotreban.

Zapadni Balkan i Slovenija

Slovenija u mnogim oblastima može biti primjer državama Zapadnog Balkana, kako u ispunjavanju standarda priključenju EU, tako i u odnosu prema nauci i tehnologiji. O trenutnim aktivnostima Batagelj kaže: “Mobilni operateri u Sloveniji testiraju tehnologiju 5G u nekim malim područjima. Pripremaju se za prvo komercijalno uvođenje što se neće dogoditi ove godine, jer naša regulatorna agencija prvo mora izvršiti aukciju za licence na frekvencijskim opsezima 5G”.

Ipak, konkretne značajnije benefite od 5G mreže još uvijek nije osjetila ni Slovenija. “Mislim da su ljudi u Sloveniji još uvijek daleko od trenutka kada možemo vidjeti neke koristi od 5G tehnologije. Prema mom mišljenju, za sada nam ne treba 5G mreža, jer imamo vrlo naprednu 4G. S druge strane, moramo imati na umu da 5G nije revolucionarna tehnologija, kakvu bi nam marketing želio predstaviti. Budući da već imamo 4 generacije mobilne mreže prije 5G, možemo reći da je 5G evolucija tehnologije mobilne mreže. Mobilni sistem razvija se non-stop zadnjih 30 godina, a 5G je nešto što mobilna tehnologija može učiniti (danas), a nije bila u stanju učiniti prije 10 godina. Mreža 5G će omogućiti poboljšanu mobilnu širokopojasnu mrežu sa iskustvom, ultra nisku latenciju komunikacije uz 10 puta smanjenje krajnjeg kašnjenja i 10 puta veću pouzdanost. Omogućit će do milion povezanih uređaja po kvadratnom kilometru”, ocjenjuje Batagelj.

Bregu na kraju poručuje da bi regija trebala donijeti ispravnu odluku i zajednički sarađivati ​​u budućnosti kako bi izvukli maksimum iz Četvrte industrijske revolucije za naše ekonomije i naše građane. Uživati ​​u dobru koje ono donosi, ali i osigurati da se “loše” popravi tako da služi našoj svrsi.

Izvor: Al Jazeera


Reklama