Kako je korona vratila ugled časne profesije

Zbog korona virusa ljekari kod građana Srbije dobijaju status heroja (EPA)

Iako zvaničnih podataka nema, nije teško pretpostaviti da među hiljadama državljana Srbije (predsjednik Aleksandar Vučić spominje broj veći od 300.000) koji su se u zemlju vratili pred naletom korona virusa nema ljekara i drugih zdravstvenih radnika. Ako ih i ima, na nivou su statističke greške. Nije to posljedica straha od korone, posljedica je to jednog drugog virusa, koji je godinama i decenijama unižavao ovu časnu profesiju, što bijednim zaradama, što još gorim uslovima rada.

Na sreću, ostalo je još mnogo dobrih doktora i medicinskih sestara u domaćim domovima zdravlja, bolnicama i klinikama širom Srbije, spremnih da stručnošću i požrtvovanjem sa manje ili više žrtava pobijediti tog sićušnog, ali opasnog neprijatelja.

Riječ struke je sada glavna, iznenada poručuju političari. Logično, doktori ne samo da su na prvoj liniji odbrane, već su za samo prvih petnaestak dana postali nacionalni heroji, od kojih bukvalno zavisi i naša i sudbina planete. Poslije tri nedjelje otkako je u Srbiji registrovan prvi slučaj infekcije virosm COVID-19 i 11 dana od uvođenja vanrednog stanja u zemlji, počele su da stižu informacije da je napadnut i sam zdravstveni sistem.

Ponižavani preko svake mjere

“Ostanite kod kuće, zdravstveni sistem ovo neće izdržati, petoro epidemiologa u Vojvodini ima upalu pluća”, izjavio je pokrajinski sekretar zdravlja Zoran Gojković te dodao a će sada ključni udar biti na infektologe, anesteziologe i sve druge u zdravstvenim ustanovama.

Jedan od onih koji je svakodnevno na prvoj borbenoj liniji, ali u medijskoj komunikaciji sa građanima, direktor beogradske Klinike za infektološke bolesti Goran Stevanović, koji podsjeća da se testiranje odvija svakodnevno, kao i da se građani često samoincijativno javljaju, bez nalaza ljekara.

“Svakog dana imamo po 100 pacijenata koji dolaze na pregled, od toga je manje od 50 odsto upućeno sa nalazom lekara, odnosno sa prethodnim pregledom i indikacijom. Dobar deo ljudi dolazi na pregled samoincijativno, neki od njih zaista imaju tegobe koje se uklapaju u ovu priču, bivaju testirani, hospitalizovani ili upućeni u druge ustanove. Jedan veliki deo njih, što pokazuju rezultati testiranja, nemaju veze sa virusom COVID-19.”

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Do sada je od korona virusa u Srbiji umrlo 13 ljudi, a ukupan broj zaraženih popeo se na 741.

Možda je ovo pravi trenutak na podsjećanje da su doktori ponižavani preko svake mjere – i od pacijenata, i od onih koji su ih u taj neugodni položaj doveli. Godinama su unižavani bijednim zaradama i nikakvim društvenim statusom. Onda su krenuli na Zapad “trbuhom za kruhom.” I oni, i medicinske sestre. I opet niko nije ni trepnuo. Trebalo je da svima zaprijeti virus korone pa da ponovo dobiju ugled kakav zaslužuju.

“Svi zdravstveni radnici – od vozača, stomatologa, sestara, lekara specijalista – od 1. aprila ove godine dobiće povećanje zarada za deset odsto”, najavio je Vučić.

‘Daleko’ je 1.000 eura mjesečno

Lijep je to gest vlasti Srbije i svako će ga podržati, pogotovo u ovakvoj situaciji. Ali, sve skupa sa prošlogodišnjim povećanjima, to će se tek približiti cifri od 800 eura mjesečno, ili možda nešto više za doktore te upola manje za sestre. Što nikako ne može biti glavni faktor motivacije. Jasno je da bi njihove zarade morale biti mnogo više. Za vrijeme vanrednog stanja, naprimjer, zastupnici u Skupštini Srbije, ne radeći ništa, uredno dobijaju svoje apanaže, koje dobacuju i prebacuju tu za Srbiju famoznu cifru od 1.000 eura mjesečno.

