Žene u IT sektoru ruše stereotipe i postižu odlične rezultate

Poslovi u sektoru informacionih tehnologija su među najtraženijim i najplaćenijim, kako u svijetu, tako i u državama bivše Jugoslavije. No, to svakako ne znači da je ovo sektor u kojem nema problema.

Statistički podaci pokazuju da globalno žene čine manje od 30 posto od ukupno zaposlenih u IT industriji, a istraživanja pokazuju da je broj žena na vodećim pozicijama u ovoj industriji znatno manji.

Stereotipi da je IT ‘muški’ posao

Dvadesetčetverogodišnja Sumejja Halilović iz Sarajeva s programiranjem se susrela u srednjoj školi i već tada je znala da će školovanje i karijeru usmjeriti ka tome. Prijavivši se na praksu Gigi School of Coding, koju svake godine organizira bh. kompanija Mistral Technologies, stekla je prvo radno iskustvo, a ubrzo je dobila priliku da karijeru nastavi na poziciji frontend developera u ovoj kompaniji.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Projekt na kojem radim je za jednu od najvećih telekomunikacijskih firmi u Americi, koja broji više od 80 miliona pretplatnika i u fokusu ima uvezanost sistema između automobila te je samim tim veliki izazov raditi na tome”, kaže Halilović.

No, ona je tek jedna od 30 posto žena koje ova kompanija zapošljava. Ova brojka ne razlikuje se mnogo od broja zaposlenih žena u drugim IT kompanijama u Bosni i Hercegovini i regiji, ali i na evropskom i globalnom nivou, pokazala su istraživanja.

“Razlozi zašto je tako su raznoliki, a rekla bih da sežu do djetinjstva – dok će se jedni pravdati većom sklonosti dječaka prema tehnologiji, treba uzeti u obzir i to da se promocija tehnologije, pa čak i igračaka te aktivnosti koje bi poticale inženjerski način razmišljanja, usmjerava više prema dječacima. Ako će djevojčici u rukama uvijek biti lutka, posuđe, odjeća i šminka, a ne roboti, računala, pa čak i obični odvijač, teško da će je to pripremiti za karijeru inženjera, iako ima iznimki”, smatra Mia Biberović, urednica Netokracije iz Hrvatske.

Jasminka Hasić, profesorica na fakultetu Kompjuterskih nauka i Informacionih sistema Univerziteta SSST i ambasadorica WiDS 2020 konferencije, kaže da je ovaj problem jako kompleksan, jer mnogo varijabli utječe na ovakav krajnji rezultat.

“Generalno, naše društvo je još uvijek patrijarhalno i u njemu žene i muškarci uglavnom prihvataju stereotipne uloge u društvu, bez obzira na svoje stvarne potencijale i želje. Što se tiče ženskog potencijala, moje iskustvo je da su žene često najbolje u IT-u, ali često njihov potencijal ne bude u potpunosti iskorišten”, kaže Hasić.

Biti žena u IT sektoru

Iskustva žena koje rade u IT sektoru u državama bivše Jugoslavije su raznolika, ali većinom pozitivna. Iako žene čine 30 posto uposlenika kompanije u kojoj je zaposlena, a na projektu na kojem je trenutno angažirane rade samo dvije žene, Sumejja Halilović kaže da nikada nije primijetila neku barijeru u poslu zbog toga.

“Svi smo tu da projekt učinimo boljim i da osmislimo što je moguće bolje rješenje, tako da ta razlika u spolu nije nešto čemu pridajemo značaja. Štaviše, mislim da izmiješani timovi zaista dobro funkcioniraju i pružaju jako kvalitetna rješenja. Ukoliko je IT svijet ono što vas zanima, imate priliku i volju učiti i dijeliti naučeno, ‘go for IT’, bili muško ili žensko neće igrati ulogu”, poručuje Halilović.

Sličnog mišljenja je i Slavica Pepić, programerka kompanije Symphony u Beogradu, koja ističe da je u ovom seoktoru fokus na kvalitetu i znanju, a ne rodu kandidata.

