Migranti, socijalna bomba koju Erdogan može aktivirati

Ukoliko Grčka i Bugarska ne budu mogle zaustaviti još veći val migranata, koji bi se desio ako se ne postigne dogovor s Turskom, sljedeće na udaru će biti balkanske zemlje, koje se već sada jedva nose s migrantskom krizom. To bi bila ogromna humanitarna katastrofa, pogotovo za Bosnu i Hercegovinu, koja nema kapaciteta suočiti se s iole većim brojem migranata, što je potvrdio i bh. ministar sigurnosti Fahrudin Radončić. 

“Sledeća brana u migracijama, posle turske granice sa Grčkom i Bugarskom, jeste na Drini, na hrvatskoj granici i na mađarskoj ogradi, to je sistem povezanih posuda, koji treba da zasutavi migraciju, što će dodatno pogoršati celu situaciju i u Srbiji, i u Bosni i Hercegovini, koja već sada nije u stanju da se nosi sa migrantima. U tom slučaju desetine hiljada ljudi bi bile bez smeštaja, gladne i žedne, i u stanju potrebe, a teško da bi raspoložive službe mogle da odgovore na ove izazove, i oni bi se ispoljili i na neki drugi način na celo društvo”, objašnjava Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiteljima azila u Srbiji.

Ono što je problematično, dodaje, to je da u Bosni i Hercegovini uopće nema ozbiljnih kapaciteta za smještaj tih ljudi, a ni u Srbiji nema više od 5.500 mjesta.

“Ni sada naši kapaciteti ne mogu da odgovore potrebama kakve su na terenu, a svako povećanje će da bude jedna kap više na odsustvo našeg sistemskog rešenja”, upozorava Đurović.

Migranti kao ‘topovsko meso’

Ipak, priznaje da se radi o najgorem mogućem scenariju, kao onom iz 2015. godine, koji podrazumijeva da se ostvari prijetnja turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana o stotinama hiljada, ili čak milionima izbjeglica koje Turska neće zaustaviti da krenu prema Evropskoj uniji. U stvarnosti, diplomatske aktivnosti su već pokrenute te Brisel i Moskva pregovaraju s Ankarom, nezadovoljnom situacijom u ratnoj Siriji, gdje je sirijska vlada, uz pomoć Rusije, pokrenula ofanzivu u Idlibu, utočištu pobunjenika koje podržava Turska.

Međutim, Ankara jeste već otvorila granice i hiljade migranata je krenulo ka Grčkoj, a za balkanske zemlje svako povećanje njihovog broja je izazov.

“Povećanje već postoji, a sada, ako pritisci na grčku i bugarsku garnicu budu intenzivni u dužem vremenskom periodu, očekivaćemo još veći broj ljudi kod nas, koji će uspeti da prođu. Izuzev ako EU ne uloži vojne i druge snage da pokuša da u potpunosti zatvori granicu, što, takođe, ne može da da rezultate; može kratkoročno, ali dugoročno je to neodrživ koncept. Tako da očekujemo blago povećanje, ali ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati, mada postoje naznake da Turska organizovano prisiljava te ljude da pređu granicu. Do skora je bilo da oni puste ogradu, ali da ne preduzimaju nikakve aktivnosti da pogoršaju situaciju, sada vidimo da je tu borba između Turske i Grčke, u kojoj su oruđe ti ljudi”, ističe Đuranović.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Profesor Anđelko Milardović iz Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu i Instituta za evropske i globalizacijske studije slaže se s ocjenom da su migranti u ovoj situaciji samo instrument politike koja ih je žrtvovala za svoje interese.

Znamo da je nedavno Erdogan rekao da ako se Europa bude petaljala u sukob u Siriji da će on poslati izbjeglice. U njegovoj političkoj i geopolitičkoj igri oni nisu ništa drugo nego, u prenesenom značanju, topovsko meso, žrtvovani ljudi, ničiji ljudi, koje će uvijek koristiti u nadmetanju s EU-om, Rusijom i SAD-om”, kaže Milardović.

Balkan između geopolitičkih igara

Objašnjava širi kontekst, svjetsku politiku i globalne procese koji stoje iza svega, gdje je Turska samo jedan od odgovornih aktera. Prema njegovim riječima, zapadna civilizacija u političkom smislu više nije tako homogena i stabilna kao nekada, jer su se dolaskom Donalda Trumpa na čelo SAD-a stvari promijenile.

