Hrvatski seizmolog: Znali smo da će se potres dogoditi kad-tad

Najsnažniji potres koji je dosad uzdrmao Zagreb imao je snagu 6,3 stupnja po Richteru i dogodio se 9. studenoga 1880. rano ujutro, a današnji, iako daleko slabiji, izazvao je goleme štete posebno u središtu glavnog grada Hrvatske i paniku nakon što je uslijedilo još nekoliko naknadnih udara.

Poznato je da se Zagreb i okolica nalaze na vrlo trusnom području, a često se ističe da rasjed prolazi duž najpoznatije zagrebačke ceste Ilice.

Štete su velike, a brojni građani usred restrikcija izazvanih krizom zbog korona virusa borave izvan svojih domova, zabrinuti zbog još jedne prijetnje.

Seizmolog Krešimir Kuk s Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu za Al Jazeeru govori o specifičnostima posljednjeg potresa u Zagrebu.

• Što se zapravo dogodilo jutros u Zagrebu i koliko je ozbiljna situacija bila?

– Danas ujutro dogodio se vrlo jak potres pored Zagreba, na području Markuševca i Kašine. Potres je bio 5,5 prema našim prvim proračunima, izazvao je dosta šteta u Gradu Zagrebu i izazvaoje vrlo veliku paniku. Nakon njega uslijedio je još jedan potres još nešto slabiji, uslijedile su neke najave i prognoze nekih novih jačih potresa, što je apsolutno krivo i netočno. Ne treba nasjedati dezinformacijama, potresi se ne mogu predviđati. Bit će sigurno nekih naknadnih trešnji, ali nikako to ne znači da će se događati jači potresi, to ne možemo znati niti predviđati. Trebamo sačuvati hladnu glavu, činiti i pratiti što nadležne službe preporučuju i imati, na žalost, u vidu opasnost od korone koja je trenutno još uvijek jako opasna.

• Bilo je više naknadnih udara. Trebaju li građani strahovati što slijedi idućih sati?

– Naknadni potresi se sporije lociraju, odnosno informacije sporije dolaze tako da Vam trenutačno ne mogu reći točno koliki broj je bio i koliko ih je bilo, ali oni su sve slabiji. Prvi naknadni je bio jači, njega smo svi dobro osjetili, a ovi svi kasnije su normalna pojava i ne treba zbog toga raditi paniku. Treba pratiti i slušati upute nadležnih službi.

• Što kaže znanost u ovakvim situacijama?

– Ljudi trebaju biti mirni. Znanost kaže da je vrlo realno očekivati naknadne potrese kojih će biti puno. Ne možemo prognozirati niti računati njihovu jačinu, ali možemo reći da se nadamo da je ovaj udar bio najveći i definitivno ne treba širiti paniku jer će se time efekti ovog potresa samo pogoršati.

• Zagreb i okolica su trusno područje. Kakva je seizmička slika cijelog tog područja i jesmo li ovako nešto mogli očekivati prije ili kasnije?

– Mogli smo očekivati, mi smo to i govorili. Dakle, ne u smislu najave, prognoziranja i zastrašivanja. Struka je govorila i znali smo da će se potres kad-tad dogoditi, apsolutno nismo znali ni očekivali da će se u ovo najgore vrijeme zbog korona virusa dogoditi, ali tu ne možemo ništa. Ne iznenađuje nas to, znali smo da smo na trusnom području i trebamo činiti sve da smanjimo učinke ovog potresa.

• Radi li se o incidentu koji nije dugo zabilježen u Zagrebu?

– Tako jaki potresi nisu bili od 1909. godine, kada smo imali zadnji potres koji je bio usporediv s ovim. Ponavljam, to nas ne iznenađuje. Mi jesmo na trusnom području, ali na svu sreću ovako jaki potresi se ne događaju tako često kod nas. Danas smo svjedoci da se nakon stotinjak i nešto godina opet dogodio.

Izvor: Al Jazeera