Uebber: BiH izgubila mnoge šanse zbog manjka političkog dogovora

Ambasadorica Njemačke za AJB govori o odlasku mladih iz BiH i političkoj situaciji u državi (J. Agovi? / Njema?ka ambasada Sarajevo)

Bosanskohercegovački sistem, sam po sebi, nije disfunkcionalan već je riječ o pojedinim političkim akterima koji iskorištavaju njegovu specifičnost sistema za svoje svrhe i sprečavaju ili odugovlače donošenje važnih odluka na štetu vlastitog stanovništva, kaže Margret Uebber, ambasadorica Njemačke u Bosni i Hercegovini.

Sa njom smo razgovarali o 1. martu i stupanju na snagu novog zakona u Njemačkoj koji povećava šanse ljudima izvan Evropske unije da pronađu posao u ovoj državi. Također, bilo je govora i o aktuelnoj političkoj situaciji u BiH koja je, kako navodi naša sugovornica, izgubila puno vremena koje je trebala iskoristiti za ubrzano sprovođenje važnih reformi na putu ka Evropskoj uniji.

  • Poštovana Ambasadorice Uebber, hvala Vam puno na ovom intervjuu. Prvo pitanje odnosi se na pitanje koje najviše povezuje Balkan i Njemačku proteklih dana: Šta se dešava 1. marta, šta donosi ovaj datum kada je riječ o radnicima sa Balkana u Njemačkoj?

– O tom datumu se ovdje zaista veoma mnogo govori, zbog čega mi je drago što imam priliku da objasnim i rastumačim nekoliko stvari.

Prvog marta na snagu stupa novi njemački zakon o useljavanju stručnog kadra. Ovim zakonom se proširuje opseg već postojećih odredbi o useljavanju. Usmjeren je, prije svega, na osobe s visokom stručnom spremom ili stručnim kvalifikacijama.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Važno je da stečena kvalifikacija mora prethodno biti priznata od strane relevantne institucije u Njemačkoj, a tek poslije toga se otvara mogućnost da se na osnovu zakona stekne boravišna dozvola.

  • Koliko će biti lakše naći, dobiti i zadržati posao u Vašoj državi za ljude sa našeg podneblja od 1. marta?

– Ima nekih olakšica za kadar s univerzitetskom diplomom ili priznatom stručnom kvalifikacijom. Ubuduće će se, na primjer, u Njemačku moći doseliti stručni kadar iz svih branši. Ranija ograničenja, koja su se odnosila na određena jasno definisana deficitarna zanimanja, sada otpadaju. Osim toga, neće se više provjeravati da li za neko konkretno radno mjesto vrijedi pravilo po kojem su u prednosti kvalifikovani radnici iz Njemačke ili EU.

Još jedna novina: Osobe koje imaju priznate kvalifikacije mogu ubuduće ući u Njemačku kako bi tamo tražile zaposlenje. Ljudi mlađi od 25 godina takođe mogu doputovati u Njemačku kako bi kod nas tražili mjesto za stručno obrazovanje i tu na kraju stekli stručnu kvalifikaciju.

Ali, kod svih ovih olakšica želim jasno ukazati i na sljedeće: put i dalje vodi preko Ambasade ovdje u Sarajevu. Osobe koje žele koristiti mogućnosti novog zakona trebale bi prvo u Njemačkoj podnijeti zahtjev za priznavanje kvalifikacije. Kada budu imale to uvjerenje, moraju podnijeti zahtjev za izdavanje vize u Njemačkoj ambasadi.

I još jedna stvar: Za sve one koji ne budu imali priznatu visokoškolsku diplomu ili stručnu kvalifikaciju, primjenjivat će se i dalje važeća pravila o useljavanju.

