Može li Saudijska Arabija priuštiti rat cijenama nafte

Plan saudijskog prestolonasljednika Mohammeda Bin Salmana Vizija 2030 već je bio u krizi i prije nego što je kraljevstvo najavilo rat cijenama nafte (Reuters)
Plan saudijskog prestolonasljednika Mohammeda Bin Salmana Vizija 2030 već je bio u krizi i prije nego što je kraljevstvo najavilo rat cijenama nafte (Reuters)

Ovo je posljednja stvar koju usporena globalna ekonomija treba.

S pandemijom korona virusa koja je obustavila međunarodna putovanja, dobavljačke lance i proizvodnju, Saudijska Arabija je dala još jedan šok sistemu proglasivši rat cijenama nafte.

Šestog marta, nakon neuspješnog pokušaja da uvjeri Rusiju da pristane na rezove u dubokoj proizvodnji s ciljem osnaživanja cijena sirove nafte pred uništenjem potražnje zbog korona virusa, OPEC koji predvodi Saudijska Arabija se osvetio najavivši da će početi pumpati sirovu naftu ne vodeći računa o posljedicama.

Naredni dan je kraljevstvo snizilo cijene nafte. Već devetog marta su tržišta dala svoju presudu. Cijene nafte su opale za 30 posto u jednom trenutku, što je najveći pad cijena u jednom danu od Zaljevskog rata 1991. godine.

Iako su neki od tih gubitaka umanjeni, najave o predstojećem pojačanju proizvodnje za naredni mjesec od strane kraljevstva i drugih zaljevskih proizvođača osigurale su da cijene nafte imaju najlošiju sedmicu još od finansijske krize iz 2008. godine.

Rat cijena je kocka za kraljevstvo koja bi se ili mogla isplatiti ili dovesti kraljevstvo u veliki problem.

Dramatično niže cijene nafte postavljaju Saudijsku Arabiju, koja može proizvoditi naftu jeftinije od bilo koje druge države, u poziciju da ukrade tržišni udio: i od drugog najvećeg proizvođača nafte na svijetu Rusije, kao i od skupljih američkih proizvođača naftnog škriljevca.

Ali analitičari kažu da bi ovo moglo koštati Saudijsku Arabiju i ambiciozni plan njenog de facto lidera prestolonasljednika Mohammeda bin Salmana (MBS), da prekine ovisnost kraljevstva o nafti i da joj pruži i prosperitetniji budućnost.

Transformacija u nevolji

Sirova nafta donosi približno 80 posto prihoda Saudijskoj Arabiji, a taj nivo ovisnosti o fosilnom gorivu ima ogromne mane.

Dok cijene nafte rastu i padaju, varira i sreća kraljevstva, što može zaustaviti planove i prisiliti opake izbore potrošnje.

Budućnost se također kreće protiv nafte, s Pariškim klimatskim sporazumom zbog kojeg sve veći broj vlada reducira emisije, a naftni proizvodi kao što je plastika aktiviraju okolišne alarme.

Kraljevstvo mora učiniti svoju ekonomiju raznovrsnijom i to što prije. Ali to je lakše reći nego učiniti. Pretjerana ovisnost o bilo kojem proizvodu za izvoz u praksi zatvara prostor drugim sektorima.

Plan Vizija 2030 traži način da izbavi kraljevstvo iz ove zamke ulaganjem zarade od fosilnih goriva u održive industrije budućnosti, umanjenjem napuhanog državnog sektora i kreiranjem bujnog, raznolikog privatnog sektora u kojem će zaposliti mladu radnu snagu kraljevstva.

I vlada ne namjerava sve ovo uraditi sama. Uspješna transformacija zahtijeva da uvjerljivi investitori, i strani i domaći, povjeruju MBS-ovoj viziji.

U mnogim aspektima pak, šablon za transformaciju je bio problematičan i prije nego što se Rijad posvađao s Moskvom.

„Vizija 2030 već zaostaje u većini svojih prelaznih ciljeva za 2020“, Al Jazeeri je kazala Laura James, analitičarka za Bliski istok u odrganizaciji Oxford Analytica.

Temelj prikupljanja novca koji će se ponovo uložiti u druge sektore bila je prva javna ponuda (IPO) sudijskog naftnog diva Aramca, o kojoj se puno govorilo.

Dok se približavao svom odgođenom početku pred kraj prošle godine na rijadskoj berzi Tadawul, napad na postrojenja Aramca u septembru podsjetio je investitore na geopolitički rizik koji krasi ovu kompaniju i njene operacije.

Nakon što nije uspio privući dovoljan međunarodni interes, MBS je izvršio pritisak na bogate Saudijce da se uključe i kupe dio kompanije.

IPO je porastao na rekordnih 29,4 milijarde dolara, čime je vrijednost firme iznosila 1,7 hiljada milijardi dolara – skoro 2 hiljade milijardi koje je MBS originalno tražio.

Sada cijena nafte umanjuje dionice Saudijske naftne kompanije, kako je Aramco zvaničo poznat.

Dionice su pale za 12 posto prošle sedmice i nastavile su padati u nedjelju, nakon što je Aramco najavio da smanjuje potrošnju ove godine kao reakciju na korona virus, i prijavio pad od 21 posto u neto profitu za 2019. zbog nižih cijena nafte.

