U Sarajevu otvorena izložba ‘Tikkun olam – popravljanje svijeta’

U godini u kojoj svijet obilježava 75. godišnjicu oslobađanja koncentracijskog logora Auschwitz te 25. godišnjicu genocida u Srebrenici u društvu u kojem živimo jačaju podjele i ekstremni oblici razmišljanja.

U želji da pokažu da se može drugačije i da nas različitost samo čini bogatijima Feđa Aaron Bučić, osnivač umjetničke radionice Elkana iz Hrvatske, i Jasmina Kos, novinarka Al Jazeere Balkans i saradnica u Elkani, pokrenuli su projekt “Tikkun olam – popravljanje svijeta”.

“Nijedan čovjek nije sam opstao na svijetu, jer čovjek opstaje kroz zajednicu. Iz tragedija koje su nam se dogodile mi itekako možemo naučiti mnogo, možemo naučiti da živimo zajedno. Često nam se spominje suživot, ali ja sam umoran od toga. Želim da imamo život, da živimo”, rekao je Bučić.

Pojasnio je da je “Tikkun olam” pojam koji potječe iz judaizma, ali nije vezan samo za njega.

“Taj pojam ne možemo vezati ni za jednu religiju jer popravljanje svijeta počinje od nas samih i ide prema svim narodima i religijama”, rekao je.

Radovi različitih umjetnika

Svoje radove u sarajevskoj Vijećnici predstavilo je dvadesetak autora. Neki su svjetski poznati umjetnici, drugi potpuno nepoznati široj javnosti. Različitih su nacija i vjeroispovijesti, različite su tehnike i materijali koje su koristili u svom radu, ali su motiv i cilj svima isti – pokazati da vlastitim djelovanjem možemo popraviti svijet u kojem živimo i donijeti svjetlo u vremenu i prostoru kojim se širi mrak.

Feđa Aaron Bučić, splitski umjetnik i autor ovog projekta, izradio je centralni dio postavke izložbe.

“Prvi dio govori o stvaranju čovjeka, a izražen je kroz sedam srebrnih diskova uz dodatak fosila, kamena ahata i lapis lazulija. Drugi dio govori o čovjekovom stvaranju, a sastoji se od kolekcije nakita od srebra, bakra s 24-karatnom pozlatom uz dodatak 2.000 godina starog rimskog stakla, arheološkog nalaza iz Izraela”, pojasnio je Bučić.

Među radovima je i vitraž od prozirnog stakla Jasmine Kos.

“Kada je izrezan, ovaj vitraž podsjeća na države koje su omeđene granicama. Drugi umjetnici su obrađivali svoj doživljaj širenja svjetla kroz simbol menore i, da bih se spojila s njima, ja sam taj vitraž razrezala sa sedam zraka i stavila ga na jedan LED-panel da svijetli”, rekla je Kos.

Osim toga, priča nam, na području bivše Jugoslavije sedmicama je prikupljala govor mržnje, a potom je listove isprintanih primjeraka govora mržnje spalila.

“Taj pepeo sam pomiješala s blatom, sa zemljom na kojoj živimo, kako bih simbolizirala tu jednu moralnu kaljužu u koju smo se uvaljali s mržnjom prema drugom i drugačijem. Tim radom sam htjela reći da, kada se uštekamo u struju, kada dopustimo da kroz nas struji neka pozitivna priča, neke lijepe vrijednosti, onda to svjetlo može nadjačati moralnu kaljužu mraka kojim smo zaprljali prostor na kojem živimo”, pojasnila je.

Izložba otvorena do 18. marta

Posjetioci izložbe, koja će u sarajevskoj Vijećnici ostati otvorena do 18. marta, imaju priliku pogledati i fotoportrete izuzetnih ljudi koje su autori izložbe nazvali “čuvarima sjećanja” i poruke koje čine njihov život i djelovanje. Postavku, između ostalog, čini fotoportret Olega Mandića, posljednjeg zarobljenika koji je živ napustio najveći nacistički logor za uništenje Auschwitz, Gorana Sadikarija, glavnog izvršnog direktora Memorijalnog centra holokausta Sjeverne Makedonije te Šehide Abdurahmanović, članice Udruženja Majke enklava Srebrenica i Žepa.

“Ja sam emotivno potresena ovom temom i voljela bih da mladi pokreću više ovakvih stvari. Dolazim iz jedne sumorne sredine u kojoj je teško živjeti normalno, ali zajedno sa drugim majkama Srebrenice dajem svoj doprinos da ovaj svijet bude ljepši budućim generacijama i da se rat više nikada ne dogodi”, rekla je Abdurahmanović, koja je na izložbu u Vijećnicu stigla iz Srebrenice.

Kako je za Al Jazeeru rekla Kos, sarajevska Vijećnica nije slučajno mjesto na kojem je otvorena izložba.

“Mi smo krenuli smo s ovom izložbom na području Jasenovca, a onda smo otišli u Zagreb kako bi ta izložba doprla do većeg broja ljudi. Mjesto početka izložbene turneje je Sarajevo, jer je na ovom prostoru na kojem živimo Sarajevo idealan kandidat za prvu lokaciju. U Bosni i Hercegovini se dogodio srebrenički genocid, a Vijećnica je bila spaljena s dva miliona knjiga. To je takav jedan simbol kulturocida, ali i obnove, novog života, zajedništva. Nijedan drugi prostor nije dolazio u obzir”, rekla je Kos.

‘Dobro je naša moralna obaveza’

Izložbi, koju je svečano otvorio Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini, prethodila je panel-diskusija na temu “Tikkun olam: popravljanje svijeta kroz djelovanje pojedinca”.

“Svaki čovjek dođe u trenutak u kojem osjeti da može uraditi nešto više da ovaj svijet bude bolji treba i tu priliku treba iskoristiti. Dobro koje smo dobili rođenjem moramo otkriti i davati svijetu. To je neki trenutak kojim niko od nas ne vlada u potpunosti, jer je to dobro iznad nas. Moramo shvatiti da je naša moralna obaveza da dobro mislimo, dobro radimo i da dobro koje osjetimo izrazimo trudeći se da budemo dobri ljudi i dobre komšije”, rekao je Eli Tauber, savjetnik za kulturu Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Fra Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, rekao je da ćemo mijenjanjem i popravljanjem sebe mijenjati i svijet.  

“Mi smo zlo pretvorili u dobro i u tome je problem. U svijetu u kojem živimo danas veoma je važno da postoji moralna svijest o zlu. Nedostaje nam moralna svijest. Danas niko neće da prizna svoj grijeh”, rekao je Babić.

Uloga umjetnika u popravljanju svijeta

Govoreći o ulozi umjetnika u popravljanju svijeta, direktor Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine Strajo Krsmanović rekao je da je kultura djelatnost koja nastoji urediti svijet na najljepši mogući način.

“Sam angažman u toj djelatnosti je dragocjen i koristan i sigurno je da može doprinijeti popravljanju svijeta. Na nama svima je da radimo na sebi i ulažemo u sebe kako bismo bili korisni sebi i svojoj zajednici. Čovjek od svog postanka traži načine da bude bolji i na taj način svijet oko sebe čini boljim”, pojasnio je Krsmanović.

Izložbom, koja je večeras otvorena u sarajevskoj Vijećnici, počinje međunarodna turneja projekta “Tikkun olam – popravljanje svijeta”.

Izvor: Al Jazeera