  • Koliko Njemačkoj trenutno treba radnika, koji su poslovi deficitarni? Pretpostavljam kako nije riječ samo o poslovima povezanim s medicinskim strukama…

– U pravu ste, ne radi se samo o medicinskoj branši – ali jeste riječ i o njoj. Pored toga, njemački poslodavci traže saradnike u tzv. MINT-zanimanjima, dakle iz oblasti matematike, informatike, prirodnih nauka i tehnike. Ali isto tako su veoma traženi i zanati!

Najveći trgovinski partner
  • Kako komentirate ekonomsku i druge vidove saradnje Njemačke i BiH, te kako oni mogu biti još bolji?

– Saradnja između naših dviju zemalja je veoma svestrana i uska, upravo u ekonomskom dijelu. Mi smo npr. najveći bilateralni trgovinski partner s trgovinskom razmjenom većom od 1,7 milijardi eura. Mnoge njemačke firme su ovdje aktivne i otvaraju radna mjesta.

Sigurno bi bilo još više njemačkih kompanija koje bi imale interesa da budu aktivne u BiH, ali je za to potrebno da se investiciona i poslovna klima ovdje znatno poprave. Zaključak je dakle: imamo dobar temelj na kojem bi trebali graditi!

Trenutno Njemačkoj nedostaje okruglo 1,2 miliona radnih mjesta. I to ne znači da nam nedostaje samo svršenih diplomaca nego sve više i stručnog kvalifikovanog kadra. To su zanimanja za koja je u Njemačkoj propisano srednje stručno obrazovanje od najmanje dvije godine.

  • Mjesecima su trajala politička previranja u BiH, dogovori i pregovori. Po Vašem mišljenju, da li su izabrani na izborima kupovali vrijeme ili se zaista nisu mogli dogovoriti?

– Zbog različitih stajališta stranaka oko bitnih i temeljnih pitanja, formiranje vlasti nakon izbora je bilo veoma otežano. Nažalost, i u toku predizborne kampanje kao i nakon izbora smo od mnogih političara često čuli kako iznose ekstremne zahtjeve i koriste nepomirljivu retoriku.

Kao rezultat toga, zemlja je izgubila mnogo vremena koje je trebala iskoristiti za ubrzano sprovođenje važnih reformi na putu u EU. Jasna pouka iz ovog iskustva mora dakle glasiti: razdorna, oštra retorika ne vodi ovu zemlju nikuda. Umjesto toga, političari bi trebali da se ponašaju odgovorno i konstruktivno. To mora da važi za budućnost – posebno imajući u vidu sad već izgubljeno vrijeme.

  • Kako komentirate trend odlaska mladih ljudi iz BiH? Po Vašem mišljenju, koji su faktori zbog kojih se odlučuju na ovaj korak?

– Veoma budno pratimo odlazak mladih iz BiH. Da toliko tih ljudi želi otići u Njemačku je djelimično dokaz povjerenja u moju zemlju. Mada, s druge strane, vidim i posljedice s kojima će se BiH nositi u budućnosti radi velike migracije. Iz tog razloga se Njemačka i angažuje tako jako da bi se ovdje u zemlji stvorile perspektive za ljude.

Mi smo najveći bilateralni donator i radimo naročito u oblastima energije, reforme javne uprave i unaprjeđenja privatnog sektora. Posebno se uključujemo s našom ekspertizom u praktični dio stručnog obrazovanja: za vrijeme svog školovanja mladi ne treba da se bave samo teorijom, već, prije svega, da izuče i praktične vještine koje će potom i zaista biti potrebne na tržištu rada u BiH.

Ovo bi im trebalo olakšati ulazak na domaće tržište rada.

  • Šta treba uraditi da BiH zadrži mlade kadrove, mlade porodice? Da li je sve na državi i društvu ili, pak, ima i do onih koji žele otići čim završe školovanje, bez pokušaja angažmana ovdje?

– Ličnu odluku pojedinaca da napuste svoju domovinu i negdje drugo traže bolju budućnost ne bih ocjenjivala. To nikome ne pada lako. Često čujemo od ljudi koji odavde krenu u pravcu Njemačke da se pri donošenju odluke nisu vodili samo ekonomskim razlozima nego su upravo i politički i socijalni razlozi igrali ulogu.

