Centralna izborna komisija BiH posvađala vladajuću koaliciju

Oštre reakcije SNSD-a, HDZ-a BiH i zbog smjene dva člana analitičari ocjenjuju kao dokaz da vlast ima politički utjecaj na CIK BiH (Fena)

Kritike nakon izbora novih članova u Centralnu izbornu komisiju (CIK) Bosne i Hercegovine su pobuna Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegvine, zbog njihovog gubljenja političkog utjecaja na tu instituciju, ocijenio je za Al Jazeeru novinar Željko Raljić, komentirajući oštre reakcije SNSD-a, HDZ-a BiH i Saveza za bolju budućnost (SBB) Bosne i Hercegovine nakon što je Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine smijenila dvoje od sedam članova CIK-a BiH.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik optužio je opozicione Srpsku demokratsku stranku (SDS) i Partiju demokratskog progresa (PDP) za izdaju “srpskih interesa” u Bosni i Hercegovini, dok su reakcije stigle iz od HDZ-a BiH i SBB-a BiH. Dodik nije ponudio konkretne argumente za njegove tvrdnje.

“Njihova vrsta izdaje je produžena i ona je na štetu interesa [bh. entiteta] Republike Srpske. Oni pokazuju da Bošnjaci mogu da računaju na izdajnike u srpskom narodu, one koji su spremni da izdaju srpski nacionalni interes”, rekao je Dodik.

‘Kontinuitet izbornih prevara’

Zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH Borjana Krišto je rekla da je odluka o imenovanju novih članova CIK-a BiH donesena u režiji Stranke demokratske akcije (SDA) i da “nije u interesu Bosne i Hercegovine i njenog opstanka”.

Predsjednik SBB-a BiH Fahrudin Radončić se oglasio na društvenim mrežama: “Izborom novih članova CIK-a, u režiji SDA i SDS-a, realno je očekivati kontinuitet izbornih prevara, čija je žrtva najviše bio SBB BiH.” Centralna izborna komisija državno je tijelo, nadležno za raspisivanje i provođenje izbora u zemlji. Eksperti tvrde da je CIK BiH jedna od poluga nacionalnim partijama u Bosni i Hercegovini za dobijanje izbora i ostanak na vlasti u posljednja dva desetljeća.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Na prijedlog zastupnika opozicionog SDS-a Dragana Mektića, Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine razriješila je, zbog isteka sedmogodišnjeg mandata, dva člana – Branka Petrića i Novaka Božičkovića, koji u CIK-u BiH predstavljaju Srbe, a na njihove pozicije imenovana su dva nova člana iz istog naroda: Vanja Bjelica–Prutina i Jovan Kalaba.

Dva člana CIK-a BiH iz reda Bošnjaka Ahmet Šantić i Suad Arnautović na istoj sjednici su reizabrani za nove sedmogodišnje mandate, dok nije bilo promjena ni kod hrvatskih predstavnika kao i kod jednog predstavnika u CIK-u BiH iz reda Ostalih.

Strah od gubljenja utjecaja

Oštre reakcije SNSD-a, HDZ-a BiH i SBB-a BiH zbog smjene Petrića i Božičkovića analitičari ocjenjuju kao jasan dokaz da vlast ima politički utjecaj na CIK BiH te da ih je potez opozicionih SDS-a i PDP-a uznemirio. CIK BiH broji sedam članova, po dva iz reda Bošnjaka, Srba i Hrvata i jednog člana iz reda Ostalih. Odluke CIK BiH donosi prostom većinom.

Izlazak iz CIK-a BIH članova “koje podržava SNSD” znači da ta partija gubi utjecaj na CIK BiH, a istovremeno slabi i pozicija HDZ-a BiH, ključnog SNSD-ovog koalicionog partnera, koji sa dva člana u CIK-u BiH ne može donositi odluke, tvrde eksperti. Gubljenje utjecaja na CIK BiH podrazumijeva, između ostalog, gubljenje utjecaja na proces imenovanja općinskih izbornih komisija, biračkih odbora, donošenje odluka o izboru firmi koje će štampati izborne listiće ili raspored i broj delegata u Domu naroda Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine.

Dragan Mektić kaže da su kritike SNSD-a i HDZ-a BiH otkrile zašto im je važan utjecaj na CIK BiH, optužujući ih za izborne prevare i falsificiranje glasačkih listića, a na koje CIK BiH ranije nije reagirao. On je najavio radikalne promjene u izbornom procesu Bosne i Hercegovine, ponovo otvarajući pitanje elektronskog glasanja, što smanjuje mogućnost izbornih prevara.

‘Ni do sada bilo nije u redu’

Ne ulazeći u kvalitet novoizabranih članova CIK-a BiH i njihovu eventualnu buduću povazanost s opozicionim političkim partijama, Željko Raljić smatra da dosadašnji izostanak reakcije CIK-a BiH na izborne prevare u Bosni i Hercegovini, koje su “vrlo često bile očigledne”, ne može drugačije objasniti nego jakim političkom kontrolom CIK-a BiH od SNSD-a i drugih vladajućih partija u zemlji, koja je sada oslobljena.

CIK BiH nije sankcionirao Dodikove pritiske i zastrašivanje direktora javnih preduzeća, od kojih je, vrlo otvoreno i u javnosti, traženo da osiguraju glasove SNSD-u, kaže Raljić.

“Ili, recimo, CIK BiH je tokom izbora 2014. godine prihvatio da u stoposto srpskom selu Romanovci više glasova dobije Ramiz Salkić iz SDA od Ognjena Tadića”, tada člana SDS-a.

Evidentan je politički pritisak na Centralnu izbornu komisiju BiH, smatra i bivši član CIK-a BiH Vehid Šehić. Ogorčenost jednog dijela političkih partija zbog smjene dva člana CIK-a BiH pokazuje da nešto do sada bilo nije u redu, kaže on.

Kako zadržati kredibilitet

“Pitao bih samo jedno: ko je do sada ima politički utjecaj na CIK BIH?”

Za Šehića je diskutabilan sam proces prema kojem političke partije biraju članove CIK-a BiH. Premda to ne mora značiti ništa, traženje podrške od političkih partija kod izbora članova CIK-a BiH stvara sumnju da kasniji rad tih članova neće biti profesionalan. Šehića je u prvi poslijeratni sastav CIK-a BiH izabrao visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Sve kasnije članove CIK-a  BIH birale su političke partije na vlasti.

“Jedino što u ovom trenutku može zaštiti dignitet CIK-a BiH su njihovi članovi, koji se trebaju pridržavati zakona i oduprijeti svakoj vrsti političkog pritiska, kojeg zasigurno ima, ne samo na CIK BiH, već i na ostale institucije u zemlji. Zašto je bitno da članovi CIK-a BiH čuvaju vlastiti kredibilitet? Samo na taj način imat će povjerenje glasača”, zaključio je Šehić.

Izvor: Al Jazeera