U ponedjeljak Aramco održava sastanak online da diskutuje o rezultatima cijele godine. Čelnici kompanije bi mogli biti kritikovani zbog maksimalnog crpljena sirove nafte, jer se postavlja pitanje je li to u najboljem interesu dioničara.

Još jedan metrički alat za plan Vizija 2030 – direktno strano ulaganje (FDI) također je mutan. Iako je dostigao 3,2 milijarde dolara 2018., a nije ni načeo 2 milijarde dolara od prethodne godine, FDI je i dalje daleko od 8,1 milijardu postignutu 2015 i to je tek djelić od 29,2 milijarde koje je kraljevstvo privuklo 2010, prema UN-ovoj Konferenciji o trgovini i razvoju.

Rast u nenaftnom privatnom sektoru u kraljevstvu još jedan je pokazatelj. Izgledao je obećavajuće dok nije počeo usporavati u decembru i nastavio opadati u januaru. U februaru je zabilježen najsporiji rast u dvije godine, budući da su proizvodnja i nove narudžbe opali, zbog remećenja uzrokovanih korona virusom.

Sada bi fiskalni stres zbog rata cijena nafte mogao učiniti rast nenaftnog sektora još težim za postići.

Dostupna štednja

Kraljevstvo ima zdrave devizne rezerve, otprilike 500 milijardi dolara, da iznese rat cijena, i ima najjeftinije troškove proizvodnje među svim proizvođačima nafte.

Saudijci „i dalje mogu zaraditi na ovim niskim cijenama nafte, barem neko vrijeme“, Al Jazeeri je rekao Tarik Yousef, direktor Brookings Doha centra, neprofitne organizacije.

Balansiranje budžeta je, međutim, druga priča.

Međunarodni monetarni fond smatra da je kraljevstvu potrebno da nafta košta oko 83 dolara po barelu, kako bi mogli balansirati državni budžet.

Globalni monitor cijena nafte Brent je u petak zabilježio cijenu sirove nafte od 33, 84 dolara po barelu.

Kompanija Goldman Sachs smatra da ukoliko cijena nafte u prosjeku bude 30 dolara po barelu, u naredna dva kvartala i ako kraljevstvo poveća proizvodnju za 10 posto, deficit budžeta bi mu mogao narasti na 12 posto BDP-a – gotovo duplo od cilja fiskalnog deficita.

To bi povećalo potražnju vladi za 36 milijardi dolara.

Moglo bi u svemu ovome biti i nešto pozitivno. Goldman procjenjuje da ako cijena nafte dostigne 60 dolara po barelu do kraja 2021, budžetski deficit kraljevstva bi se mogao smanjiti na manje od 2 posto BDP-a do 2022.

Ali ako cijena nafte naraste na samo 50 dolara po barelu do kraja iduće godine, Goldman smatra da će budžetski deficit ostati „širi duže, implicirajući dodatnih 63 milijarde dolara za finansiranje“ u naredne dvije godine.

Još drame

Mjere štednje su možda bile već planirane i prije nego što je kraljevstvo proglasila rat cijenama nafte, jer se Rijad pripremao za usporavanje potražnje nafte pred korona virusom.

Od državnih agencija je zatraženo da predaju prijedloge za rezanje 20 do 30 posto njihovih budžeta za 2020. prije nego što je kraljevstvo ušlo u svađu s Rusijom, izvijestio je Reuters, navodeći izvore. Jedan izvor je rekao da plate neće biti dirane, ali projekti i dodjeljivanje novih ugovora bi mogli biti odgođeni.

„Sa platama koje su većinom zaštićene, utjecaj bi se mogao osjetiti na kapitalnim izdacima, što će imati neizravni utjecaj na privatni sektor i vjerovatno usporiti nastojanja da se izvrši diverzifikacija“, rekao je James.

Zaštićivanje plata pomaže da se održi lojalnost, što je važno za svakog vladara, posebno onog okruženog intrigom.

Rat cijena nije jedina saudijska drama koja se razvija dok se savez između OPEC-a i Rusije urušavao.

Dvojica od najutjecajnijih članova kraljevske porodice, princ Ahmed bin Abdul Aziz, najmlađi brat kralja Salmana, i  Mohammed bin Nayef, bivši prestolonasljednik i ministar unutrašnjih poslova, su navodno pritvoreni u Rijadu. Obojica su legitimni pretendenti na tron, što je izazvalo nagađanja da, u najmanju ruku, MBS pravi potez da učvrsti svoju vlast.

Rat cijena „prijeti stabilnosti u vrijeme kada se MBS već suočava sa političkim pritiskom i mogućim prijetnjama iz kraljevske porodice kako se vidi iz nedavnih hapšenja“, rekao je Yousef.

To sve čini izvedbu ekonomske transformacije kao što je Vizija 2030 mnogo težom, kažu analitičari.

„Teže je državama ovisnim o nafti kojima su potrebne veće cijene da finansiraju svoje budžete“, rekao je za Al Jazeeru Jim Krane, sa Univerziteta Rice.

„Ako previše srežu potrošnju, mogla bi uslijediti pobuna. Saudijska Arabija je ranjiva u tom aspektu.“

Izvor: Al Jazeera


Povezane

Više iz rubrike TEME
POPULARNO