“Njemu [Trumpu] nije u interesu da se jača EU i, na kraju, Europa, i to je velika igra, u kojoj su ti ljudi samo žrtve. Druga stvar, tih žrtava ne bi bilo da ti veliki igrači nisu raštimavali države, a to su Irak, Afganistan, Libija i sada Sirija. Uz sve to, susrećemo se s ekonomskom dimenzijom, koja se pojavila s globalizacijom, pogotovo krizom globalizacijskog koncepta 2008. godine, kada se pokazalo da u tom procesu nisu svi dobitnici, nego su neki gubitnici. Stvorile su se ekonomske migracije i sada u ovim kolonama imamo, uz prisilne migrante, i ekonomske migrante iz država koje nisu u izravnim ratnim sukobima, ali su ekonomski devastirane”, kaže Milardović.

Balkan se, dodaje, u svemu tome našao između prostora Zapadne Evrope i prostora Euroazije, na kojem se suočavaju Rusija i Turska.

“Erdogan je najavio u desetom mjesecu 2019. godine da će pustiti 3,6 miliona ljudi. Do te najave konflikt oko migracija bio je kontroliran i kriza nije bila otklonjena, nego je bila zamrznuta. Dakle, kriza iz 2015. godine je bila samo kontrolirana i artikulirana dogovorima EU-a i Turske da će EU dati novce da se migranti zadrže.”

Sada, upozorava Milardović, EU ima socijalnu bombu pred vratima, koju Erdogan može aktivirati u svakom trenutku, a evropska diplomatija, prema njegovom mišljenju, sada se može ponašati na dva načina.

“Prvi način je da ministri vanjskih poslova EU-a odu u Ankaru, na razgovore, da se maksimalno odmaknu od svih vojnih operacija u Siriji, da djeluju umirujuće i stabilizirajuće u tim ratnim područjima, a druga mogućnost je ‘lomljenje’ Erdogana na ekonomskom planu, naprimjer, zaobilaženjem investicija u Turskoj.”

‘Izbjeglice ostavljamo na granicama’

Međutim, Đuranović smatra da “Erdogan nije nerazuman čovek i Turska nije neozbiljna zemlja”, tako da će, dodaje, oni svoje interese, koji nisu samo finansijski, nego vojni i politički, sigurno riješavati diplomatskim razgovorima. Međutim, upozorava na novi problem koji se počeo javljati, a to je da države predlažu poteze koje nisu u skladu s međunarodnim sporazumima i konvencijama o ljudskim pravima i izbjeglicama. Izbjeglice, koje, po svim međunarodnim sporazumima, moraju biti primljene i zaštićene u drugim zemljama, sada se ostavljaju na granicama.

“U Srbiji sada ima novi predlog, da vojska bude ta koja će da drži tu granicu prema izbeglicama, što je vrlo diskutabilno sa aspekta prava i naših propisa, a to se sada spočitava i Grčkoj, i Bugarskoj. Nameće se sada osnovno pitanje – da li mi menjamo odnos prema izbeglicama, da li mi kršimo međunarodne propise i naše vrednosti time što ne puštamo nikoga da uđe, time što se sada ljudi fizički sprečavaju da uđu, bez obzira da li su izbeglice ili nisu? Izbeglice, po svim propisima svih zemalja, imaju pravo na zaštitu, ne možemo da ih oteramo. To je nova realnost u međunarodnim odnosima, da postaje prihvatiljivo da neko koristi silu prema izbeglicama, prema deci, ženama, pod izgovorom da su oni oružje i agresor na društvo i države gde žele da dođu. Taj narativ je podignut na nivo uobičajenog. Sve se posmatra iz aspekta ugrožavanja naših građana naspram ljudi koji žele da žive kao mi. Taj narativ je jako opasan”, ističe Đuranović. 

Međutim, pitanje migracija je tek otvoreno, smatraju sagovornici. U sljedećim desetljećima se može očekivati mnogo više izbjeglica i migranta, iz svih krajeva svijeta, koji će tražiti sigurnost koju neće moći naći u svojim zemljama.  Samo jedna od opasnosti koja će pokrenuti migracije bit će klimatske promjene, a nisu isključeni i drugi neočekivani scenariji.

Izvor: Al Jazeera