“Iz  sopstvenog iskustva i rada u ovoj industriji, mogu reći da IT definitivno nije samo ‘muški posao’. Do sada se nisam susretala sa rodnom neravnopravnošću, niti bilo kakvom diskriminacijom, što ne isključuje mogućnost da postoji u individualnim slučajevima, ali na globalnom nivou u IT sektoru je minorna. Ono što bih poslala kao poruku svim ženama je da poenta uspeha i borbe za ravnopravnost polova ne stoji u tome da se mi kao žene borimo protiv sistema, kulture ili muškaraca, već da naučimo da se borimo za sebe, svoje potrebe i želje u kom god pravcu one išle. Mislim da jedino takav način razmišljanja može da napravi iskonsku promenu, ne samo u IT-ju, već i u celom svetu”, kaže Pepić.

Ipak, istraživanje koje je Netokracija provela u sklopu svog projekta Ladies of New Business posvećenog ženama u IT sektoru pokazuje da tek 16 posto ispitanica nije doživjelo spolnu diskriminaciju na poslu.

“Češće je ta diskriminacija suptilna, ali ipak je prisutna, primjerice da se klijent obraća isključivo muškom kolegi, a ne i ženskoj osobi, iako obje osobe sudjeluju u projektu (a ženska osoba je možda čak i nadređena). Tu je i prelazak granica profesionalne komunikacije, osjećaj da su žene zakinute u napredovanju ili plaći u odnosu na kolege, osjećaj da se moraju više dokazivati, niža plaća, pritisak da se ranije vrate s porodiljnog… Sve su to situacije koje poslodavci moraju osluškivati i reagirati na njih, jer će u protivnom još teže moći zaposliti kvalificirane stručnjake, kojih ionako manjka na tržištu – zašto onda kreirati kulturu u kojoj se dio zaposlenih neće osjećati ugodno, ili će se osjećati čak diskriminirano, uznemiravano?”, poručuje urednica Netokracije.

Inicijative za osnaživanje žena u IT-u

Prethodnih godina je u državama bivše Jugoslavije pokrenuta nekolicina projekata i inicijativa koje se bave osnaživanjem i uključivanjem žena u IT sektor.

Jedna od njih IT Girls inicijativa, koju su 2015. godine pokrenuli UNICEF, UN Women i UNDP u Bosni i Hercegovini, uz podršku Švedske agencije za međunarodnu saradnju i razvoj (Sida).

“Ponosne smo što se rezultati našeg rada već sada vide na prvoj generaciji djevojčica koje su pohađale naš trening – od 10 djevojčica koje su uspješno završile prvi trening iz osnova web programiranja u Sarajevu 2016. godine, njih pet ove godine planira upisati neki fakultet koji ima IT usmjerenje. U prethodnoj godini radili smo sa školama na formiranju IT Girls klubova, što je velikim dijelom podržano i kroz našu crowdfunding kampanju iz 2018. godine, u kojoj smo prikupili sredstva za opremanje 10 osnovnih škola Arduino setovima”, kažu iz IT Girls inicijative.

Women in Data Science (WiDS) konferencija pokrenuta je 2015. godine na Univerzitetu Stanford u SAD-u, a ove godine je organizirana i u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Prema riječima Jasminke Hasić, ambasadorice WiDS 2020 konferencije, cilj im je predstaviti trenutne trendove u data scienceu, bez obzira na bilo kakav identitet, ali i dati prostor ženama koje se bave ovom oblašću da predstave svoj rad.

“Ekonomski je važno da žene učestvuju u data scienceu, zbog svog daljeg osnaživanja i samostalnosti, s obzirom na to da je ovo karijera koja je već cijenjena, a predviđa se da će biti još cjenjenija. Što se tiče naše zajednice, jako je važno da žene učestvuju u ovoj oblasti, jer tako uvodimo novu perspektivu u polje, a i uključujemo ženski talenat, koji je neosporan. Jako je važno da koristimo podatke, ali i da ih koristimo na način da to dogovara cijeloj zajednici, a tu perspektivu možemo dobiti samo ženskim učešćem”, zaključuje Hasić.

Izvor: Al Jazeera