Korona virus izazvao najveću krizu u avio-saobraćaju

Svaki put kada se pojavi krizna situacija na globalnom nivou, kakva nesumnjivo sada jeste kriza koja trese svijet zbog korona virusa, pojave se i njene direktne ili indirektne posljedice.
Ne zna se koliko će pandemija promjeniti svijet, ali će aviosaobraćaj pamtiti ove dane. Sada već djelovanjem sistema i donesenim odlukama vlada o ukidanju slobode kretanja za stanovnike nekih država, pomenuta industrija se trese.
Aviosaobraćaj je već jedan izvjestan period u krizi, a lista bankrotiranih kompanija se svaki mjesec dopunjava. Posljednji u nizu je Flybe, najveći britanski, ali i evropski regionalni avioprevoznik. Korona virus kao izgovor za neodržavanje sajmova, kongresa, sportskih događaja, porodičnih susreta i turizma bi mogao samo produbiti bojazni.
„Zapravo, što je kompanija veća to će imati više problema. Situacija je izuzeto ozbiljna i zabrinjavajuća. Najmanji problem su ograničenja letova u problematična područja, a veći je problem opšti pad tražnje za putovanjima. Otkazuju se poslovni sastanci, konferencije, sportski događaji, ljudi koji su imali planirana putovanja odustaju iz straha. Sve aviokompanije su omogućile putnicima besplatne promene karata. To je ogroman i nenadoknadiv trošak, koji će finansijski krhke kompanije gurnuti preko ivice ambisa“, smatra Dragan Nikolić, urednik specijalizovanog portala za aviosaobraćaj Aviatica.rs.
Posljedice će biti užasne
COVID-19 i smjernice stručnjaka prema kojima se ljudi ne bi smjeli približavati drugima na manje od jedan metar ne idu u prilog konfiguraciji aviona i želji svakog prevoznika da što više napuni svoju kabinu putnicima. Uostalom, za kompletan javni prevoz, drumski i željeznički je to problem, ali je za avioindustriju ključan.
Novi problem je što kompanije kole lete na najveće i najfrekfentnije aerodrome moraju obaviti većinu svojih letova, čak i praznog aviona, kako bi sačuvali slotove (dozvole za slijetanje u vremenskim intervalima). U slučaju da ih kompanija izgubi, oni idu na novu raspodjelu i izuzetno su skupi.
„Zbog toga su primenjuju razne mere da se smanji uticaj virusa na aviosaobraćaj. Aviokompanije zato otkazuju i veliki broj letova ka svim destinacijama, da bi smanjile troškove i da ne bi letele praznim avionima. Međunarodni stručnjaci smatraju da je ovo najveća kriza u aviosaobraćaju u dužem periodu i da će posledice biti užasne. Procene o izgubljenoj dobiti i gubicima se smenjuju iz sata u sat, akcije aviokompanija vrtoglavo padaju na berzama. Međutim, dok ‘napad’ još uvek traje, ne možemo da vidimo kolika je rana. Tek kad se situacija smiri, videćemo koliko je šteta napravljena i siguran sam da ćemo svedočiti još nekom bankrotu nakon Flybeja“, kaže Nikolić.
Međunarodna asocijacija avioprevoznika procjenjuje da će ovaj virus umanjiti ukupni zračni promet za pet posto u prosjeku, s tim da će najviše biti pogođen daleki Istok i pacifički region. Predviđeni novčani gubici iznose od 63 do 100 milijardi američkih dolara.
Regija Zapadnog Balkana je do pojave virusa uglavnom profitirala kroz aviosaobraćaj. Bilježeni su rekordi i počeli se naručivati novi avioni. Postavlja se pitanje, šta sada?
Izgubljeni prihodi aerodromskog sektora
„Sve aviokompanije će trpeti posledice, pa i ove naše ‘male’. Međutim, verujem da su one u boljoj poziciji nego velike, globalne kompanije. Njihovi operativni troškovi su inače mnogo manji, tako da će im zapravo najveći problem biti izgubljena dobit, što će značiti prolongiranje finansijske stabilnosti ili oporavka već u zavisnosti u kakvom su se stanju nalazile pre krize. Eventualne nove linije ili avioni će morati pričekati“, zaključuje Dragan Nikolić.