Ali, da nije baš sve u novcu, pogotovo u duboko humanoj ljekarskoj profesiji, potvrđuje Beograđanka Jelena Topalović, koja u Berlinu radi kao doktorka opšte prakse.

“Kao lekarka bih se odazvala pozivu bilo koje zemlje, ukoliko bih bila u mogućnosti. Naravno da postoji i potreba da se nađete porodici i prijateljima u nevolji. Ali, s obzirom na to od koga poziv dolazi, smatram ga u najmanju ruku licemernim”, izjavila je ona za Deutsche Welle, reagujući na poziv Vlade Srbije medicinarima da se vrate u domovinu.

Vlada Srbije je pokrenula projekat “Tačka povratka”, kao pokušaj da se bar neki od medicinara vrate u zemlju. Iz Vladinog saopštenja za javnost se ne vidi šta im se nudi, ali je očigledno da je zdravstveni sistem već sada pod velikim opterećenjem.

“Usled rastućeg pritiska na zdravstveni sistem, u želji da se na vreme pripremimo i podržimo borbu za očuvanje života i zdravlja građana Srbije, pozivamo sve slobodne zdravstvene radnike i radnice, lekare, medicinske sestre, medicinske tehničare i druge zdravstvene stručnjake koji se nalaze u inostranstvu da dostave informacije o svojoj raspoloživosti, kao i konkretnom stručnom znanju i iskustvu”, piše u ovom saopštenju.

Saopštenje je uslijedilo nakon što je ministar zdravlja Zlatibor Lončar samo prije nekoliko dana izjavio da će ljekari koji su do sada volontirali u zdravstvenim ustanovama Beograda, njih 568, kao i 734 medicinske sestre, dobiti stalni posao.

‘Lapsus’ koji je protresao državu

Korona virus nas podsjeća na sve teške boljke zdravstva, položaj ove djelatnosti ponajprije zavisi od organizacije ukupnog sistema društva i države. O tome da su zdravstvene ustanove odavno postale partijski plijen i mjesto enormnog zapošljavanja nemedicinskog kadra, dakako po toj istoj partijskoj liniji, takođe se moglo čitati i dugo, i opširno. U kakvom su odnosu vlast i zdravstvo može poslužiti svjež i ilustrativan primjer, koji je vrlo brzo gurnut pod tepih, a krivica prebačena na novinare.

“Prećutali prve zaražene zbog prikupljanja potpisa”, glasio je naslov teksta na jednom beogradskom portalu, zbog kojeg se na socijalnim mrežama, ali i u Vladi, podigla prašina. Portal Nova.rs prenio je izjavu doktorke Darije Kisić Tepavčević, zamjenice direktora Instituta za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut”, kako je prva infekcija korona virusom u Srbiji izolovana 1. marta. Građanima je, međutim, rečeno da je prvi slučaj otkriven pet dana kasnije, 6. marta, odnosno dva dana nakon što su raspisani izbori i dan nakon što je vlafajuća Srpska napredna stranka skupila potpise i predala ih Republičkoj izbornoj komisiji.

Već sutradan, međutim, doktorka je korigovala izjavu, rekavši da je napravila lapsus i da se prvi slučaj zaista zbio u prvoj nedjelji ovog mjjeseca, 6. marta, kako su saopštili i predstavnici vlasti, kao i da ju je “pogodilo što su se pojedini mediji uhvatili za taj lapsus”. Doktorka nije ostala imuna na nevidljivi, ali očigledan pritisak Vlade da revidira izjavu koja upravo kompromituje Vladu, koja je, zbog pogrešne političke procjene, možda izgubila pet dagocjenih dana na startu bitke protiv korone.

Mnogi građani, potencijalni pacijenti, odavno su izgubili povjerenje i u medicinare, i u političare. Velika pandemijska kriza je možda pravi trenutak da se vrati izgubljeno povjerenje, bez kojeg je bilo kakva zajednička akcija prosto nemoguća.

Izvor: Al Jazeera


Više iz rubrike TEME
POPULARNO