Radi se o obrazovnom i zdravstvenom sistemu, jednakim mogućnostima, vladavini prava i korupciji. Po meni su ovdje, prije svega, politički nosioci odluka na potezu da poprave uslove i da, na primjer, sprovedu socioekonomske reforme koje su razrađene i sa EU. Moraju postići kredibilan napredak u oblasti vladavine prava i boriti se protiv sukoba interesa.

Za to je potrebna istinska politička volja. Naravno da i svaki pojedinac može doprinijeti pozitivnom razvoju svoje zemlje, npr. ako se angažuje ili ako na narednim izborima iskoristi svoj glas. Nailazim ja ovdje često i na hrabre ljude koji se zauzimaju za pravednost ili na inovativne poduzetnike koji realizuju svoje ideje.

  • Imate dug staž na Balkanu. Kako vidite BiH u ovoj regiji, da li je iskoristila svoje prilike za razvoj od okončanja rata?

– Od završetka rata ponajprije se radilo o tome da se održi stabilnost i osnovno snabdijevanje, i to je uspjelo. Posebno u zadnjim godinama vidljiv je i privredni rast i pad nezaposlenosti. Ali, ovaj ekonomski rast nije dovoljan da se srednjoročno dostigne EU. A i u političkom pogledu je bilo mnogo propuštenih mogućnosti.

Mnogi od tih propusta mogu se objasniti time da nedostaje spremnosti za kompromis i prave volje za saradnjom. Jedan mali primjer za to su mnoga EU-sredstva u obliku IPA-fondova koja BiH ne može povući zato što se ovdje nije bilo moguće dogovoriti o zajedničkoj strategiji. Tako zemlja gubi mnoge šanse.

  • Da li je BiH na ispravnom putu ka EU, NATO-u…?

– Njemačka jasno zagovara EU i NATO-integracije Bosne i Hercegovine. Ali postoje jasno definisana pravila i smjernice koje jedna zemlja mora ispuniti prije nego što može pristupiti ovim dvjema organizacijama.

Što se tiče EU, dobar orijentir za Bosnu i Hercegovinu su posebno socioekonomske reforme i onih 14 prioriteta iz Mišljenja Komisije u vezi koraka koji se sada moraju obavezno poduzeti.

Čuli smo mnoga uvjeravanja u vezi postojanja volje za približavanjem EU. Sada je vrijeme da vidimo i djela.

  • Njemačka je jedna od država garanta Dejtonskog sporazuma. Da li je vrijeme za ustavne i druge promjene u BiH i da li zvanični Berlin (uz pomoć ostalih garanta) treba biti dio tih promjena?

– Velika zasluga Dejtonskog sporazuma bila je da se zaustavi rat u Bosni i Hercegovini i da se stvore stabilni odnosi za multietničku državu. Međutim, isto tako je jasno da se Ustav koji je tada dogovoren mora dalje razvijati. Ustavi su živi dokumenti koji uvijek oslikavaju duh vremena tog društva.

Tome treba pridodati neophodna prilagođavanja koja proizilaze iz preuzetih međunarodnih obaveza. U to ubrajamo npr. da Bosna i Hercegovina mora sprovesti presudu Evropskog suda za ljudska prava ili i neka druga prilagođavanja koje se moraju uraditi na putu ka Evropskoj uniji.

Njemačka će kod tih izazova biti uz Bosnu i Hercegovinu sa savjetima i smjernicama!

Ali, važno mi je takođe reći da sistem sam po sebi nije disfunkcionalan ili da automatski vodi u blokadu. Zapravo, to su pojedini politički akteri koji iskorištavaju specifičnost sistema za svoje svrhe i sprečavaju ili odugovlače donošenje važnih odluka na štetu vlastitog stanovništva.

Izvor: Al Jazeera