Napomena o autorskim pravimaPreuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
U aviobiznisu, uz bok aviokompanijama, su i aerodromi. Iako neće imati ovoliki rizik i oni će dosta izgubiti. ACI Europe, zastupnik sektora aerodroma na starom kontinentu je iznio procjene o manjem prometu putnika od 187 miliona za 2020.godinu.
Samo u prvom kvartalu se očekuje pad od 13,5 posto putnika. Novčano izraženo, to je oko 1,32 milijardi eura izgubljenih prihoda za aerodromski sektor. Prognoze uglavnom sežu za kraj marta, kda nastupa „ljetni red letenja“ za sve kompanije, a rijetki se usuđuju prognozirati posljednice ako se mjere produže za još koji mjesec.
Cijene goriva su na svjetskom tržištu drastično pale i to je samo jedan mali plus za saobraćaj. Ipak i to saznanje ne garantuje finansijski oporavak.
„Cene goriva su pale zahvaljujući opštoj krizi u svetu koja je, videli smo, već izazvala globalnu recesiju. Sve privrede će biti u minusu dok traje kriza, a zbog pada tražnje i cena goriva će dalje padati, sve dok kriza ne prestane. Siguran sam da će tada krenuti ponovo da raste, tako da ne verujem da će avio kompanije imati mogućnost da iskoriste trenutnu prednost jeftinog goriva, jer im baš sad i nije potrebno. Naravno, kvote i cene se dogovaraju unapred, tako da će malog pozitivnog efekta biti, ali on će biti beznačajan u odnosu na ostale gubitke koje imaju i koje će tek imati“, procjenjuje urednik portala Aviatica.rs.
Suspenzija letova u našoj regiji
Iz sata u sat se donose nove mjere i kao po pravilu su negativne za avio-saobraćaj, a posljednja je da se zabranjuje dolazak aviona iz Evrope u Sjedinjene Američke države. Tržišta postaju sve manja.
Lufthansa grupa je najavila prizemljenje cijele svoje flote najvećih putničkih aviona Airbus 380 i otkazivanje do 50 posto svih letova tokom marta i aprila. Posljedica toga za regiju je suspenzija linije Frankfurt-Zagreb i Minhen-Sarajevo. Sarajevo je ostalo bez letova za Atinu, London i Rim. Alitalia je otkazala sve svoje letove iz Milana, te iz Rima za Beograd, a Air Serbia je suspendovala letove iz Beograda i Niša za Italiju i Cirih.
Vlada Srbije je zabranila ulaz u zemlju stanovnicima visokorizičnih zemalja, što znači da se zabranjuju i letovi stanih kompanija koje lete iz Ciriha i Ženeve u Beograd. Slovenska vlada je naložila obustavu letova iz Italije. Croatia Airlines je suspendovala liniju Zagreb-Rim. Otkazani su i letovi WizzAira i Ryanaira iz Podgorice za sjever Italije, ali i Montenegro Airlinesa do Rima.
Nije jasno da li će Iran Air nastaviti letjeti za Beograd, jer je prvo najavio obustavu svih letova za Evropu, pa poslije publikovao nastavak redovnog saobraćaja.
I to nije sve. Prolongiraju se najavljene i dugoočekivane nove linije. Južnokorejska aviokompanija Korean Air je suspendovala letove širom svijeta zbog rizika od širenja koronavirusa. Među otkazanim letovima su i oni na liniji između Seula i Zagreba. Sezonski letovi su bili planirani za početak ljetnjeg reda letenja od 31. marta ove godine, ali su prema novom planu otkazani sve do 23.aprila. I kompanija Lauda je prolongirala start osam svojih novih linija za Zadar.
Izvor: Al Jazeera
