Nakon izmjena Ustava: Hoće li Putinu uspjeti ono što Staljinu nije?

Piše: Safwan Jolak
Posmatrači polemiziraju o nedavnim dinamičnim događanjima u Rusiji, koja su počela iznenadnom posjetom ruskog predsjednika Vladimira Putina Državnoj dumi, koja je “usvojila” prijedlog zakona da se predsjednički mandati “vrate na nulu”. Ustavni sud također je odobrio prijedlog zakona o kojem se još trebaju izjasniti građani, tako da bi “u teoriji” Putin mogao ostati na vlasti do 2036.
“Praktično, smireno i lako” stvari već idu u tom pravcu, smatraju analitičari. Nakon što je Duma podržala ustavne amandmane većinom glasova, a Vijeće federacije odobrilo te amandmane, isto je učinio i Ustavni sud Ruske Federacije u ponedjeljak, čime bi Putin uspio ostati na vlasti duže i od sovjetskog vođe Josifa Staljina, naglašavaju.
Putin, koji je više puta izjavio da ne želi vlast, pristao je prihvatiti “težak zadatak”. Službeni mediji u Rusiji pružili su širok prostor za izražavanje podrške i iznošenje opravdanja stručnjacima, zvaničnicima i pristalicama Putina i vladajuće stranke, stavljajući fokus na važnost snažnog i stabilnog predsjedništva, koje će jačati suverenitet Rusije i njenu međunarodnu prisutnost.
Politički aktivist Anatolij Popov kaže da Putin mora dovršiti reforme koje su vratile Rusiju na svjetsku scenu kao globalnu silu, a da njegov daljnji ostanak na vlasti danas garantira stabilnost Rusije u suočavanju s krizama kojima svijet svjedoči i nagovještajima brojnih ratova.
Popov ne smatra da je Putin jedina osoba koja je sposobna garantirati rusku “veličinu”, ali vjeruje da je on “najbolja opcija”, posebno zbog toga što je uspio aktivirati državne organe, garantirati njihove interese i koordinirati i uskladiti rad s njima i među njima.
Doživotna vladavina
Suprotno tome, opozicija se protivi tim amandmanima i smatra da Putin (67) priprema put da ostane na vlasti doživotno kao niko prije njega, pa čak i nakon 2036. ako dotad bude živ.
Kolumnist Samer Elias smatra da Putin danas u Rusiji stvara “putinovsku metodu upravljanja”, oslanjajući se na apsolutnu lojalnost u državnim institucijama. To mu pruža mogućnost da ostane na vlasti uz široke ovlasti kao nezamjenjiva ličnost u uspostavljanju ravnoteže među granama vlasti.
Napominje da je Putin dva puta iznenadio rusku opoziciju. Prvi slučaj dogodio se sredinom januara, kad je iznio ideju o ustavnim promjenama i osnovao komisiju za prikupljanje prijedloga, a drugi put kad je jasno otkrio stvarne ciljeve tih amandmana, ne pružajući priliku raštrkanoj opoziciji da razmisli o odgovoru. Budući da se približava dan kada će se građani na referendumu zakazanom za 22. april izjasniti o tim amandmanima, vlasti su donijele odluku da zabrane bilo kakva javna okupljanja s ciljem borbe protiv epidemije korona virusa, kazao je.
Politička analitičarka Tatjana Stanova smatra da Putin nije strateg, ali, kad je riječ o njegovim ličnim uvjerenjima, tvrdoglav je i ima izrazito samopouzdanje. Nastoji stvoriti novi sistem na čijem će čelu biti kao vođa koji je iznad svih.
Udaljavanje protivnika
Da bi to ostvario, kako smatra kolumnist Andrej Percev, Putin je nedavno počeo “procedure” koje vode prema novom sistemu vlasti. Izvršio je promjene u vladi, u kojima je smijenio čak i neke od svojih najbližih ljudi, čime je promiješao karte i zbunio mnoge.
To je navelo političkog analitičara Aleksandra Popova da kaže kako se sada ostavka Dmitrija Medvjedeva na poziciju premijera može razumjeti kao završetak priprema za njegovog nasljednika. Nedavne promjene u vladi spriječile su potencijalne Putinove protivnike (i na vlasti i u opoziciji) da se miješaju u delikatan proces prijenosa vlasti umjesto da što prije organiziraju svoje poslove pred lokalnom i međunarodnom zajednicom, dodaje.
Pojedini iz opozicije smatraju da se to stanje “rivalstva” s Putinom, da se tako izrazimo, može dovesti u vezu s implikacijama zategnutih odnosa Rusije s Turskom zbog Sirije, zatim sa Saudijskom Arabijom i Bjelorusijom zbog naftnih cijena i tržišta, kao i njihovog znatnog utjecaja na rusku ekonomiju. Također treba spomenuti i odnose sa Zapadom zbog krize sa susjednom Ukrajinom, kao i svjetsku finansijsku krizu koja je na pomolu zbog sukoba i širenja zaraze virusom COVID-19.
U skladu s tim, pojedini rusku scenu posmatraju iz ugla neupitne transformacije u totalitarni režim, u kojem će Putin preuzeti potpunu vlast, a opozicija neće imati nikakvu ulogu, što će ugroziti njeno postojanje.
Elias poredi rusku scenu sa situacijom u Siriji te smatra da su apsolutna vlast, represija i nedavne zatvorske kazne na dugi niz godina protiv opozicije i demonstranata koraci na putu nametanja totalitarnog režima u Rusiji, koji kriminalizira praksu opozicijskog političkog djelovanja i stvara vakuum koji u očima Rusa može popuniti samo Putinov režim.
Izvor: Al Jazeera